Kržalić: Zemlje Balkana predugo gledaju jedna drugu kao prijetnju

"Svaka zemlja koja izdvoji sredstva i opredijeli se za modernizaciju vojske, ima pravo na to. To je njen legitimni put", kazao je Kržalić, komentirajući trku u naoružanju između susjednih država Srbije i Hrvatske, o kojoj se u posljednje vrijeme često piše u medijima.

Kržalić u intervjuu za Fenu podsjeća da Hrvatska kao članica NATO-a ima obavezu da se modernizira te da se zbog toga njena vojska može smatrati najopremljenijom i najorganiziranijom vojskom u regiji.

S druge strane, mišljenja je da zemlje regije koje nisu članice NATO-a ovaj korak ne bi trebale posmatrati kao trku u naoružanju ili regionalno rivalstvo, već bi se trebale probuditi iz dugogodišnjeg sna i ubrzanim tempom krenu ka punom članstvu u NATO-u.

Samim tim, kaže, i one bi radile na modernizaciji svojih vojnih snaga, a takvi postupci bi doprinijeli regionalnoj sigurnosti i spremnosti na zajedničko djelovanje protiv savremenih prijetnji.

Prema njemu, ključno je usmjeravanje i regionalno takmičenje u tome ko će osigurati bolje životne standarde građana, odnosno - suzbijanje siromaštva. Tu, zaključuje direktor Centra za sigurnosne studije BiH, leži ključ sigurnosti u širem smislu.

Glasnogovornica Misije OSCE-a u BiH Željka Šulc pojašnjava da je balans u količini sistema naoružanja između država koje su strane u Sporazumu o subregionalnoj kontroli naoružanja (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora i Srbija) reguliran tim sporazumom, odnosno Članom IV Aneksa 1-B Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja, dodaje, definira ograničenja u pet kategorija teškog naoružanja - artiljerija, borbeni tenkovi, oklopna borbena vozila, borbeni avioni, i jurišni helikopteri.

Stoga, napomenula je da je bilo koja država, u slučaju da odluči da izvrši nabavku bilo kojeg tipa naoružanja, obavezna to prijaviti u OSCE-ovoj Godišnjoj razmjeni informacija, kao i izvršiti "uvođenje i demonstraciju novih sistema naoružanja", na koje se pozivaju sve strane u Sporazumu.

Kako je rekla, ta procedura se obavlja u skladu s protokolima Sporazuma o subregionalnoj kontroli naoružanja kako bi bila održana transparentnost i adekvatno procijenjeni kapaciteti i potencijalna prijetnja koju takvo naoružanje predstavlja.

U razgovoru za Fenu, glasnogovornica Misije OSCE-a u BiH zaključila je da bi se bilo kakvi novi sistemi lansera raketa računali u količine artiljerije u posjedu, koje za tu kategoriju dozvoljava Dejtonski mirovni sporazum, a da se pri tome ne smiju kršiti ograničenja koja su njime uspostavljena.