Obnovljen sramni grafit u Hercegovini koji veliča tzv. Herceg-Bosnu: Zašto (i dalje) ćute nadležni?

Na potpornom zidu, uz magistralnu cestu M-17 ovih je dana ponovo 'osvanuo' sramotni grafit koji veliča tzv. Herceg-Bosnu. 

"Uzalud heroji povijest pišu, kad nađu se oni što istinu brišu. Herceg Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!", sramna je poruka na grafitu koji je dug 75 metara, a visok dva metra.

Podsjetimo, tzv. Herceg-Bosna bila je najprije "zajednica", a kasnije "republika" zbog koje su vojni i politički zvaničnici bh. Hrvata, zajedno sa vrhom u Zagrebu, pokrenuli "udruženi zločinački poduhvat" (UZP) i "međunarodni oružani sukob", čiji je krajnji cilj bio odvajanje dijelova teritorija BiH i priključenja istih susjednoj Hrvatskoj. 

Trending

Važna informacija iz GRAS-a: Doći će do izmjene javnog prijevoza povodom bajrama, ovo su detalji

No, nije to zasmetalo izvjesnoj omladini iz Dračeva koja je obnovila, kako navode tamošnji mediji, "prepoznatljiv spomenik za lokalnu zajednicu".

HDZ-ovac ćuti

"Obnovu grafita provela je ista ekipa mladih iz sela Dračeva koja ga je prvotno izradila, koristeći originalne tehnike i materijale kako bi se sačuvala autentičnost", poručuje se, a lokalni portali poručuju: "Ovaj grafit u Dračevu tako ostaje trajni podsjetnik na Herceg-Bosnu, a njegova obnova jamči da će nastaviti prenositi svoju poruku, čuvajući je od zaborava za sve koji ga vide."

Kako je potporni zid u nadležnosti JP Ceste FBiH, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je ovo preduzeće. Na naše pozive nije bilo odgovora, a poslali smo i pismeni upit - odgovor ćemo objaviti kad (i ako ga) dobijemo. Kada je grafit prvi 'osvanuo', u aprilu 2016, iz JP Ceste su poručili da mora biti uklonjen (nikad nije bio uklonjen, op.a.) jer je potporni zid u vlasništvu ove javne kompanije i niko nije dobio dozvolu da ga koristi. Ova oblast regulisana je i Zakonom o cestama FBiH, a sad ne znamo da li su autori dobili dozvolu. Ovdje ćemo naglasiti i da je trenutni čelnik ovog preduzeća HDZ-ovac Ljubo Pravdić.

29.05.25. 10:10

Zoran Milanović u stilu Dodika obmanuo javnost? Optužnice protiv hrvatskih generala - ne postoje

"Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno reaguje i pokrene istragu zbog neuklanjanja ovog grafita. Ovakvi simboli mržnje, veličanja zločina i širenja nesigurnosti ne smiju biti prisutni u javnom prostoru. Pravna država mora pokazati snagu i odlučnost u borbi protiv veličanja ratnih zločina. Svako daljnje ignorisanje ovog problema predstavlja udarac na pravdu, poštovanje zakona i dostojanstvo žrtava.

Vrijeme je da se ovaj grafit ukloni i da se pošalje jasna poruka – Bosna i Hercegovina neće tolerisati veličanje zločinačke prošlosti, niti će zatvarati oči pred onima koji je podržavaju. Pravda mora biti zadovoljena, a zakoni dosljedno primijenjeni", komentirali su krajem prošle godine na stranici negatorigenocida.info.

Ahmići, Stupni Do, ratni zločini...

Vrijedi podsjetiti da je krajem 1991. godini formirana teritorijalna struktura koju su činile općine s većinskim hrvatskim stanovništvom i koja se nazivala Herceg-Bosna. Tokom 1993. godine, ova struktura je reorganizirana i proglašena kao entitet sa državnim aspiracijama - samoproglašena Hrvatska Republika. 

Na čelu ovog zločinačkog projekta nalazio se Mate Boban. Uslijed političkih i teritorijalnih ambicija došlo je do oružanih sukoba, tokom kojih su od 1991. do 1994. godine počinjeni brojni zločini nad bošnjačkim i drugim nehrvatskim civilima, naročito u gradovima poput Mostara, Stoca, Jablanice i Gornjeg Vakufa. Najteži masakri dogodili su se u Ahmićima i Stupnom Dolu, gdje je ubijeno 154 ljudi, među kojima je bilo i djece.

Također su postojali logori poput Heliodroma, Dretelja, Gabele i Vojnog, o kojima su višestruko izvještavali domaći i međunarodni mediji. Za zločine povezane s ovim događajima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao je kazne šestorici visokorangiranih političkih i vojnih zvaničnika.