OHR objavio izvještaj: Pročitajte šta će Christian Schmidt poručiti UN-u uz žestoku kritiku Dodika

Bosna i Hercegovina tema je debate koja će se danas, 31. oktobra, održati u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Debata počinje u 10 sati po lokalnom, odnosno u 15 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Na "stolu" će se naći pitanja poput političke krize, poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, državne imovine, uloge Ureda visokog predstavnika (OHR) te produženje mandata mirovne misije EUFOR-a Althea. Kako smo ranije objavili, predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić obratit će se na sjednici povodom Izvještaja visokog predstavnika za BiH, no visoki predstavnik Christian Schmidt neće govoriti.

Inače, sjednicom predsjedava Rusija, koja ne priznaje njemačkog diplomatu, no on  je svoj izvještaj o stanju u BiH napisao. Danas je na stranici OHR-a i zvanično objavljen "68. izvještaj visokog predstavnika za implementaciju Mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini generalnom sekretaru UN-a".

Trending

Sarajevo "prodisalo", vjetar rastjerao smog: Pogledajte očaravajuće prizore decembarske noći

"Za krizu je kriv Milorad Dodik"

"Prije nego što pređem na suštinu ovog izvještaja, dozvolite mi da naglasim da sam odabrao da slijedim malo drugačiju strukturu od one koju obično koristim. Razlog za to je povezan sa situacijom s kojom se suočava Bosna i Hercegovina i činjenicom da ovaj izvještaj obuhvata period koji prethodi 30. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), što će predstavljati važnu prekretnicu za Bosnu i Hercegovinu. U izvještajnom periodu također su organizirani komemorativni događaji povodom 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koji su se odvijali na dostojanstven i svečan način. U ovom prvom dijelu, stoga ću se osvrnuti na situaciju na terenu dok Bosna i Hercegovina nastoji da prevaziđe krizu koja je opteretila institucije stvorene u provedbi Općeg okvirnog sporazuma za mir, dok će drugi, činjeničniji dio, dublje istražiti događaje koji su se dogodili tokom izvještajnog perioda.

Ovaj izvještaj obuhvata period od 16. aprila 2025. do 15. oktobra 2025. godine", piše Schmidt, pa nastavlja:

"Kriza u Bosni i Hercegovini uslijedila je nakon nedavnih akcija koje su poduzele vlasti Republike Srpske i njen bivši predsjednik Milorad Dodik protiv države i njenih institucija. Međutim, ovo nisu izolovani incidenti izazvani isključivo presudom Suda Bosne i Hercegovine i naknadnom Odlukom Centralne izborne komisije o prestanku mandata Milorada Dodika kao predsjednika. Naprotiv, oni predstavljaju najnovije poteze u dugogodišnjoj političkoj putanji, planiranoj i pripremljenoj mnogo unaprijed.

"Cijena je značajna"

U tom kontekstu, važno je naglasiti - možda prije svega - da mir i dalje prevladava u Bosni i Hercegovini uprkos političkim tenzijama koje su uslijedile nakon napada na osnovna načela Općeg okvirnog sporazuma o miru od strane stranaka zastupljenih u vlastima Republike Srpske. Strahovi da bi agencije za provođenje zakona mogle biti uvučene u sukob bili su kratkog vijeka. Iako rizik ostaje, spor je bio ograničen na političku sferu. Transformacija vojne moći u političke strukture koju je postigao Opći okvirni sporazum o miru ponovo se pokazala efikasnom. Stabilizirajuća uloga snaga Evropske unije (EUFOR) u tom pogledu i odluka o povećanju broja vojnika na terenu ne treba podcijeniti."

Međutim, nastavlja visoki predstavnik, "ovi napadi na Opći okvirni sporazum o miru došli su sa značajnom cijenom, i politički i institucionalno. Bosna i Hercegovina se našla u strukturalnoj krizi, koja je imala geopolitičke reperkusije. Opći okvirni sporazum o miru služio je kao temelj mira, stabilnosti i napretka u protekle tri decenije. On ostaje okvir kroz koji se može postići značajan napredak, posebno prema Evropskoj uniji (EU). Reforme provedene u njegovom okviru – koje je u značajnoj mjeri podržao i podstakao Ured visokog predstavnika – unaprijedile su političku, monetarnu i fiskalnu stabilnost zemlje, ojačale vladavinu prava, poboljšale institucionalnu funkcionalnost, podržale proces integracije u EU i podstakle investicije."

"Bosna i Hercegovina pripada porodici EU, ali put ka članstvu u EU je potkopan i ugrožen djelovanjem domaćih vlasti, prvenstveno onih koje predstavljaju vladajuću koaliciju Republike Srpske. To je dugo sprječavalo usvajanje potrebnih pravnih i ustavnih odluka. Prilike koje nudi proces pristupanja EU propuštene su tokom izvještajnog perioda. Ipak, nedavno usvajanje Reformske agende od strane Vijeća ministara, potrebne za implementaciju Plana rasta – neposredno prije roka 30. septembra i zahvaljujući neumornim naporima nekih unutar Vijeća ministara – može se činiti skromnim, ali bi moglo utrti put ponovnom napretku. Reformska agenda je pod revizijom Evropske komisije.

Političke elite

Uporna neslaganja među političkim elitama na državnom nivou – posebno među bivšim koalicionim partnerima – oko osnova Općeg okvirnog sporazuma o miru intenzivirala su se nakon odluke o odbijanju žalbe koju je podnio bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik protiv prvostepene odluke kojom je proglašen krivim za nepoštivanje Općeg okvirnog sporazuma o miru. Sporna pitanja uključuju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i njegove odluke, međunarodnu zajednicu i visokog predstavnika, put ka EU i integraciju u Sjevernoatlantski savez (NATO), pitanje državne imovine, državni budžet i druga pitanja od fundamentalnog značaja za suverenitet Bosne i Hercegovine.

Opći okvirni sporazum o miru nije opcionalan. Njegove garancije nisu stvar izbora. On definira minimalne obaveze koje sve strane moraju poštovati. pod bilo kojim okolnostima. Teritorijalni integritet i politička nezavisnost zemlje moraju se poštovati od strane svih, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Vladavina prava je jednako fundamentalna u institucionalnoj arhitekturi Bosne i Hercegovine. Sudske presude, bilo da ih je donio Sud Bosne i Hercegovine ili Ustavni sud Bosne i Hercegovine, moraju se poštovati i provoditi."

Kompletan izvještaj Christiana Schmidta možete pročitati OVDJE.