Konferencija u Sarajevu: Novinari otkrili šta je najbolji alat za borbu protiv ruskih dezinformacija

Stručnjaci iz akademskih, političkih i medijskih zajednica te nevladinih organizacija iz BiH ali i regiona, na konferenciji "Dezinformacije i maligni strani uticaj", koju je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) organizovala uz podršku Britanske ambasade u Sarajevu, govorili su o planovima Rusije za Zapadni Balkan, te načinima suprotstavljanja ruskim dezinformacijama.

Novinarke iz Ukrajine razmjenjivale su iskustva s domaćim kolegama o izvještavanju u ratu i nakon njega.

U uvodinim obraćanjima izvršni direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je naveo da je ideja konferencije u Sarajevu bila da se razgovara o najvećim dezinformacijskim narativima u vezi s ratom u Ukrajini, kanalima kroz koje ih Rusija dijeli u BiH te posljedicama koje ostavljaju.

Trending

Titove brigade lopatom izgradile 242 km pruge za 7 mjeseci, vlast danas ne umije popraviti 80 metara

"Eskalacija ovakvih štetnih narativa će se sigurno desiti i zato razgovaramo o tome koja je uloga novinara, fact checkera, nevladinih i vladinih organa", kazao je Džidić.

Otpravnik poslova u Ambasadi Velike Britanije Neil Kavanagh je rekao da novinari imaju integritet za sprečavanje ovakvih dezinformacija.

"Mnogo izvještača je učestvovalo u izvještavanjaju o počiniteljima zločina i jako je važno dokumentovanje događaja", dodao je.

Zbog rata u Ukrajini, koji je počeo prije tačno dvije godine, Rusija je osjetila sankcije koje su se odrazile i na njenu ekonomiju, rekao je otpravnik poslova Ukrajinske ambasade u BiH, Yaroslav Simonov.

"Ubijajući civilno stanovništvo počeo je rat, i to nikada nećemo zaboraviti", kazao je on.

Na panelu "Koji su planovi Rusije za Zapadni Balkan" govorilo se o ruskoj propagandi i dezinformacijama u BiH, Srbiji i Albaniji, kanalima kojima dolaze te dezinformacije, kao i posljedicama koje ostavljaju.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, Sead Turčalo, objasnio je i kako je rat u Gazi postao sredstvo promovisanja antizapadnih stavova.

"Gaza će se, već se to dešava, pojaviti kao jedno snažno oružje Ruske Federacije u promovisanju antizapadnih narativa", rekao je on.

Marko Drajić iz Beogradskog centra za bezbjedonosnu politiku je naveo kako su glavni propagatori dezinformacija i antizapadnih narativa u Srbiji nosioci političke moći i mediji pod njihovim uticajem.

"Primjetno je da imamo više antizapadne, nego otvoreno ruske stavove", kazao je on, misleći na tradicionalne medije u Srbiji.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, pojasnio je da se često spominje kako će Rusija u BiH otvoriti svoje medijske kanale ali misli da Rusija za tim i nema potrebe, s obzirom na to da sve veće medijske kuće u RS izvještavaju onako kakva je zvanična politika ovog entiteta.

"Moramo učiti da razotkrijemo takve stvari, da dematujemo lažne informacije, da novinari još više rade svoj posao", kazao je Vukelić i ukazao na važnost novinarskog posla, ali i koliko je važno da se zaštite novinari koji stradaju širom svijeta.

S druge strane, Ledion Krisafi, stariji istraživač Albanskog instituta za međunarodne studije je kazao da u Albaniji postoje ruska propaganda i dezinformacije koje nemaju mnogo uticaja.

"Kod nas se to dešava – jedan sofirsticiran način da je teško otkriti da se radi o dezinformacijam", kazao je on.

Na panelu "Iskustva ratnih reportera – paralele između BiH i Ukrajine" novinarke iz Ukrajine govorile su o izvještavanju o ratu, ratnim zločinim i žrtvama, te načinu rada u uslovima koji se razlikuju od onih koji su bili tokom rata u BiH, ali i sličnostima s ratom devedesetih.

Natalija Farmus s regionalne televizije Halychyna je istakla da posao novinara nikad nije bio lagan a posebno nakon početka rata, gdje se moraju boriti s velikim brojem dezinformacija.

"Ponekad dezinformacije počinju od običnih ljudi koji šire tu propagandu", kazala je ona.

S obzirom na rusku propagandu koja traje već deset godina, pojasnila je Myroslav Chayun iz Kyiv Independenta, teško je pisati o područjima koji su okupirani i pronaći sagovornike spremne da govore o tome šta im se dešavalo.

"Jako je bitno naći svjedoke ratnih zločina, a ne čitati rusku propagandu", kazala je Iryna Lopatina koja je radila audiofilm o seksualnom nasilju tokom rata u Donbasu te dokumentovala ratne zločine u Kijevskoj regiji.

Novinarke su govorile o tome i kako izvještavanje u ratu utiče na njih.

"Teško je biti u ratnoj situaciji. Nisam spavala jer je moj grad brutalno napadnut. Znam da su nevini civili ubijani. Teško je jer ne znate šta donosi sutra", kazala je freelance novinarka Yuliia Khymeryk.

Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH je poredila događaje u dva rata i protok vremena između njih te kako je tehnologija napredovala, a time i alati za borbu protiv dezinformacija.

"Svaka borba protiv dezinformacija, lažnih vijesti i narativa je zaista veliki doprinos", kazala je Brkanić pojašnjavajući važnost novinarske profesije kroz profesionalnost i objektivnost.

Na panelu "Borba protiv ruskih dezinformacija" fact chackerice iz Ukrajine Myroslava Markova i Viktoriia Romaniuk govorile su o izazovima s kojima se suočavaju u svojoj zemlji.

Romaniuk iz STOPFake je govorila o formama ruskih dezinformacija u Ukrajini tokom godina, te ukazala kako sada postoji veoma puno bloggera koji šire infromacije, a teško ih je detektovati jer se pozivaju na slobodu govora.

"Ruske dezinformacije su promijenile pristup i mi moramo promijeniti naš pristup u borbi protiv njih", kazala je ona.

Markova iz VoxCheck je ukazala kako je jako teško dokazati zvanične veze s ruskim državnim medijima, kao i rusko djelovanje protiv Ukrajine izvan te zemlje.

"Radi se o sigurnosti, ne Ukrajine, već vaše države. Kada su dezinformacije u pitanju, pokušavamo vam prenijeti poruke da je taj instrument prijetnja vama", navela je.

Ivan Fischer iz Agence France Press je istakao važnost fact checkinga i kako dokazati da su određene tvrdnje nesporno lažne.

"Ima mnogo načina. Morate biti jako pažljivi da biste prepoznali lažne narative, čak i ako oni izgledaju logični", rekao je on.

Marija Ćosić iz "Zašto ne" je objasnila da je ova organizacija na godišnjicu ruske invazije istraživala ove narative u BiH i regiji s idejom da se mogu razotkriti na desetine informacija, ali se mora ući u suštinu i istraživati dalje od prvih slojeva.

"Najistaknutiji narativ je bio o tome da je Ukrajina nacistička zemlja, da Rusija ima najboljeg lidera, a Zapad se pokazivao kao neko ko nije dorastao, da su oni morali napasti Ukrajinu, a da sankcije ne utiču na rusku ekonomij", pojasnila je ona.

Konferenciju je podržala Britanska ambasada u Sarajevu, piše Detektor.ba.