Martin Tais: BiH najviše smanjila emisiju CO2, o tome treba pregovarati s EU

Bosna i Hercegovina, iako zemlja u razvoju, je u odnosu na baznu 1990. godinu kumulativno najviše smanjila emisiju ugljikovog dioksida (CO2), izjavio je danas u Sarajevu fizičar Martin Tais, javlja Anadolu Agency (AA).

„Mi smo zemlja koja je u odnosu na 1990. godinu, malo to čudno zvuči, najviše smanjila emisiju CO2 kumulativno. Mi smo, prema analizama koje su pravljene 2015. godine, za 50 posto smanjili emisiju CO2. Ne našom voljom, nego ratom razrušenom industrijom, kasnije i lošom privatizacijom i nerazvojem, mi smo tu gdje jesmo. Zemlja koja je već uradila mnogo na smanjenju emisije CO2, odnosno poboljšanju kvaliteta ozonskog CO2 omotača koji izaziva efekat staklene bašte“, pojasnio je Tais, koji je bio uvodničar na redovnoj sesisiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 o temi „Ekonomija i ekologija: kako spriječiti zagađenje okoline“.

Istakao je da Pariški dogovor ograničava zemlje da do 2050. godine smanjuju emisije CO2. Dodao je da BiH, s obzirom na to da nije članica EU nema striktne obaveze, ali je sporazumom sa Energetskom zajednicom preuzela odgovornost.

„BiH je sada nerazvijena zemlja, koja ima deficit. Nemamo razvijenu industriju. Privreda je opterećena mnogim procesima. Nema uslova za razvoj i sve to moramo popraviti. Jedini način za to je da razvijamo industriju, bez uslova ograničenja o emisijama CO2. O tome treba pregovorati s Evropom na osnovu činjenica da smo kumulativno smanjili emisiju CO2 za 50 posto. U Evropi će sada ići cijena jedne tone CO2 prekomjerno dozvoljene oko 20 eura. Ovdje se radi o milionima tona C02. To nas ograničava ako ne postignemo dogovor“, rekao je Tais.

Kazao je da bh. energetska strategija do 2023. govori da se zemlja mora razvijati i da će graditi termoelektrane isključivo kao prodaju struje.

„To je generalno loše, ali nam je potrebno. Mi se u tom periodu moramo razvijati, zarađivati, povećavati naš izvoz kako bismo mogli novac ulagati u proizvodnju, privredu, poljoprivredu i ostale grane koje će nam donijeti zapošljavanje, smanjivati deficit... Bez toga ćemo i dalje ostati zemlja u razvoju. Da me neko pita da nas Evropa danas primi, ja ne bih pristao. Zašto? Zato što smo nerazvijena zemlja, a Evropa već ima zemlje koje postavljaju uslove. Kada bi mi htjeli da, na primjer, sadimo masline, oni bi rekli 'nemojte, ima to Italija, Hrvatska'. Hrvatska je prije ulaska u EU napravila svoju platformu. Naša platforma je suviše niska za pregovore“, rekao je Tais.

Govoreći o zagađenju zraka u Sarajevu, Tais je istakao da rješenja postoje. Osnovno je, kako je kazao, napraviti viziju i strategiju.

„Trebaju sredstva odgovarajuća da se to napravi. Nije mnogo svake godine izdvojiti tri posto sredstava iz kantonalnog budžeta i očekivati da za pet, deset godina dobijemo čist grad. Nije to mnogo, to je 30-ak miliona konvertibilnih maraka na godišnjem nivou. Mi moramo ići na energetsku efikasnost, odnosno utopljavanje zgrada kako bi ljudi manje trošili na energiju za grijanje, da bi sami mogli ocijeniti da sa uglja pređu na plin jer će on postati prihvatljivi za njih“, rekao je Tais.

Dodao je da Sarajevo i ostali gradovi moraju imati viziju, ali se zemlja mora paralelno razvijati kako bi se iznašlo rješenje.

„Mi smo 60-ih godina imali koncentracije sumpordioksida i čađi, kako su se sitne čestice tada zvale, veće nego danas. Naseljavanjem grada, izgradnjom individulnih ložišta nastao je problem koji ne možemo riješiti za godinu. Neće Srajevo iduće godine biti čistije, ali ćemo imati viziju i plan kako da za pet godina osjetimo to bitno, a kako da za desetak godina riješimo taj problem u potpunosti“, kazao je Tais.