Komšić: "EU nas privatno upozorava da sa ovakvim Ustavom ne možemo u Uniju"

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić dao je intervju za danski dnevni list Politiken, u kojem je kazao kako Europska unija u zvaničnim izjavama i javnim nastupima podržava proširenje i integraciju Zapadnog Balkana, ali da se iza kulisa šalju poruke potpuno druge vrste, prije svega zbog ustavnog uređenja BiH koje počiva na etničkoj podjeli.

"EU nam privatno poručuje da sa ovakvim Ustavom ne možemo postati članica", izjavio je Komšić.

Prema njegovim riječima - pred kamerama i mikrofonima niko to ne želi otvoreno priznati.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

Na oktobarskom samitu u Kopenhagenu, gdje je glavna tema bila proširenje Unije, većina europskih lidera govorila je o potrebi integracije regiona. Međutim, Komšić je ocijenio da su stvarne namjere daleko opreznije.

"Ako ćemo iskreno, značajan broj država članica trenutno uopće ne želi proširenje. Oni žele da mi ostanemo u orbiti EU, 'u njihovoj avliji', ali to je to", poručio je Komšić.

31.10.25. 15:00

Uživo | Schmidt i Komšić pred Vijećem sigurnosti UN-a o stanju u BiH: Ruske optužbe prema Zapadu

Jedan od načina da se taj status quo održi, kaže, jesu upravo ovakvi samiti i sastanci - kako bi se spriječilo da prostor Zapadnog Balkana prepuste nekim drugim globalnim igračima.

Ratni balans snaga

Na pitanje o realnom roku za članstvo BiH u EU, Komšić se, kako je navedeno, nasmijao, pa odgovorio:

"Volio bih da je već završena stvar. Ali ne može biti, jer naš Ustav ruši gotovo sve vrijednosti na kojima EU počiva."

Nakon agresije i rata, Dejtonski sporazum iz 1995. zaustavio je oružje, ali je državnu konstrukciju prilagodio ratnom balansu snaga.

Bosna i Hercegovina danas ima tročlano Predsjedništvo - Bošnjaka, Hrvata i Srbina, koji se rotiraju na čelu države, pojašnjava Politiken. Država je podijeljena na dva entiteta, RS i FBiH. Samo pripadnici tri konstitutivna naroda mogu biti kandidati za najviše funkcije.

To je upravo odredba zbog koje su Jakob Finci i Dervo Sejdić pokrenuli postupak pred Europskim sudom za ljudska prava. Sud je 2009. presudio da Ustav BiH krši ljudska prava jer ograničava politička prava građana na osnovu etničkog porijekla. Presuda nikada nije provedena.

Komšić poručuje da bi Ustav mijenjao odmah, ali to nije moguće bez saglasnosti političkih predstavnika tri naroda.

29.10.25. 17:02

Željko Komšić sa Emmanuelom Macronom u Parizu: "Može li BiH postati članica EU sa ovakvim ustavom?"

Profesorica Tea Sindbæk Andersen sa Univerziteta u Kopenhagenu kaže da je to ključni problem:

Potreban snažan vanjski pritisak

"Kada je moć izgrađena na etničkim podjelama, oni koji su zahvaljujući tome došli na položaje nemaju interes da sistem reformišu. Bez snažnog vanjskog pritiska, promjene se neće desiti."

Ministrica za europske poslove Danske Marie Bjerre odbacuje tvrdnju da EU "tajno" šalje drugačije signale.

"Naš stav je jasan: želimo BiH u EU. Ali reforme moraju biti provedene. Ključ je poštivanje ljudskih prava i vladavine prava. Ukoliko se osmisli model koji je usklađen s tim principima - prepreka nema, ali izvjesno je da će biti potrebne ustavne prilagodbe", kazala je Bjerre.

Profesorica Andersen ipak ocjenjuje da je Komšićev osmijeh u intervjuu bio vrlo znakovit:

"Jer zna da EU nema stvarnu volju da povuče poteze koji bi promjene učinili mogućim. Sve se svodi na klasični europski pristup 'mrkve'. A za suštinske promjene u BiH potrebna je mnogo snažnija međunarodna intervencija od one koju sada vidimo."