Željko Komšić sa Emmanuelom Macronom u Parizu: "Može li BiH postati članica EU sa ovakvim ustavom?"

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine sastali su se danas, 29. oktobra, u Parizu sa predsjednikom Republike Francuske Emmanuelom Macronom.

Sastanku održanom u Jelisejskoj palati prisustvovala je i europska komesarka za proširenje Marta Kos. Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić zahvalio se predsjedniku Macronu za poziv i istakao simboliku susreta u Parizu, posebno imajući u vidu da se ove godine obilježava 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma upravo u ovom gradu.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini njenom europskom putu, regionalnoj stabilnosti te jačanju bilateralnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Francuske.

Trending

Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore

Predsjedavajući Komšić tokom sastanka je naglasio važnost jasnih poruka iz Europske unije u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine, i to da je ključno pitanje "može li Bosna i Hercegovina, sa sadašnjim etnički uređenim političkim sistemom, postati članica Europske unije?" Ako ne može, potrebne su jasne poruke od vodećih zemalja Europske unije i Brisela.

Predajedavajući Komšić je istakao posvećenost i podršku provođenju reformi, uključujući imenovanje glavnog pregovarača i donošenje Zakona o Sudu i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, ali upozorivši da se vodi računa o aktuelnim prijedlozima Vijeća ministara jer su u suprotnosti sa mišljenjima Venecijanske komisije, što je neprihvatljivo.

Predsjednik Macron ponovio je privrženost nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, kao i stabilnosti cijele regije.

Ukazano je na potrebu jačanja ekonomske saradnje između Bosne i Hercegovine sa Francuskom, naročito kroz aktivnosti Francuske razvojne agencije, čiji je okvirni sporazum već odobrilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu naglašena je važnost nastavka saradnje u oblasti energetike i održivog razvoja.