Novi prijelaz kojeg niko ne smije koristiti: GP Gradiška u ambisu etničkih koristi

Granični prijelaz u Gradišci i dalje ostaje zatvoren i pored uloženih 100 miliona eura (195,56 miliona KM). Gužve i gubici u privredi se gomilaju, sve zbog blokade jednog čovjeka. I sukoba stranaka u Federaciji BiH.

Kada je 2022. godine svečano otvoren novi most preko Save kod Gradiške, mnogi su vjerovali da se konačno završava višedecenijska agonija čekanja na novi moderni granični prelaz. Europska unija je uložila više od 100 miliona eura u izgradnju mosta i pristupne infrastrukture, dok je Republika Srpska finansirala značajan dio pripremnih radova i eksproprijacija terena, piše DW.

Međutim, četiri godine kasnije, most i dalje ne obavlja svoju osnovnu funkciju rasterećenja centra Gradiške, gdje se nalazi postojeći prelaz i povezivanje auto-puta Banja Luka – Gradiška sa autoputem prema Zagrebu. Glavni razlog je neusvajanje izmjena Pravilnika o raspodjeli radnih mjesta u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO), dokumenta bez kojeg granični prelaz Gradiška ne može formalno početi s radom.

Trending

Vikić o uspjehu Zmajeva: "Zajedništvo nas vodi na Mundijal, lekcija svima koji samo pričaju o BiH"

Nova sjednica, novi fijasko

Još jedna sjednica Upravnog odbora UIO završila je fijaskom. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić (SNSD), rekao je nakon sjednice da je predstavnik iz Federacije BiH iz reda eksperata Zijad Krnjić, ponovo oborio pravilnik kojim bi se utvrdila sistematizacija i raspodjela radnih mjesta po regionalnim centrima i graničnim prelazima.

"Apsurd Bosne i Hercegovine. Izgleda da je lakše zaustaviti pet miliona putnika nego jednog čovjeka natjerati da radi svoj posao. Sve stoji. Prelaz, most, zdrav razum. Jedino ne stoji politička destrukcija koja dolazi iz Sarajeva, a koja se očigledno oslikava u liku Zijada Krnjića", kaže Amidžić.

Prije oko 9h

Dolazak dijaspore za Uskrs u BiH: Na ovim graničnim prijelazima su najveće gužve

Tako je već mjesecima blokiran projekatvrijedan stotinu miliona evra, dok putnici i dalje čekaju satima u kolonama, što će se nastaviti i tokom predstojećih praznika sa kilometarskim kolonama.

Krnjić uslovljava glas poravnanjem poreza

Sa druge strane Krnjić, koga je imenovala vlada Fadila Novalića, a aktuelna potvrdila iako ne stoji iza njega, odbacuje optužbe u kojima mu se na čelo stavlja etiketa glavnog krivca. Problem je, kaže, mnogo dublji i povlači za sobom pitanja oko kojih godinama nema dogovora, a zbog čega je Federacija BiH na gubitku.

Zbog toga tvrdi da politički razlozi nisu uzrok njegovog stava, posebno ako se uzme u obzir niz neriješenih pitanja, poput izmjena zakona o PDV-u i pravilnika o povratu PDV-a na prvu nekretninu.

"Prema obračunu za 2025. godinu Republika Srpska duguje Federaciji BiH više od 151 milion KM, a o tome se uopće ne raspravlja. To je prešlo sve granice razuma, ali oni kažu ajde bit će", kaže Krnjić, koji tvrdi da se novi granični prelaz neće ništa značajno promijeniti kada je riječ o protoku ljudi i roba.

"Tražim određene podatke u vezi sa saobraćajem na graničnom prelazu Gradiška. Kada ih dobijem, neka zakažu sjednicu", kaže Krnjić, koji ovim postavlja novi uslov za glasanje.

Premijer Federacije Nermin Nikšić, ranije je rekao da federalna vlada ne stoji iz Krnjića, nazivajući ga "takozvanim ekspertom" i da raspodjela novca o indirektnih poreza nije u vezi sa otvaranjem graničnog prelaza.

"Zašto je gospodin Krnjić, blokirao otvaranje graničnog prelaza BiH prema EU, ne znam. Ali sigurno nije bilo u interesu građana. Dobro je znao da pravedne raspodjele neće biti, a da na nepravednu mi ne pristajemo", rekao je Nikšić, nakon pretposljednje sjednice UIO i tadašnje blokade.

Krivična prijava

Udruženje privrednika iz Republike Srpske podnijelo je krivičnu prijavu protiv Krnjića, zbog sumnje da "zloupotrebom položaja i prekoračenjem ovlaštenja nanosi milionsku štetu državnom budžetu i onemogućava puštanje u rad međunarodnog graničnog prelaza Gradiška".

U prijavi se navodi da Krnjić, svjesno odgađa usvajanje pravilnika jer želi zadržati kontrolu nad kadrovskim pozicijama u UIO i spriječiti preraspodjelu radnika koja uključuje i otvaranje novih radnih mjesta na teritoriji Republike Srpske.

"Cilj je da svakog pojedinca koji stavlja lični interes ili interes političke partije iznad interesa građana Bosne i Hercegovine, bude ovim osujećen i da pokažemo da se ko god bude sebi davao za pravo i stavljao sebe iznad države, da će dobiti određene sankcije“, kaže predsjednik Privredne komore Republike Srpske, Goran Račić.

Ministarka finansija RS Zora Vidović, oštro je reagovala nakon što je propala i peta sjednica UIO, na kojoj se razmatralo ovo pitanje. Upozorava da građani BiH postaju taoci institucionalne samovolje jednog čovjeka.

"Da se ovaj granični prelaz nalazi na teritoriji Federacije, predstavnici iz RS bi glasali za to", rekla je Vidovićeva, referišući se na opaske koje su se čule na sjednici UIO, da se blokada vrši i iz razloga što se novi granični prelaz nalazi na teritoriji Republike Srpske.

Most za nigdje

Novi most kod Gradiške izgrađen je uz podršku Europske unije i Hrvatske, kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata u okviru regionalnog povezivanja Zapadnog Balkana. Radovi su završeni krajem 2021., a most je svečano otvoren u aprilu 2022. godine.

Tada su glavni protagonisti obećali da će do kraja te godine biti završeni i carinski terminal, objekti za inspekcijske službe, te da će prelaz biti operativan. Nakon četiri godine, most i dalje niko ne prelazi, a prostor oko graničnog prelaza služi kao carinski terminal.

Bez pravilnika o raspodjeli radnih mjesta, UIO ne može raspisati konkurs, imenovati carinike i inspektore, niti formalno otvoriti prelaz. Zbog toga most i dalje služi samo kao infrastruktura bez funkcije ali i odličan primjer tri decenije blokirane zemlje i sistema zarobljenog u ambisu etničkih koristi.

Politička pozadina sukoba

Svaki dan kašnjenja otvaranja prelaza donosi realne gubitke privredi i budžetima. Prema procjenama Privredne komore RS, kamioni koji čekaju u koloni kroz gradsku zonu Gradiške, posebno tokom praznika, nanose troškove u gorivu, vremenu i izgubljenim isporukama čija se vrijednost mjeri u milionima maraka godišnje.

Izvori iz UIO tvrde da se iza blokade zapravo krije borba za kontrolu nad kadrovima i prihodima. Nova sistematizacija bi značila i preraspodjelu radnika iz pojedinih regionalnih centara, što bi, prema tumačenju federalne strane, smanjilo proporcionalnost zapošljavanja po entitetima.

To u praksi znači da dio političkog vrha predvođen u ovom slučaju SDA, ne želi da se otvaranjem novog prelaza povećava broj zaposlenih u RS unutar UIO. Posebno nakon nedavnih imenovanja pomoćnika direktora UIO u sektorima za carine, poreze, sprovođenje propisa i informacione tehnologije, gdje je imenovan kadar iz HDZ-a i SNSD-a, što je SDA u nekoliko navrata već iskoristila kao napad na Trojku "koja je predala UIO Srbima i Hrvatima".