Odata počast stradalima u logoru Rasadnik u Rogatici
Ispred objekta bivšeg logora Rasadnik održan je čas historije, kao i polaganje cvijeća na mjestu gdje su vršene torture, silovanja i ubijanja. Među danas prisutnima bio je i predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Mujo Hadžiomerović.
Hašim Šabanić jedan je od preživjelih logoraša. Osam mjeseci je proveo u logoru Rasadnik.
"Ovdje sam bio osam mjeseci sa svojim sugrađanima koji su dovedeni ovdje 21. novembra 1993. godine. Ja sam bio prva žrtva u svojoj mjesnoj zajednici, u maju 1992, kada su tražili da predamo oružje. Mi to nismo htjeli uraditi i nas trojicu-četvoricu su zarobili", prisjetio se Šabanić.
Tada su ih, kako je kazao, prisiljavali da priznaju i "što jest i što nije". Šabanić je istakao da on nije želio priznati nešto što nije radio i što se nije desilo.
"Ležao sam dva sata, udarali su me, nisam htio priznati. Bili smo njihovi robovi, radili smo sve ono što oni nisu, nosili municiju, hranu, kopali rovove... Maltretirali su nas sve načine. Dabogda se ne ponovilo", ispričao je Šabanić.
Prisjetio se i jednog od vojnika koji ih je znao postrojiti i u ponoć. Bojali su ga se. Govorio im je da su građani drugog reda, da šute, a ako neko progovori, da će biti zaklan.
"Strepili smo svakog trenutka. Razmijenjen sam 17. jula 1994. godine", dodao je Šabanić.
Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković podsjetio je da ovaj savez svake godine obilježava 9. maj - Dan logoraša BiH.
"Taj dan smo izabrali jer smo mislili da je stvarno fašizam prestao, da fašizma neće biti. Shodno tome, želimo poslati jasnu poruku. Danas smo u Rogatici u zloglasnom logoru Rasadnik, koji je formiran u maju 1992. godine, zatvoren u januaru 1996. godine. Logor u kojem su vršene strahovite torture, mučenja, silovanja. Logor iz kojeg su ljudi vođeni u živi štit, mnogi su pobijeni", istakao je Mešković.
Podsjetio je da je riječ o logoru u kojem su i "motornom pilom rezali ljude".
"Ovo je neispričana priča. Danas kao čovjek, kao predsjednik Saveza logoraša u BiH, želio sam da dođem u Rasadnik, da odam počast žrtvama ovog logora, da odam počast svim žrtvama u BiH. Danas smo, nažalost, sami. Do sada smo slali pozive, molbe institucijama vlasti da prisustvuju obilježavanju Dana logoraša, odziv je bio slab. Ove godine smo to uradili u tišini", rekao je Mešković.
Podsjetio je kako bivši logoraši i ovaj Dan logoraša BiH dočekuju bez adekvatne zakonske zaštite.
Logor Rasadnik je formiran u maju 1992. godine pod kontrolom Kriznog štaba općine Rogatica, a funkcionisao je sve do januara 1996. godine.
Rasadnik u Rogatici je bilo poljoprivredno dobro koje se sastojalo od više baraka i zgrade uprave. Barake su bile veličine oko sedam plus pet metara, a u svakoj je bilo između 30 i 50 logoraša. Svi logoraši su bili civili. Skoro pola od ukupnog broja su činili žene i djeca. Među njima su bile i dvije osobe starije od 100 godina.
Kako navode iz Saveza logoraša u BiH, logoraši su sjedili i spavali na betonu, nije bilo WC-a niti česme, a za obroke su dobijali hranu sa svinjskim mesom. Nikome nije ukazana medicinska pomoć. Logoraši su svakodnevno bili izloženi sistematskim maltretiranjima, zlostavljanjima, silovanjima i ubistvima, vođeni su u žive štitove i na prislini rad.
U okolini Rasadnika je od 4. do 11. novembra 1998. godine pronađeno 14 tijela bivših logoraša i to u krugu od 1,5 kilometar od objekta. Jedno od tijela je pronađeno u šahtu u krugu logora. 15. augusta 1992. u pravcu sela Duljevac na koti Jačen iz Rasadnika je odvedeno 27 logoraša. Na tom mjestu logoraši su prvo korišteni kao živi štit, a zatim strijeljani. Tog dana su ubijena 24 logoraša.
Za zločine počinjene u Rogatici Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio Momčila Krajišnika na zatvorsku kaznu u trajanju od 20 godina. Sud BiH je osudio Radisava Ljubinca na deset i Dragoja Paunovića na 20 godina zatvora za krivično djelo zločin protiv čovječnosti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.