Pitanje budućnosti: Konferencija o humanističkim i društvenim naukama održana na UNSA

Univerzitet u Sarajevu i redakcija Pregleda: časopisa za društvena pitanja organizirali su u četvrtak, 17. oktobra 2024. godine konferenciju Budućnost univerziteta i pozicija društvenih i humanističkih nauka.

Pitanje budućnosti univerziteta, te budućnosti društvenih i humanističkih nauka je, prema mišljenju prof. dr. Senadina Lavića, glavnog i odgovornog urednika časopisa Pregled, ključno pitanje savremenog doba, da li znanje koje produciramo na univerzitetu može pomoći u daljem razvoju društva ili je to znanje ignorirano od trenutno vladajućeg društveno-povijesnog sklopa.

"Mi pretpostavljamo da ovo društvo ne može imati budućnost ako humanističke i društvene znanosti ne preuzmu odgovornost na sebe da one interpretiraju i organiziraju društveno-povijesni život ljudi, da kažu koji je smisao života, koji su kulturni ciljevi, koje su vrijednosti, norme koje trebamo slijediti", navodi profesor Lavić.

Trending

NATO zvaničnik: Oružje iz BiH i zemalja regiona igra veoma važnu ulogu u odbrani Ukrajine

Izrazio je bojazan da u nekim totalitarnim tendencijama koje se primjećuju oko nas, pokušavaju se isključiti humanističke i društvene znanosti iz bilo kakvih bitnih procesa konstruiranja smisla i orijentacije društva u cjelini.

"Dakle, svi očekuju da univerzitet i društvene i humanističke znanosti predlože određene modele, nacrte života. Međutim, određenim politikama koje dugo traju ne možete kao znanstvenik nametnuti nešto, već bi to trebalo da bude jedan prirodni tok i prirodan razvoj svijesti ljudi na ovom prostoru", ističe profesor Lavić.

Međutim, zaključio je, to više nije pitanje univerziteta, profesora i znanosti, "već je to pitanje šireg društvenog političkog i povijesnog konteksta i internacionalne zajednice koja ovaj bosanski prostor drži u nekom čudnom stanju".

Prorektorica za kvalitet Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Dušanka Bošković, iako dolazi iz IT sektora, sarađuje sa kolegama iz društvenih, humanističkih, a posebno informacijskih nauka koje su i trebaju biti, kako navodi, nosioci promjena. Svjesna je, kaže, da vrlo često postoji strah od tehnologije, ljudi se izoluju i rade sami za sebe.

"Mi upravo na tehnologiju trebamo gledati kao mogućnost koja nam daje širi pristup i povećava mogućnost razmjene, mogućnost da rekonstruišemo i pristupamo i starim sadržajima. Digitalni prostor je u suštini neograničen", kazala je prorektorica Bošković. Danas, dodala je, imamo mogućnost čitanja na daljinu, analize tekstova i sadržaja, slika i drugo. Naravno, sve to treba raditi s mjerom jer, kako navodi, uvijek se javlja pitanje o mogućoj površnosti u ispravnom tumačenju.

"Ali taj strah nam ukazuje da je ipak čovjek ključan i da je on neko ko upravlja i koristi tehnologije. Ali mogućnosti koje nam tehnologija daje je nešto što nema dileme, jer bilo kakva dilema nas usporava u tom putu", poručila je prorektorica Bošković. Jedan od koraka Univerziteta u Sarajevu je, zaključila je, da kroz tehnologiju stvore prostor u kojem će bh. eksperti, naučnici iz domena društvenih i humanističkih nauka biti vidljivi, jer mogu to prezentirati globalno, cijelom svijetu.

Konferencija Budućnost univerziteta i pozicija društvenih i humanističkih nauka problematizirala je položaj i budućnost univerziteta i društvenih i humanističkih nauka u aktualnom povijesnom trenutku. Cjelokupan tok 20. stoljeća s naglašenom neoliberalnom kapital-agendom kao da se reducira na study STEAM (Science, Engineering, Technology and Mathematics) kao jedini model obrazovanja koji sav povijesni sadržaj humanističkog i društveno-znanstvenog znanja i iskustva svodi na "social engeneering" ili "data analysis".

Da li će humanističke i društvene znanosti biti potisnute ili će jednostavno znanost biti svedena na korisnu racionalnost?

Ko će onda "predviđati2 nadolazeće opasnosti i upozoravati na društvene katastrofe? Ko će razvijati društvenu svijest ljudi? Kako će ljudi znati šta im se dešava u povijesnom procesu kojem pripadaju? Šta će najzad biti s univerzitetom u upravljanom neoliberalnom društvu pod hegemonijom kapital-agende? Ova i mnoga druga pitanja ostaju izazov za sve nas.

Nakon uvodnih obraćanja prof. dr. Dušanke Bošković, prorektorice za kvalitet Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Senadina Lavića, glavnog i odgovornog urednika časopisa Pregled, uslijedilo je izlaganje prof. dr. Adnana Džafića i doc. dr. Abdela Alibegovića (Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu) o temi "Društvo znanja u kontekstu kulturne traume i društvenih transformacija: Uloga znanja, povjerenja i vrijednosti u savremenom bosanskohercegovačkom društvu". U svom izlaganju, govorili su o važnosti obrazovanja u prevladavanju kulturnih trauma i kako znanje, povjerenje i zajedničke vrijednosti igraju ključnu ulogu u procesu društvene transformacije u Bosni i Hercegovini.

Prof. dr. Fahira Fejzić Čengić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu govorila je o "Budućnosti univerziteta i poziciji društvenih i humanističkih nauka“, nakon čega je prof. dr. Jasmina Osmanković sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, predstavila temu "Koristi i interesi kao determinanta budućnosti studija društvenih i humanističkih nauka".

Prof. dr. Sarina Bakić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, izložila je rad "Ka jačanju javne sociologije u Bosni i Hercegovini – Mogućnosti za repozicioniranje društvenih nauka", naglašavajući važnost javne sociologije kao alata za promicanje društvenih promjena i povratak povjerenja u ove discipline.

Prof. dr. Senadin Lavić, sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, održao je izlaganje pod nazivom "Univerzitet i budućnost humanističkih i društvenih znanosti", a prof. dr. Amila Ždralović sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. Tatjana Žarković sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, izložile su zajednički rad "Rodne studije na Univerzitetu u Sarajevu: prekinuta institucionalizacija".

Uslijedilo je izlaganje mr. sc. Nadine Grebović-Lendo, direktorice Biblioteke Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Dušanke Bošković, prorektorice za kvalitet Univerziteta u Sarajevu, i prof. dr. Senade Dizdar sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na temu "Uloga digitalne humanistike u transformaciji društvenih i humanističkih nauka". One su istaknule ključne izazove i prilike koje digitalna era donosi za ove discipline, naglašavajući važnost prilagođavanja novih tehnologija akademskom radu.

Prof. dr. Nihada Delibegović Džanić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli i prof. dr. Amer Osmić zajedno s doc. dr. Abdelom Alibegovićem sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu predstavili su temu "Digitalna era transformacije univerziteta: Izazovi i prilike za društvene i humanističke nauke", fokusirajući se na digitalizaciju obrazovnog procesa i njene učinke na akademsku zajednicu.

Prof. dr. Amila Ramović sa Muzičke akademija Univerziteta u Sarajevu govorila je o "Krizi društvenog statusa umjetnosti i govora o njoj".

Moderator prof. dr. Tomislav Tadić pročitao je sažetke radova prof. dr. Dževada Drine sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici "Strategija razvoja nauke i položaj cjeloživotnog obrazovanja", prof. dr. Zlatana Delića sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli o temi "O univerzitetu, globalizmu i mogućim budućnostima: ogled o vidljivoj i nevidljivoj moći korporatizma", prof. dr. Nerzuka Ćurka sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu o temi "Uspon radikalne desnice i progon humanističkih i društvenih znanosti", te Selme Alispahić, MA sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu o temi "Kriterij vrijednosti znanja u 21. stoljeću: O koristi i šteti društvenih i humanističkih nauka za život".

Konferencija je završena diskusijom i zaključcima, koje je moderirao prof. dr. Tomislav Tadić, a učesnici su pozvali na jačanje uloge društvenih i humanističkih nauka u savremenom obrazovanju i društvu.