Obnovljen sramni grafit u Hercegovini koji veliča tzv. Herceg-Bosnu: Zašto (i dalje) ćute nadležni?

Na potpornom zidu, uz magistralnu cestu M-17 ovih je dana ponovo 'osvanuo' sramotni grafit koji veliča tzv. Herceg-Bosnu. 

"Uzalud heroji povijest pišu, kad nađu se oni što istinu brišu. Herceg Bosna sinove je dala, a danas joj nema ni riječi hvala!", sramna je poruka na grafitu koji je dug 75 metara, a visok dva metra.

Podsjetimo, tzv. Herceg-Bosna bila je najprije "zajednica", a kasnije "republika" zbog koje su vojni i politički zvaničnici bh. Hrvata, zajedno sa vrhom u Zagrebu, pokrenuli "udruženi zločinački poduhvat" (UZP) i "međunarodni oružani sukob", čiji je krajnji cilj bio odvajanje dijelova teritorija BiH i priključenja istih susjednoj Hrvatskoj. 

Trending

Nova ideja Donalda Trumpa uoči Svjetskog prvenstva, javnost u SAD-u u nevjerici

No, nije to zasmetalo izvjesnoj omladini iz Dračeva koja je obnovila, kako navode tamošnji mediji, "prepoznatljiv spomenik za lokalnu zajednicu".

HDZ-ovac ćuti

"Obnovu grafita provela je ista ekipa mladih iz sela Dračeva koja ga je prvotno izradila, koristeći originalne tehnike i materijale kako bi se sačuvala autentičnost", poručuje se, a lokalni portali poručuju: "Ovaj grafit u Dračevu tako ostaje trajni podsjetnik na Herceg-Bosnu, a njegova obnova jamči da će nastaviti prenositi svoju poruku, čuvajući je od zaborava za sve koji ga vide."

Kako je potporni zid u nadležnosti JP Ceste FBiH, portal Radiosarajevo.ba kontaktirao je ovo preduzeće. Na naše pozive nije bilo odgovora, a poslali smo i pismeni upit - odgovor ćemo objaviti kad (i ako ga) dobijemo. Kada je grafit prvi 'osvanuo', u aprilu 2016, iz JP Ceste su poručili da mora biti uklonjen (nikad nije bio uklonjen, op.a.) jer je potporni zid u vlasništvu ove javne kompanije i niko nije dobio dozvolu da ga koristi. Ova oblast regulisana je i Zakonom o cestama FBiH, a sad ne znamo da li su autori dobili dozvolu. Ovdje ćemo naglasiti i da je trenutni čelnik ovog preduzeća HDZ-ovac Ljubo Pravdić.

29.05.25. 10:10

Zoran Milanović u stilu Dodika obmanuo javnost? Optužnice protiv hrvatskih generala - ne postoje

"Pozivamo nadležno tužilaštvo da hitno reaguje i pokrene istragu zbog neuklanjanja ovog grafita. Ovakvi simboli mržnje, veličanja zločina i širenja nesigurnosti ne smiju biti prisutni u javnom prostoru. Pravna država mora pokazati snagu i odlučnost u borbi protiv veličanja ratnih zločina. Svako daljnje ignorisanje ovog problema predstavlja udarac na pravdu, poštovanje zakona i dostojanstvo žrtava.

Vrijeme je da se ovaj grafit ukloni i da se pošalje jasna poruka – Bosna i Hercegovina neće tolerisati veličanje zločinačke prošlosti, niti će zatvarati oči pred onima koji je podržavaju. Pravda mora biti zadovoljena, a zakoni dosljedno primijenjeni", komentirali su krajem prošle godine na stranici negatorigenocida.info.

Ahmići, Stupni Do, ratni zločini...

Vrijedi podsjetiti da je krajem 1991. godini formirana teritorijalna struktura koju su činile općine s većinskim hrvatskim stanovništvom i koja se nazivala Herceg-Bosna. Tokom 1993. godine, ova struktura je reorganizirana i proglašena kao entitet sa državnim aspiracijama - samoproglašena Hrvatska Republika. 

Na čelu ovog zločinačkog projekta nalazio se Mate Boban. Uslijed političkih i teritorijalnih ambicija došlo je do oružanih sukoba, tokom kojih su od 1991. do 1994. godine počinjeni brojni zločini nad bošnjačkim i drugim nehrvatskim civilima, naročito u gradovima poput Mostara, Stoca, Jablanice i Gornjeg Vakufa. Najteži masakri dogodili su se u Ahmićima i Stupnom Dolu, gdje je ubijeno 154 ljudi, među kojima je bilo i djece.

Također su postojali logori poput Heliodroma, Dretelja, Gabele i Vojnog, o kojima su višestruko izvještavali domaći i međunarodni mediji. Za zločine povezane s ovim događajima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju izrekao je kazne šestorici visokorangiranih političkih i vojnih zvaničnika.