Oštra reakcija Emira Suljagića: Otkud negator genocida u Sarajevu?

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica u Potočarima dr. Emir Suljagić reagirao je na pojavljivanje srbijanskog historičara Čedomira Antića danas na panel diskusiji "Zašto se bojimo Jugoslavije?", a u okviru Festival "Sloboda narodu" koji se održava u Domu mladih Skenderija. 

Osim Antića na ovom festivalskom panelu su govorili prof. dr Husnija Kamberović, profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, te poznati hrvatski Hrvoje Klasić dok je moderator bio novinar Vuk Bačanović. 

"Dovelo Čedomira Antića u Sarajevo? A nije ga bacilo lavovima? Šala na historičar stranu, na iduću konferenciju slobodno pozovite i Vojislava Šešelja i Biljanu Plavšić", napisao je, uz ostalo, Suljagić na Twitteru.

U čije ime?

Dodao je kako je Antić doveden u Sarajevo da priča o "jugoslovenskoj ideji" samo "dva dana nakon što je bio na skupu na kojem su Crnogorcima prijetili genocidom".

"U čije ime, o čijem trošku i za čije babe zdravlje?", upitao je Suljagić, istakavši da je neko mogao Antića pitati o opsadi Sarajeva i Srebrenice.

Među onima koji su komentirali pojavljivanje Antića bio je i Ljubomir Filipović, poznati politički analitičar iz Crne Gore. On je čak upozorio Ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske, koji su podržali ovaj festival, da bi trebali biti oprezniji kada podržavaju događaje na koje se pozivaju negatori genocida. Posebno, kako je dodao, imajući u vidu ulogu nizozemskih vojnika u Srebrenici.

Ko je historičar Čedomir Antić?

Kada su poslanici Evropskog parlamenta u okviru rasprave o Izvještaju o napretku Srbije novembra 2018. usvojili i amandman slovenačkog zastupnika Igora Šoltesa o Srebrenici u kome se navodi da je "priznavanje genocida u Srebrenici osnovni korak na putu Srbije ka pristupanju EU", Antić je oštro reagirao.

"Kad je reč o Srebrenici, to je stari jedan nerv, gde oni prosto žele Srbe da poistovete sa nacistima posle Drugog svetskog rata i gde mi treba da prihvatimo jedan način tumačenja istorije Građanskog rata, koji je vrlo jednostran i koji je napravljen na osnovu jedinstvenog događaja kakav je bio Holokaust. To je naravno neprihvatljivo, ja bih rekao da je vreme da razmislimo o tome da li Evropska unija ima alternativu", rekao je tada Antić za srbijanske medije.

"Srebrenica postala temelj bošnjačkog nacionalnog mita"

U intervjuu za banjalučki "Glas Srpske" prije dvije godine Antić je, također  istakao da je "Srebrenica postala temelj bošnjačkog nacionalnog mita".

Govoreći o filmovim "Quo vadis, Aida" i filmu "Dara iz Jasenovca" Antić je krajem januara ove godine, je također, kazao:

"Prema tome, treba da živimo s tim i da se borimo protiv toga. Nama je film "Dara iz Jasenovca" bio potreban kao prvi takav film koji bi mi producirali. On nije pravljen za svetsko tržište, to je film za nas. Sramotno je govoriti o Srebrenici kao holokaustu, a tvrditi da je Jasenovac samo deo međusobnog zatiranja divljih balkanskih naroda. Sramotno zato što je Srebrenica bila i poprište zverstava nad Srbima gde je više hiljada Srba ubijeno u tom regionu samo pre zločina iz jula 1995. godine koji su izvršile srpske snage i pritom Srebrenica je bila poprište velikih progona Srba u Drugom svetskom ratu, daleko većeg nego bilo kog drugog naroda, i u prvom svetskom ratu... Mi imamo takvu situaciju, to je dominantan stav na Zapadu i protiv toga moramo da se borimo", izjavio je Antić.

Nedavni je, također, govorio kako će Srbi, tamo gdje su u većini, a to je RS, morati stvarti svje drćave.

"Nemamo druge mogućnosti", dodao je.

Govoreći o ratnim zločinima istakao je da je protiv njih, ali da "srpski narod nije imao druge nego da primjeni hrvatski model".

Festival "Sloboda narodu" otvoren je 17. juna u "Dancing" dvorani Doma mladih Centra Skenderija.

Festival okuplja predstavnike javne scene, borce, aktiviste i zagovarače slobode govora i medijskih sloboda, a kompletan program Festivala biće organizovan na dvije lokacije u Domu mladih Centra Skenderija - "Dancing" dvorani i Amfiteatru Doma mladih.