Pogledajte šta se dešavalo u Strasbourgu na saslušanju u slučaju Kovačević

Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) počelo je u srijedu, 20. novembra, saslušanje u slučaju "Slaven Kovačević protiv Bosne i Hercegovine", a u skladu s presudom koja je po ovoj apelaciji donesena 29. augusta 2023. godine, odnosno žalbom na presudu.

Podsjetimo, Slaven Kovačević se ranije žalio Evropskom sudu za ljudska prava da mu je kao stanovniku Bosne i Hercegovine, koji živi u Sarajevu, povrijeđeno aktivno biračko pravo na način da ne može glasati za sve kandidate za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i da ne može nikako glasati za kandidate za Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Sud je presudio u korist aplikanta, navodeći da trenutni politički sistem, koji preferira etničku pripadnost ugrožava demokratiju, te da bi Bosna i Hercegovina trebala preći sa sistema etničkog predstavljanja na sistem građanskog političkog predstavljanja.

Trending

Uvoz premašio 23 milijarde KM, izvoz opao: BiH bilježi najveći vanjskotrgovinski deficit u godini

Kovačević je na saslušanje pozvao Azru Zornić koja je ranije dobila tužbu protiv BiH i nekadašnjeg sudiju Ustavnog suda BiH Josepha Marka. 

Slaven Kovačević se obratio Visokom vijeću Europskog suda za ljudska prava navodeći da "Hvala Vam za pitanja. Uradit ću ovo hronološki, nadam se da ću uspjeti sve odgovoriti.

Jelić sudija me pitao za moje porijeklo i nacionalno opredjeljenje. To je moja privatna stvar, u skladu sa Europskom konvencijom i članom 9. Ja je ne krijem, ali koristim protekciju zakona koja je ista u BiH i Hrvatskoj. Koristim to pravo za svoje privatne podatke. Imam dio porodice koji je porijeklom iz Hrvatske, to je nešto na što sam ponosan. To je dio moje porodice, ja imam i hrvatsko porijeklo, ali ne kao vid nacionalnosti i etnicije. To je baza koju sam koristio da bi ovaj slučaj pokrenuo.

Zašto bih htio da glasam za predstavnike iz bh. entiteta RS? U Bosni i Hercegovini, bh. entitet RS ima druge reprezente u vlasti, mnogi od njih su podređeni politici separatizma, pokušavajući spojiti RS sa Srbijom. Neki političari i partije nisu separatisti, ja bih volio imati priliku da biram i njih. Neke političke subjekte koji neće raditi na separaciji i politikama istih. Ovakve politike kreiraju tenzije. Zato hoću da glasam za njih, a ne mogu. Mogu glasati samo za FBiH za Bošnjake ili Hrvate.

Ja imam dvojno državljanstvo, ali ne vidim relaciju sa ovom aplikacijom u tome.

Participirao sam u izbornom procesu. Moja posljednja participacija je bila u 2012. godini u lokalnoj vlasti, te dozvolite da kažem da je postulat izbora na građanskoj reperezentaciji da svi mogu biti kandidati i glasati za svakoga."

Ranije, agentica BiH Monika Mijić je u svom obraćanju kazala je da je dogovor između konstitutivnih naroda omogućio mir u Bosni i Hercegovini. Ona je istakla da je Slaven Kovačević kao stanovnik FBiH u boljoj poziciji od stanovnika iz RS, jer tokom izbora članova Predsjedništva može glasati za Hrvata i Bošnjaka, a oni samo za Srbina.

Nakon izlaganja Kovačevića, obratila se profesorica Ljiljana Mijović koja je rekla da "Imamo odgovore na obrazloženje aplikanta. Danas, u vladinoj strani, ministarstva pravde BiH i oba entiteta BiH, delegacije su sastavljene od - bilo je prigovora od aplikanta da su delegacije sastavljene od jedne nacionalne ili partijske strane, što jasno poričem. Delegacije su sastavljene od svih nacionalnosti, oba entiteta, te većina nije u strankama. Argument je bio neosnovan.

Navodi se da je aplikant diskriminiran da glasa za kandidate njegovog izbora, te je citirao entički i teritorijalni princip konstituisan Ustavom BiH. Kako je naveo ranije, u prijedlaošcima vlade Hrvatske, ovakav princip je svuda u državama kompliciranog državnog uređenja.

Profesor Joseph Marko je bio jedan koji je napravio ovaj koncept tri konstitutivna naroda na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Prije nego je ta odluka U/598 usvojena, predsjednik entiteta BiH nije morao biti, za primjer, Srbin. Ali kada je ova odluka usvojena, ustav se morao promjeniti. Sada predsjednik bh. entiteta mora biti Srbin, te podpredsjednici Hrvat i Bošnjak.

Pitanje koje je neodgovoreno - šta je bio razlog ovakve promjene, odnosno strategije?"

Saslušanje pred Evropskim sudom za ljudska prava u predmetu "Kovačević" je okončano, a predsjedavajući Marko Bošnjak u nekoliko navrata je tražio od agentice BiH da konkretno odgovore na pitanje sudije Vehabovića.