Izbori u SAD-u: Ključno je to kojeg kandidata ljudi manje mrze

"Očekivati velike preokrete je nerealno, jer postoji određeni kontinuitet u načinu na koji SAD vodi vanjsku politiku, i bez obzira na promjene administracija, određene stvari ostaju čvrsto dijelom vanjskopolitičkih prioriteta SAD-a", smatra Huskić.

Za Hillary Clinton kazao je da je ozbiljna kandidatkinja za predsjednicu SAD-a te da je vrlo jasno govorila o stvarima koji pogađaju američke građane, kao i načinima na koje bi to trebalo riješiti, za razliku od Donalda Trumpa koji je u svom programu imao tragikomične prijedloge, kao što je zid prema Meksiku, zabrana ulaska muslimanima u SAD, ili njegovo tajno i trajno rješenje za borbu protiv Islamske države.

Međutim, u konačnici sve to izgleda da ne znači ništa za ove izbore, kaže Huskić, jer je u posljednjih dan-dva razlika između ovih kandidata vrlo mala, tako da iako Clinton trenutno ima malu prednost, jako je teško procijeniti ko će 8. novembra biti izabran za novog predsjednika SAD-a.

Smatra da je u bici koja se vodi između dva kandidata ključno to kojeg kandidata ljudi manje mrze.

"To je ono na što se su sveli američki izbori" istakao je, dodajući da će u tom smislu važnu ulogu odigrati emocionalni moment i mobilizacija glasača koji do sada nisu glasali, a koji mnogo snažnije podržavaju Trumpa, nego Clinton.

Međutim, napominje da ovo što se dešava u SAD-u nije izoliran slučaj te da se nešto slično desilo prilikom izbora na Filipinima kada je pobijedio vrlo živopisan kandidat, koji je specifična verzija Trumpa.

To, kaže, pokazuje da se suočavamo s vrlo dubljim problemom - krizom demokratije, a to je nešto na što mainstream politika u ovom trenutku nije u stanju da odgovori, jer onda bismo imali potpuno jasnu situaciju.

"Da je bilo koji drugi kandidat umjesto Hilarry Clinton sada na njenom mjestu, pobijedio bi Donalda Trumpa s nevjerovatnom lakoćom", smatra ovaj politički analitičar.

Kaže da su ljudi generalno skloni razmišljanju da bi pobjeda Clinton podrazumijevala snažniji i pozitivniji angažman SAD-a prema BiH, dok kod Trumpa niko nema jasnu viziju šta bi se moglo desiti u smislu vanjske politike.

Međutim, ističe da, iako se radi o najvišoj izvršnoj funkciji, predsjednik u principu mora sarađivati sa zakonodavnim organima. Stoga je mišljenja da neće doći do nekog snažnijeg angažmana SAD-a u BiH u slučaju da pobijedi Clinton, niti će doći do potpunog povlačenja i novog izolacionizma SAD-a ukoliko Trump bude izabran.

Zaključio je da, iako kandidati za predsjednika slove za najvažnije izvršno tijelo u SAD-u i njihovoj politici, ipak se u velikoj mjeri radi o kontinuitetu politike, dodavši da možda dođe do nekih manjih promjena, mada ni za to nema osnove, pogotovo u pogledu odnosa prema BiH, NATO-u, Evropskoj uniji, Kini ili Rusiji.