Uživo | Schmidt i Komšić pred Vijećem sigurnosti UN-a o stanju u BiH: Ruske optužbe prema Zapadu

Nakon reakcije ambsadora Lagumdžije Rusija je zaključila sjednicu Vijeća sigurnosti o BiH.

Bez obraćanja visokog predstavnika Christiana Schmidta

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a, posvećena stanju u Bosni i Hercegovini, završena je bez obraćanja visokog predstavnika Christiana Schmidta.

Predstavnici u Vijeću sigurnosti referirali su se na Izvještaj koji im je uputio visoki predstavnik, ali se on nije obratio tokom sjednice.

Podsjetimo, u izvještaju koji je objavljen na stranici Ureda visokog predstavnika BiH, a koji je portal Radiosarajevo.ba ranije objavio, Schmidt tvrdi da BiH nastoji prevladati krizu koja je opteretila inistitucije, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, zbog pravosnažne presude.

Više o Izvještaju Schmidta, ako ste propustili, pročitajte na linku OVDJE.

Sa ovim je završena sjednica o BiH u New Yorku.

Zlatko Lagumdžija osudio stav predstavnika Srbije i Hrvatske

Zlatko Lagumdžija, stalni predstavnik BiH u UN, u svom obraćanju je kratko osudio stav predstavnika Srbije, ali i izjave predstavnika Hrvatske koji je, kako navodi, sumnjao u legitimitet izbora Željka Komšića.

"Mislio sam da smo iz regije naučili lekcije sa posljednjeg Vijeća sigurnosti. Pozdravljam izjavu kolege iz Hrvatske, što se tiče kolege iz Srbije mislim da smo ovo i prošli put čuli samo drugačijim riječima", kazao je Lagumdžija.

Zatim je naglasio sljedeće:

"Ponovo dovođenje u pitanje legalnosti predsjednika je vrlo neprimjereno u ovoj instituciji. Uz dužno poštovanje, brojanje krvnih zrnaca birača nije samo protiv ljudskih prava nego je protivno osnovnim principima na kojima počiva ova institucija", poručio je stalni predstavnik BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Predstavnik Hrvatske u UN-u Hrvoje Ćurić Hrvatinić kazao je da su koraci protiv ustavnog poretka u BiH neprihvatljivi i da je Dejtonski sporazum kamen temeljac mira i stabilnosti.

Hrvoje Ćurić Hrvatinić je istakao da se treba baviti dugotrajnim pitanjima koja potkapavaju demokratski razvoj BiH.

"Samo osiguravanjem jednkog predstavljanja sva tri naroda može se postići funkcionalna demokratija i reprezentativan izborni sistem. Izborni inženjering onemogućava izbor legitimnih predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH ćime se potkopava povjerenje i potpiruju podjele", kazao je Hrvoje Ćurić Hrvatinić te naglasio da izmjene Izbornog zakona moraju biti prioritet.

Srbija: Dejtonski sporazum ostaje kamen temeljac

Nakon predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, riječ je dobio Radomir Ilić, predstavnik Srbije u vijeću sigurnosti UN-u.

Ilić je naglasio da Srbija ostaje posvećena teritorijalnom intergitetu BiH i dijalogu sa njena oba entiteta.

Naglasio je da Dejtonski sporazum ostaje kamen temeljac, odnosno osnova za stabilnu i demokratsku BiH.

"Srbija dosljedno naglašava da dijalog i konsenzus između dva entiteta i tri naroda ostaje jedini legitiman i održiv put za rješavanje problema. Rješenja nametnuta izvana remete ustavnu ravnotežu i potencijalno je pogubna po stabilnost BiH i regije", kazao je Ilić.

Prema očekivanjima Ilić je kritizirao rad visokog predstavnika Christiana Schmidta.

"Njegovo korištenje bonski ovlasti i nametanje rješenja nisu osnažile institucije nego su produbile podjele", dodao je Radomir Ilić.

Riječ je uzeo Željko Komšić, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. On se na početku zahvalio svima zbog odluke kojom se produžava mandat misiji EUFOR Altea u BiH.

"Na početku želim iskazati zahvalnost svima vama zbog odluke kojom se prudužava mandat mijisi Altea u BiH. Hvala vam kao stalnim predstavnicima vaših zemalja. Posebno zahvaljujem stalnom predstavniku Grčke.

Današnje moje obraćanje u ime Bosne i Hercegovine u najvećem dijelu se odnosi na protekli šestomjesečni period prikazan kroz Izvještaj Ureda visokog predstavnika.

Kao što smo mogli primjetiti iz Izvještaja Visokog predstavnika, protekli šestomjesečni period u Bosni i Hercegovini bio je obilježen nizom političkih kriza koje su u najvećoj mjeri bile povezane sa sudskim postupkom protiv Milorada Dodika i presudom Suda Bosne i Hercegovine, donesenom tim povodom a koje su pravni osnov imale u izmjenama Krivičnog zakona nametnutog od strane visokog predstavnika.

Cilj ovih političkih kriza iskazanih kroz stvaranja paralelnih političkih, sudskih i drugih institucija bilo je stvaranje uvjeta za secesiju RS od BiH.

Nametanje određenih odluka od strane Christiana Schmidta je iskorišteno kao povod za izazivanje krize a pravi uzrok je zapravo sasvim drugi – dugoročna namjera da se izazivanjem kriza  izvede secesija dijela BiH.

Takva politika Dodika i institucija RS trenutno je zaustavljena angažmanom međunarodin faktora. Međutim, siguran sam da će se i dalje nastaviti aktivnosti koje za cilj imaju secesiju dijela BiH.

U međuvremenu ovakav razvoj situacije otvorio je rasprave, kako u BiH tako i u faktorima međunarodne zajednice prisutne u BiH, o budućnosti OHR-a i potrebi njegovog postojanja.

Napad na OHR kojem svedočimo prikriven je napadom na Christiana Schmidta kao ličnost koja obavlja funkciju visokog predstavnika.

Krajnji cilj tih napada nije trenutni visoki predstavnik, krajnji cilj jeste eliminacija OHR-a iz političkog života u BiH. Eliminisanjem OHR-a eliminisao bi se cijeli jedan Anex DPA čime bi se zapravo ugrozio i potencijalno srušio cijeli mirovni sporazum.

Dame i gospodo, spadam u red ljudi koji su žestoko kritikovali i Schmidta i njegove poteze.

Zbog istine, dužan sam iznijeti i činjenicu da sve odluke i poteze koje je donosio i preduzimao Schmidt, nisu bile isključivo njegovo djelo.

On je to radio u punoj koordinaciji sa predstavnicima međenarodne zajednice u BiH a vrlo često je te poteze poduzimao na insistiranje i zahtjev istih tih međunarodnih faktora.

Njegovi potezi ali i politika određenih međunarodin faktora koji su imali presudan utjecaj na Schmidta često su bili usmjereni na jačanje i zastupanje jedne političke opcije ali i interesa susjedne države u BiH.

Bonske ovlasti

Ponovo moram podsjetiti i naglasiti da je postojanje OHR-a kao institiucije dio Daytonskog mirovnog sporazuma regulisan posebnim anexom X istog.

Ovlasti OHR-a navedene su u članu V anexa X DPA. Na osnovu tog člana kasnije su uvedene i tzv. “Bonske ovlasti”.

Godine 2008. Vijeće za provedbu mira donijelo je odluku on tzv. 5+2 uvjeta koju moraju biti ispunjeni da bi se zatvorio OHR.

Dakle, sve formalne pretpostavke za postojanje i rad OHR-a postoje.

Istovremeno ne postoji niti jedna formalna pretpostavka za njegovo zatvaranje ili za izmještanje izvan BiH jer uvjeti iz 2008. godine, tzv. 5+2 nisu ispunjeni.

Jedino što postoji u tom smislu jeste politička želja pojedinih domaćih ali i nekih vanjskih faktora za eliminacijom OHR-a.

Realizacija takvih planova bila bi udarac trenutnoj strukturi BiH, potencijalno ugrozila čak i sam mirovni aranžman i izazvala nove i veće probleme u BiH ali i u regiji.

Podsjećam vas da trenutna struktura BiH nije proizvod niti društvenog niti političkog procesa ili dogovora, ona je proizvod mirovnog sporazuma kojim nije zadovoljna niti jedna strana u BiH.

Njime nisu zadovoljne čak niti susjedne zemlje koje su učestvovale u ratu i agresiji na BiH.

Trenutni koncept na kojem funkcioniše BiH a koji sam visoki predstavnik pogrešno naziva “etnički balans moći”, jer ispravniji naziv je “etnički disbalans moći”, je sam po sebi konfliktan koncept.

Na kraju krajeva 30 godina koje se protekle od zaustavljanja rata u BiH, na žalost, to gotovo svakodnevno dokazuju.

Ukidanje OHR-a, njegovo izmještanje i slabljenje njegovih nadležnosti definisanih članom V anexa X DPA, jeste zapravo odustajanje od samog DPA. Kakve su posljedice toga nije teško procijeniti.

Zbog svega navedenog obavezan sam i pokušati predložiti rješenje za trenutnu situaciju koja se tiče sudbine OHR-a i stabilizacije situacije u BiH.

Po mom mišljenju postoje dvije opcije.

Dvije opcije

Jedna je, imenovati novog visokog predstavnika i zadržati instituciju OHR u BiH sa svim ovlastima koje ima na osnovu člana V anexa X DPA. Ova opcije je kratkoročna opcija.

Druga opcija jeste kompleksnija ali je dugoročna i trajna.

Suština te opcije nalazi se u potrebi da BiH zaista postane demokratska zemlja, da se ukine diskriminacija vlastitih građana u oblasti ljudskih prava, da se odustane od konfliktnog koncepta “etničkog balansa ili disbalansa moći”, da se ustavno zaštite individualnim ljudska prava i principi pravne države i da na taj način BiH postane spremna za integraciju u EU.

Zato želim ovdje, apelirati na sve vas koji želite dobro Bosni i Hercegovini, da u narednom periodu dobijemo podršku za početak tranzicijskog perioda u kojem ćemo mi, u Bosni i Hercegovini, uz vašu pomoć učiniti sve neophodne ustavne i druge reforme, kako bi od Bosne i Hercegovine napravili modernu demokratsku državu sa vladavinom prava i zaštitom ljudskih prava.

Vrijeme za tranziciju i evoluciju političkog i pravnog sistema u Bosni i Hercegovini je došlo, i trebamo je zajedno bez odlaganja započeti u najskorije vrijeme.

Sve ostalo jeste opasno igranje sa sigurnošću i stabinosti ne samo BiH nego i cijele regije a potencijalno i evropskog kontinenta.

Dame i gospodo, moja je obaveza bila da vam ovo, danas i na ovom mjestu kažem!", kazao je Komšić.

Ruski ambasador za stanje u BiH optužio Zapad

Vasilij Nebenzja, ambasador Rusije pri UN-u, kazao je da je zabrinut zbog toga što se BiH u ovoj godini suočila sa neviđenom krizom, za što je okrivio i određene zapadne zemlje.

"Umjesto da se omogućava dijalog i jača težnja ka kompromisu tekuća pitanja, vidimo egoističku namjeru da se preuzme kontrola nad suverentitetom države", kazao je Vasilij Nebenzja te optužio Zapad da žrtvuje dugoročne napore za stabilizaciju BiH i predstavlja prijetnju za arhitekturu BiH koja je ukorijenjena u Dejtonskom sporazumu.

Ruski ambasador je dodao da je Rusija podržala rezoluciju o produženju mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini za još jednu godinu.

Predstavnica Gvajane u Vijeću sigurnosti UN-a kazala je kako se njena država kategorički protivi zatvaranju Ureda visokog predstavnika.

Ova afrička zemlja je podržala visokog predstavnika u BiH i pozdravila produženje mandata EUFOR-u.

SAD ukinule sankcije zvaničnicima RS kao odgovor na poteze Skupštine RS

Dorothy Shea, ambasadorica Sjedinjenih Država u UN-u, tokom svog obraćanja kazala je da deeskalacija i stabilnost moraju biti prioritet za sve građane Bosne i Hercegovine i pozvala je sve strane u našoj zemlji da se suzdrže od djelovanja koje može potkopati trenutnu stabilnost.

"Sjedinjene Države su predane očuvanju stabilnosti i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Pozdravljamo odluku Vijeća sigurnosti da jednoglasno obnovi mandat za EUFOR-ovu operaciju Althea, koja ima ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti u regionu", rekla je američka ambasadorica Dorothy Shea, te je pozdravila prisustvo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH te predstavnika Srbije, Hrvatske i Evropske unije.

Zatim je dodala:

"BiH se suočava sa stabilizacijskom krizom. Sjedinjene Države uključile su se i diskretno su počele predvoditi diplomatske aktivnost, kako bi osigurale smirivanje tenzija", naglasila je Dorothy Shea.

Između ostalog, pozdravila je posljednje korake koje je napravila Skupština RS te koja je sredinom oktobra povukla sporne propise i osigurala veću stabilnost.

"Kao odgovor na pozitivne mjere uklonili smo sankcije protiv zvaničnika RS, kao mjeru da prevaziđemo krizu i promovišemo stabilnost. Sankcije nikada nisu ni trebale biti stalne ni trajne, nego su uvedene kao odgovor na korake koji su doprinijeli krizi", podvukla je Dorothy Shea.

Na kraju je poručila da će Sjedinjene Države "nastaviti sarađivati sa svojim partnerima kako bi zaštitile i unaprijedile američke interese podržavajući stabilnost i napredak u Bosni i Hercegovini i cijelom regionu".

Francuska: Podržavamo ulogu Ureda visokog predstavnika u BiH

Zatim se prisutnima obratio Jay Dharmadhikari, predstavnik Francuske u Vijeću sigurnosti UN-a. On je pozdravio pozitivne događaje u našoj zemlji, gdje je posebno naglasio "proteklih sedmica", sa akcentom na ukidanje secesionističkih propisa u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

"Očekuje da prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske trebaju biti održani bez smetnji. Nadam se da bi i pozitivni koraci trebali biti nastavljeni", dodao je Dharmadhikari te istakao da Francuska podržava ulogu Ureda visokog predstavnika u BiH.

Kina: Poštujemo tri konstituivna naroda u BiH

Geng Shuang, predstavnik Kine u UN, kazao je da njegova zemlja poštuje tri konstituivna naroda u BiH i potiče ih da nastave sa dijalogom kako bi se održala stabilnost zemlje.

"Kina igra konstruktivnu ulogu u saradnji sa BiH te pozdravljamo produženje mandata vojne misije EU", dodao je.

Tokom rasprave o stanju u BiH, vlasti BiH su pozvane da pokažu posvećenost reformama, dok je kao jedan od ključnih koraka spomenuto imenovanje glavnog pregovarača sa EU. 

Tome smo već pisali kada je na početku sjednice govorila predstavnica Grčke.

Slovenija naglasila tri bitne stvari

"BiH je danas na važnoj raskrsnici, između obnovljenog povjerenja u demokratske institucije i rizika od daljih podjela. Nedavna dešavanja u entitetu RS su pokazala da je pozitivna promjena moguća. Sjednica NSRS je označila pomjeranje od konfrontacije", kazao je ambasador Slovenije.

Slovenija pozdravlja jednoglasno produženje mandata misije EUFOR ALTHEA.

Naglasili su tri stvari: Važnost očuvanja jedinstva Vijeća sigurnosti. Jedinstven stav šalje poruku BiH i regiji. Jedinstvo je pozdravljeno i pozitivno je odjeknulo širom BiH.

Slovenija poziva lidere BiH da pokažu političku volju i prevaziđu podjele. Put ove zemlje u EU je odgovornost i prilika.

"Odluka da se pokrenu pristupni razgovori pokazuje da su vrata otvorena. Sada je na BiH da provede reforme. Vrijeme je da BiH preuzme potpuno vlasništvo nad svojom budućnošću. Vijeće sigurnosti mora ostati dosljedno i posvećeno", poručio je ambasador Slovenije.

Produžen mandat EUFOR-a

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija produžilo je u petak, 31. oktobra, mandat vojnim snagama Europske unije u Bosni i Hercegovini (EUFOR Althea) do novembra 2026. godine.

EUFOR ima mandat i za korištenje sile u slučaju da je "sigurno i stabilno okruženje ozbiljno ugroženo, a postojeće sigurnosne strukture budu u opasnosti da se raspadnu".

Grčka: Podržavamo teritorijalni integritet BiH
 
Prva na sjednici se obratila predstavnica Grčke. Navela je da njena zemlja podržava teritorijalni integritet BiH i vladavinu prava.

Pozdravljam i deeskalaciju u Bosni i Hercegovini i prestanak krize, dodala je.

Predstavnica Grčke je pozvala BiH da što prije izabere glavnog pregovarača sa EU.

Važno je naglasiti da su Velika Britanija i više europskih država već su uvele sankcije Dodiku zbog podrivanja Dejtona, dok su SAD to učinile još 2022. godine.

Administracija Donalda Trumpa odlučila je 29. oktobra ukinuti američke sankcije Dodiku i drugim zvaničnicima Republike Srpske.

Iz Ambasade su odgovorili da nije primjereno komentarisati odluke drugih država, te podsjetili da režim sankcija Ujedinjenog Kraljevstva u BiH ostaje na snazi za Dodika i Željku Cvijanović.

Više o tome pročitajte na portalu Radiosarajevo.ba.

30.10.25. 17:48

Ambasada Velike Britanije za Radiosarajevo.ba: 'Dodik i Cvijanović ostaju pod našim sankcijama'

Očekuje se da će članovi Vijeća također glasati o nacrtu rezolucije kojom se obnavlja ovlaštenje multinacionalnih stabilizacijskih snaga pod vodstvom Europske unije (EUFOR ALTHEA) za dodatnu godinu.

To je najavljeno je na stranici Security Council Report, koja izvještava o redovnim aktivnostima Vijeća sigurnosti.

Izvještaj i debata u Vijeću sigurnosti UN-a dolazi nekoliko dana nakon što je Ministarstvo finansija SAD izbrisalo sa liste sankcionisanih osoba bivšeg predsjednika RS Milorada Dodika, članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović, predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića, kao i ostala fizička i pravna lica koja su se ranije našla na američkoj "crnoj listi".

Svi oni su bili pod optužbama da su radili na rušenju Dejtonskog sporazuma i da su bili uključeni u "Dodikovu kriminalnu hobotnicu", koja je izvlačila novac iz javnih preduzeća putem namještenih tendera.

Počela je sjednica Vijeća sigurnosti UN na kojoj će biti raspravljano o produženju mandata EUFOR-u u BiH i predstavljen izvještaj visokog predstavnika o stanju u Bosni i Hercegovini.

Prema informacijama iz New Yorka, do kojih je došao naš portral, očekuje se da se  na debati obrate i predstavnici stalnih članica Vijeća sigurnosti – Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Kine i Ruske Federacije – te pojedinih nestalnih članica Vijeća.

Predviđeno je i obraćanje predstavnika Hrvatske i Srbije.