Ko je Miloš Ković kome je zabranjen ulazak u BiH

Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine (BiH) u subotu su na prelazu Vardište zabranili ulazak u BiH profesoru na Odjeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu Milošu Koviću, potvrđeno je iz Granične službe BiH za RSE.

U pisanom odgovoru navodi se kako je Granična policija BiH "postupala prema zakonu, te nakon što je predmetna osoba na graničnom prijelazu učitana, policijski službenik je postupio prema informaciji u sustavu, odnosno odbio ulazak predmetne osobe jučer (12.3.2022.) u 16:27, na osnovu čl. 19 st. 3 t. g Zakona o strancima BiH".

U Graničnoj policiji još navode kako je provjera bila rutinska u evidencijama koje vode druga nadležna tijela (sudovi, tužiteljstva, sigurnosne agencije, služba za poslove sa strancima i drugi), bez preciziranja o čijoj evidenciji se radi u ovom slučaju.

Trending

Dragan Bursać: Optuženik za ratne zločine počasni građanin nakaradne Banjaluke!

Ković je izjavio za medije iz RS da mu je ulazak u BiH zabranjen oko 16 sati na osnovu rješenja koje je doneseno 28. februara, a koje je odbio da potpiše.

"Od mene je zatraženo da potpišem rješenje o zabrani ulaska u BiH koje nisu dali ni da pročitam. Pitao sam pripadnike Granične policije u čemu je moja krivica, ko je donio tu odluku i na osnovu kojeg člana i kog zakona, ali odgovor nisam dobio", kazao je Ković.

Ković je branio zločine srpskih snaga u BiH kao svjedok na haškom suđenju kasnije osuđenom za ratne zločine bivšem komandantu Vojske RS Ratku Mladiću.

On je 2015. godine kao vještak obrane za povijesni kontekst opisao rat u Bosni i Hercegovini kao građanski, tvrdeći da su se srpske snage VRS-a samo branile. Prilikom poricanja optužbi o cilju stvaranja Velike Srbije etničkim čišćenjem zauzetih teritorija – Ković je opravdavao zločine srpskih snaga – zločinima drugih zaraćenih strana. Suci su ga zbog toga – više puta upozorili.

Ković je kao povijesničar iz Srbije i vještak obrane generala Mladića – odbacivao optužbe o akcijama srpskih snaga kao cilju stvaranja Velike Srbije. Pri tom je odbijao potvrditi i da je Srpska radikalna stranka Vojislava Šešelja bila nacionalistička, čak i kada je suočen s njezinom publikacijom pod imenom – "Velika Srbija".

"To su već sad etikete. Netko može biti nacionalist, netko imperijalist... to sad sve ovisi... Ja ne bih ušao u lijepljenje etiketa. Velika Srbija je ideal iz 19. stoljeća i u njemu nije bilo ničeg spornog", neodređeno je odgovarao svjedok obrane, braneći pri tom nacionalistički pojam, zbog kojeg su prema optužbi – počinjeni brojni ratni zločini.

Ković je 2017. godine bio potpisnik takozvanog "Apela za odbranu Kosova i Metohije", iza koga su, kako su tada objavili mediji u Srbiji, stali i neki od čelnika Srpske pravoslavne crkve (SPC). Dokument su sačinili i iza njega stali članovi Političkog saveta Demokratske stranke Srbije (DSS), partije sa čijeg se vrha 2014. godine povukao nekadašnji predsednik SR Jugoslavije i premijer Srbije Vojislav Koštunica. Ković je bio član tog Političkog savjeta DSS-a.

Ković je 2020. bio i aktivni učesnik protesta koje je SPC organzovala u Crnoj Gori u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

"Vi ste danas čuvari našeg kosovskog zavjeta", kazao je Ković pred okupljenima, među kojima je bilo i više stotina djece, na svetosavskom skupu u Budvi 28. januara 2020. Tada su sa bine upućivane i poruke da se u Crnoj Gori "brane i kosovske svetinje".