Priča o životu zločinca Krajišnika: Pljačka, rat, zatvor, Obrvan i Stvaraoc

L. R.
Priča o životu zločinca Krajišnika: Pljačka, rat, zatvor, Obrvan i Stvaraoc
Foto: EPA-EFE / Iz života Momčila Krajišnika

Haški osuđenik i ratni zločinac Momčilo Krajišnik umro je jutros od posljedica infekcije COVID-19 na klinici u Banjoj Luci.

Umro je u dobi od 75. godina, a na respiratoru je proveo nešto više od dvije sedmice.

Inače, Krajišnik je rođen u naselju Zabrđe, u sarajevskoj općini Novi Grad, pred sami kraj Drugog svjetskog rata. Rođen je u januaru 1945. godine. Bio je član komunista, ali kažu da je i tada bio vrlo konzervativan i vrlo religiozan. 

Uspio je doći do fotelje direktora Energoinvesta, a potom je bio devet mjeseci u zatvoru zbog malverzacija oko izgradnje vikendice Radovana Karadžića na Palama. Krajišnik je iskoristio to zatvaranje, tvrdeći da je bio zatvoren što je Srbin.

Bio je jedan od osnivača SDS-a, a prvo je bio šef lokalnog odbora ove stranke u sarajevskom Novom Gradu. Nakon prvih višestranačkih općih izbora u SR BiH izabran je za predsjednika Narodne skupštine BiH 20. decembra 1990, ali je na raspravi o raspisivanju referenduma o nezavisnosti 25. januara 1992, smijenjen, a naslijedio ga je Mariofil Ljubić.

Krajišnik je bio učesnik mirovnih pregovora o BiH u američkom gradu Daytonu 1995. godine, a kasnije ga je Richard Holbroke, specijalni američki izaslanik za Balkan, opisao kao "Gospodin Ne", jer je bio beskompromisan tokom pregovora.

Krajišnik je od 1996. do 1998. godine obnašao dužnost srpskog člana Predsjedništva BiH. Uhapšen je na Palama u aprilu 2000. godine i prebačen u pritvor Haškog tribunala.

Stvaraoc

Bio je, kako se diče u RS-u, prvi predsjednik Narodne skupštine RS, a o njegovim potezima u ratu (pored odgovornosti za zločine o čemu nešto kasnije) detaljno je obradio BNTV ranije ove godine. 

"Samo ova dva Ugovora o kupovini velikih i plodnih obradivih površina, njiva i oranica u Šumadiji, okolini Aranđelovca nedaleko od Beograda, govore kakav je 'stvaraoc' RS-a bio Momčilo Krajišnik, jer dok su njegove komšije ostavljale sve što su stvorile u životu, trbuhom za kruhom napuštali kuće i ognjište u Sarajevu, Krajišnik je kupovao ogromne površine obradive zemlje u najljepšem dijelu Srbije i tako postao veleposjednik.

Po dolasku iz Haga, Krajišnik je osnovao 'Asocijaciju stvaraoca RS' kako bi imao politički uticaj, te se približio Dodiku i vlasti kako bi dobio poslove, privilegije i oporavio svoju kompaniju Sarajevo-invest D.O.O sa sjedištem u Palama, jer on sam nije imao specifičnu težinu za velike kombinacije sa Dodikom. Nakon osnivanja Asocijacije i dogovora sa Dodikom, Krajišnik i njegova firma Sarajevo-invest dobijaju brojne unosne poslove milionske vrijednosti od Elektroprivrede RS i distributivnih preduzeća, a od IRB-a 2017. godine dobija 700 000 maraka kredita po povoljnim uslovima", zapisao je BN.

O "Obrvanu", kako je Krajišnika zvao Ratko Mladić, ekipa s portala Buka zapisala je sljedeće, nakon osnivanja pomenute Asocijacije:

"Pitanje je samo šta će se to valorizovati, posebno u slučaju Krajišnika. Da li njegovo vođenje RS-a, zajedno sa Radovanom Karadžićem, koje je srpskom narodu donijelo samo smrt, siromaštvo i patnju?! Da li njegovi unosni poslovi koje je vodio preko svog brata, iznošenje ogromnih, tada nezamislivih količina novca, preprodaja nafte i sve ono za šta ga je u konačnici optuživao i Milorad Dodik, koji ga zbog malo poena kod fosil-nacionalista danas podržava?! Ili će se možda valorizovati njegova uloga u ratu zbog koje je optužen za ratne zločine?!"

Stigao je Krajišnik biti i član Predsjedništva BiH od 1996. do 1998, a uhapsili su ga francuski komandosi 3. aprila 2000. i odveden u Tribunal u Haagu, koji ga je optužio za zločin protiv čovječnosti, etničko čišćenje i genocid u Bosni i Hercegovini.

Haag

Šest godina kasnije, u septembru 2006, je proglašen krivim za istrebljenja, ubistva, progone na rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovječno postupanje kao i za zločine protiv čovječnosti, ali ne i za genocid. Osuđen je na 27 godina zatvora. 

Ipak, 17. marta 2009. mu je Haški sud smanjio kaznu na 20 godina zatvora. Pušten je na slobodu 30. augusta 2013, poslije izdržavanja dvije trećine kazne. U Banju Luku je stigao avinom Vlade RS-a, a tada je kazao: "Ne znam zašto je doček organiziran, ja sam ipak ratni zločinac. Tek u revizionom postupku moram dokazati istinu."

U presudi Tribunala se, uz ostalo, navodi da je Srpska demokratska stranka (SDS) krajem oktobra 1992. godine osnovala ratnu skupštinu bosanskih Srba na čelu s Krajišnikom. Skupština je odmah počela sa uspostavom paralelnih struktura vlasti, te 12. maja osnovala i vojsku na čije čelo je postavljen zločinac Mladić.

Momčilo Krajišnik je većinu kazne – devet godina – proveo u pritvoru Tribunala, ali je zadnje četiri i po godine proveo u zatvoru u Velikoj Britaniji.

"Za utjecaj SDS-a na skupštinu bosanskih Srba bila je značajna uloga Krajišnika, kao predsjednika skupštine i kao istaknutog člana SDS-a. Vijeće je saslušalo i iskaze prema kojima je Krajišnik blagonaklono gledao na izražavanje nacionalne mržnje i podsticanje straha u skupštini bosanskih Srba. Transkripti sjednica predočeni Vijeću pokazuju da u periodu na koji se odnosi optužnica on niti jednom nije opomenuo poslanike radi uvreda izrečenih na račun drugih nacionalnih grupa. Povremeno se i sam služio takvim izrazima. Zahvaljujući ovlaštenjima koja je kao predsjednik skupštine bosanskih Srba imao, Krajišniku je bilo lako da promoviše stavove o etničkom razdvajanju", navodi se u presudi Haškog tribunala.

Teško mu je

U intervjuu koji je dao poslije kazao je da je teško živjeti sa etiketom ratnog zločinca, ali da je njemu savjest čista. Tokom devet godina koje je proveo u Haagu, kako je rekao, prošao je kroz tri suđenja. Prvo je nazvao “pozorište u sudnici”, drugo je kako su ga procjenjivali ljudi u BiH, a treće je njegov sud savjesti.

Krajišnik se tada zapitao i: “Zašto sam ja kriv?”, ali i sam daje odgovor. “Zato što je je Haški tribunal zaključio da je RS stvorena etničkim čišćenjem. Po njima je najuže rukovodstvo krivo za to. Dakle, Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Ratko Mladić i neki drugi”, objašnjava Krajišnik, ističući da ispada kriv za djela za koja ne zna.

“Može svako provjeriti moju presudu. U toku suđenja nijedna osoba iz muslimanskog i hrvatskog naroda nije svjedočila protiv mene. Niko nije rekao da je Krajišnik nešto radio, niti ima dokument da sam dao neku pogrešnu izjavu. Znate, naš narod zna ko je kriv. U Sarajevu smo uvijek znali ko je kakav. Isto tako moja savjest je mirna. Sto puta sam preispitivao da li sam nešto mogao uraditi drugačije, i nisam ništa našao”, rekao je Krajišnik za Justice Report.

Prema njegovim riječima, u toku rata nikada nije dobio informaciju o počinjenim zločinima, već samo neke spekulacije: “Kad god je tako nešto došlo, davali smo nalog da službe policije i vojske to istraže, utvrde i kazne. Ali sve je bilo tako zavjerenički. Dobivao sam informacije samo o zločinima nad Srbima, a da Srbin nekog ubije, to je bilo kao da se ne dešava. Veliki broj zločina počinili su dobrovoljci, koji su dobri kada treba da se ubija. Sve su bezbjednjaci trebali da istraže, ali valjda su se solidarisali s onima koji su činili zločine.”

Kao primjere zločina za koje je optužen, a o kojima, kako tvrdi, ništa nije znao, Krajišnik je naveo masakr na Korićanskim stijenama, kao i prisilno preseljenje jedne grupe zatvorenika iz logora Manjača kraj Banje Luke.

“Opredijelio sam se da ostatak života potrošim u traženju dokaza da nisam kriv i da nije tačno ono za šta sam osuđen. Meni je savjest čista, ali se ne osjećam sretno. Zašto? Nisu kazna godine u zatvoru, jeste i to, ali je kazna etiketa zločinca”, rekao je Krajišnik, pa dodao: “Da mi je sadašnja pamet, sve što sam čuo, istraživao bih i pet puta provjerio.”

“Puno je ljudi u ovom ratu vodilo svoj privatni rat i nosilo pušku. Svako je radio šta je htio i takve budale su lako mogle ubiti koga su željele jer je bilo bezvlašće”, rekao je Krajišnik.

Srebrenica

Kao i svi drugi Srbi, negirao je genocid u Srebrenici. Za njega je to bio "veliki zločin":

“Volio bih da vidim te međunarodne norme, da se utvrdi šta je genocid. Ja mogu kao Srbin da kažem da za mene to nije genocid, ali pokušavam biti objektivan. Drago mi je da u toj nesreći Srebrenice nisu ubijane žene i djeca, ali priznajem da je strašno i zgražavam se kada čujem da su ljudi postrojavani i ubijani”, rekao je Krajišnik, istaknuvši da je za njega genocid nešto krupnije.

Tužilaštvo u Haagu nije optužilo Krajišnika za genocid u Srebrenici. On je pojasnio da je samo u medijima čuo za masovnost zločina u toj zaštićenoj enklavi Ujedinjenih nacija (UN).

Put za bolju budućnost, prema Krajišniku, bio je “praštanje zločina”.

“Odlučio sam da ne mrzim nikoga. Meni su muslimani ubili snahu, brata od strica i supruga mi je nastradala, izgubio sam kraj – svoje Sarajevo, ali neću da mrzim. Ne radi toga jer nekog volim, već neću jer je teško da u mržnji živimo. Moramo, koliko god je moguće, da oprostimo, ne trebamo se izviniti jedni drugima, već da praštamo”, zaključio je Krajišnik.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije