Ivanić: Trebao je ranije biti završen sporazum o granici sa Srbijom
Uvjeren sam da će u idućoj godini Bosna i Hercegovina dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU), ali se nadam da će taj status kandidata značiti i datum za otpočinjanje pregovora za članstvo BiH u EU, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Mladen Ivanić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Kako je naglasio, "status kandidata bez datuma početka pregovora, iskreno rečeno, ne znači ništa".
Ivanić je rekao kako nikada do sada nije govorio o rokovima, odnosno da je bježao od toga da to obećava, iz dva razloga: znajući, s jedne strane, probleme u BiH i znajući, s druge strane, neku vrstu sporijeg odlučivanja, politički uslovljenog, i od samog Brisela.
"Tako ni sada o rokovima ne bih govorio, mada mogu da kažem da sam uvjeren da će u idućoj godini Bosna i Hercegovina ostvariti taj jedan napredak", naglasio je Ivanić.
Krivica za sporost i domaća i međunarodna
O tome da li je "podbačeno" na dosadašnjem evropskom putu BiH, kaže Ivanić, "zavisi sa kojeg aspekta se to gleda".
"Prije nego što smo predali aplikaciju za članstvo u EU i dobili Upitnik svi su govorili da ne treba to da radimo, da nismo još spremni. Mi smo predali i, ipak, dobili pozitivan odgovor i dobili Upitnik Europske komisije. Istina, dobili smo i nova dodatna pitanja. Ali, ta nova pitanja su manja po broju nego što su imale druge zemlje koje su dobile status kandidata, kao recimo Makedonija, pa i Crna Gora. Broj dodatnih pitanja uopšte nije veliki. Čak je manji nego što se očekivalo i ukoliko budemo efikasni mi to možemo završiti do kraja septembra ili oktobra. Isključivo je do nas", poručio je Ivanić.
Jedan dio tih pitanja je, kazao je on, strogo tehnički, u kojima se traže dodatna pojašnjenja, a određeni broj je "malo politički".
"Recimo, politički osjetljiva pitanja koja podrazumijevaju dogovor su ona kao što je pitanje: u kojim organima treba da bude paritet, a u kojim organima ne mora da bude paritet kada je u pitanju adekvatna nacionalna zastupljenost. Mislim da se to može odraditi. Nadam se da će institucije kroz Mehanizam koordinacije pripremiti brzo te odgovore, jer mi kada odlučimo da nešto uradimo to relativno brzo napravimo", Ivanićeva je ocjena.
Mladen Ivanić
To što Bosna i Hercegovina ni na predstojećem samitu NATO-a u Briselu naredne sedmice opet neće dobiti aktivaciju Akcionog plana za članstvo (MAP), Ivanić kaže kako je odgovornost podjednako domaćim, ali i na drugim, prvenstveno međunarodnim institucijama.
"Akcioni plan za članstvo (MAP) ima uslov - knjiženje vojne imovine. Oni koji su definisali knjiženje vojne imovine kao uslov za MAP ustvari su zaustavili to približavanje, a to je bilo prije nekih sedam-osam godina, zapravo već devet godina. Mislim da je to podjednaka odgovornost i domaćih političkih aktera, ali i međunarodnih koji su to definisali kao ključni uslov", cijeni Ivanić.
Kada je u pitanju učlanjenje BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) ostalo je još malo da se pregovara sa pojedinim zemljama koje imaju određene primjedbe.
"Koliko sam shvatio ministra spoljne trgovine i ekonosmkih odnosa BiH Mirka Šarovića, on je dosta optimističan. Mislim da bi se to moglo relativno brzo završiti. Vidjet ćemo. Nije odgovornost samo na nama. Jednim dobrim dijelom jeste, ali jednim dijelom je i u odnosu međunarodnih institucija prema nama", smatra Ivanić.
Stalni politički sukobi tjeraju ljude
Član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je i kako je ključni problem BiH svuda i uvijek bio imidž, percepcija.
"Zahvaljujući ovim svakodnevnim sukobima o svemu i svačemu, percepcija BiH je da je to zemlja u kojoj postoji neka vrsta političkog haosa, u kojoj nemate ozbiljne institucije, u kojoj su pojedinci važniji od institucija, a to je stvar na kojoj međunarodne institucije nikada ne funkcionišu. Zato ćemo mi dok ne promijenimo imidž uvijek imati problema da se tim međunarodnim institucijama ozbiljnije približimo", upozorio je Ivanić.
Dodao je kako je kao član Predsjedništva BiH svjestan i kako vidi redove pred ambasadama i konzulatima te zna sa kojim se problemom odlaska ljudi BiH suočava.
"Dobro pratim brojeve ljudi koji dobivaju stalne radne vize, a to znači praktično sa stalnom radnom vizom i jednosmjernu kartu za odlazak sa vrlo vjerovatnom činjenicom da se ti ljudi neće vratiti. Ja sam ovaj mandat uporno govorio da ostavimo po strani stvari oko kojih unaprijed znamo da se ne možemo dogovoriti, sukobe, stvari iz prošlosti na koje različito gledamo i da se probamo okrenuti stvarima za budućnost, da promijenimo imidž. Uporno sam govorio, hajde da govorimo samo o stvarima o kojima smo se usaglasili. Hajdemo pokazati da se na praktičnim stvarima može postizati dogovor. Hajdemo promijeniti sliku o nama. Jer, dok mi ne promijenimo sliku o sebi, neće nijedan investitor doći", navodi Ivanić.
Kazao je kako je jedna švajcarska grupa iz oblasti energetike bila zainteresovana da uđe u BiH. Međutim, vrlo jasno su rekli: "Srbija nam djeluje puno stabilnije od vas."
"I ljudi neće da investiraju u nestabilne zemlje. A, bez investicija nema rasta zaposlenosti, bez rasta zaposlenosti nema ni rasta plata, nema standarda. A, to je jedini način kako ljude stvarno možete zaustaviti, da ostanu i da žive u BiH. Dok se slika o BiH ne promijeni, dok mi ne budemo izlazili sa pozitivnim stvarima, a negativne ostavljali na stranu neće biti ništa. Bit će ovo što imamo. Biće ovako jedno tavorenje, bespotrebno prepiranje oko stvari za koje svi znamo da ih nećemo moći promijeniti još niz godina. I imat ćemo potpuni zastoj. Promjenom slike o nama, promjenom pristupa, eliminisanjem stvari o kojima različito mislimo, afirmacijom stvari o kojima slično mislimo, to je jedini način da promijenimo sliku, privučemo investitore, obezbijedimo razvoj, zapošljavanje, a onda i ostanak ljudi. Bez toga, ostat će sve samo prazna demagogija", uvjeren je Ivanić.
RS ne treba da se miješa u probleme FBiH
Smatra da svi političari u BiH nisu isti, jer da jesu, onda bi bilo besmisleno izlaziti na izbore.
"Poistovjećivanje svih političara je svrstavanje u jedan lonac, na jednu kamaru, što bi naš narod rekao, i to stvara takav ambijent da se ne može ništa promijeniti. Ja mislim da se može promijeniti. Mislim da imamo političara koji čestito rade svoj posao, da nisu svi korumpirani, da ima političara koji nemaju svoje rodbine u državnim institucijama, da ima političara koji ne daju vlastitim članovima porodice privilegovane pozicije. Sam se trudim da budem takav. Afirmacijom takve vrste politike mislim da će se stvari promijeniti", smatra Ivanić.
Da li će se vlast u BiH i kojom brzinom formirati poslije opštih izbora zakazanih za 7. oktobar, Ivanić je kazao kako to zavisi od rezultata i čitavog niza okolnosti.
"Zavisi od koalicionog kapaciteta pojedinih partija. Zavisi od toga šta rade prije izbora. Evidentno je da će se vlast formirati barem na nekom nivou jer ima pojedinih partija koje bliže sarađuju. Ali, isto tako je moguće da te koje bliže sarađuju ne pobijede. Biće problema, posebno unutar dijela institucija BiH koje pripadaju Federaciji BiH. Mislim da je tenzija koja postoji između SDA i HDZ-a BiH vrlo velika. Mislim da će dosta teško bez jednih ili drugih biti moguće formirati vlast. Da li će oni nakon izbora doći do rješenja, ne znam. Ne vjerujem da će, osim ako ne budu stali na jednu stranu, bilo ko od partija iz RS-a praviti problem. Ono što ja iskreno mislim da je važno je da mi iz RS-a ne treba da se uplićemo u taj sukob. Treba da prepustimo SDA-u i HDZ-u, odnosno ključnim partijama pobjednicama unutar Federacije BiH, da sami razriješe probleme koji postoje unutar tog entiteta. Ne mislim da mi treba da držimo bilo čiju stranu u tom sukobu", stava je Ivanić.
Njegovo mišljenje je kako je Bosna i Hercegovina sa komšijama, Hrvatskom i Srbijom, formalno u dobrim odnosima, a u suštini ništa nije riješeno.
"Iskreno mislim da je strašno puno propušteno što se sporazum o granicama sa Srbijom nije ranije završio. Tu praktično nije bilo niti jedne stvari koja je nepoznata ili je bila problematična. Toliko je lažnih teza bilo u priči, u javnosti, posebno u Sarajevu. Te traži se nešto da se granica mijenja na hidroelektranama, što je potpuno netačno. Tražila se samo razmjena teritorije na području opštine Rudo, da se neke nelogičnosti, od kojih najveću štetu ima narod koji tamo živi, isprave po principu metar za metar, odnosno kvadratni metar za kvadratni metar. Zaista ne razumijem šta je tu bio problem da se pojavi neki bošnjački lider koji kaže: da, u redu je, tim prije što tu dominantno žive Srbi. Pa, neće valjda Srbi jedni druge varati. Da je to urađeno, izvršio bi se ogroman pritisak i prema Hrvatskoj, gdje je problem puno ozbiljniji. A, tiče se obale, mora, tiče se i nekog prostora oko Kostajnice gdje su stvari puno problematičnije. Ovako jedna lijepo pozitivna prilika nije iskorištena, ostavljena je za neko buduće vrijeme", cijeni Ivanić.
Usklađivanje nastavnih planova RS i Srbije
Mimo toga, kako je naglasio, postoje problemi i u imovinskim odnosima. Međutim, za razliku od prvog dijela, granica, prema Ivanićevim riječima, u imovinskim odnosima imamo Sporazum o sukcesiji koji je vrlo jasno regulisao to pitanje.
"Ne moraju postojati nikakavi pojedinačni dogovori i ovdje je očito želja Hrvatske da dio imovine koja je napuštena i kojom niko ne upravlja da na koncesiju. Institucije BiH su za sedam objekata nad kojim bi vlasništvo trebalo da bude na njihovom nivou, pokrenule sudske procese i ti slučajevi nisu predmet koncesije, odnosno neće biti predmet daljnje procedure. Ali, ogromna imovina koja se nalazi u pasivnom podbilansu i u FBiH i u RS-u, koja je isknjižena iz imovine preduzeća, a predata vladama entiteta je potpuno zaboravljena. Niko ništa nije po tom pitanju radio i tu se ustvari krije najveći dio problema. Zato smo mi pozvali institucije da pokrenu sudske procesem da vrate nazad svoje vlasništvo. Uvjereni smo da će Hrvatska morati pokazati određeni interes za to i uvažiti naše interese. Uvjereni smo da to može biti postignuto normalnom procedurom. Ako ne bude druge da onda treba pokrenuti sudske sporove na međunarodnom nivou. Volio bih da se to ne desi i ako bude dovoljno snažne aktivnosti s naše strane, uvjeren sam da neće", zaključuje Ivanić.
Usklađivanje nastavnih planova i programa bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske i Srbije za pojedine grupe predmeta Ivanić ne doživljava kao "atak na BiH".
"Zavisi šta je sadržaj. Sama činjenica da RS gdje dominantno žive Srbi i Srbija gdje također dominantno žive Srbi žele da imaju zajedničke elemente u nastavnom planu u dijelu onoga što se odnosi na nacionalnu grupu predmeta, ne vidim da je to po definiciji protiv BiH. Ne vidim zašto bi bilo. Naprotiv, mislim da oni koji to zamjeraju, osim ako tamo nema nešto što je direktno usmjereno, a nisam čuo ni jednu jedinu primjedbu, sada nisu u pravu. Meni se sve primjedbe svode na načelnu priču. Zaista ne vidim da je to samo po sebi protiv BiH", ocjenjuje Ivanić.
Problem naziva bosanski jezik je nešto, kako je kazao Ivanić, što traje jako dugo. To je, kako je dodao, bilo problematično još 2002. godine kada su provođeni amandmani o konstitutivnosti tri naroda u BiH.
"I tada je postojala određena doza sukoba. Sukoba koji kaže da prefiks bosanski pripada svim narodima koji žive u BiH i bošnjačkog naroda koji svoj jezik želi da proglasi bosanskim. Naravno, ja ne mogu nikome zabraniti da zove svoj jezik kako zove i nikada nisam zabranjivao Bošnjacima da se njihov jezik zove bosanski. Ali, isto tako, nije realno očekivati da oni sada natjeraju nekog drugog, koji ima određene primjedbe, a primjedbe se ogledaju da je BiH zemlja u kojoj su i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, da ona pripada i Srbima i Hrvatima i Bošnjacima, da prefiks bosanski nekako dominira i previše je vezan samo za jedan narod. Ispada onda da su drugi narodi manje vrijedni u toj istoj BiH. Zato ja niti mogu, niti hoću, niti mi pada na pamet da zabranim Bošnjacima da svoj jezik zovu bosanski, ali očekujem da oni ne moraju insistirati da ja to tako isto moram zvati. Iskreno mislim da je tu bilo masa rješenja koja su se mogla napraviti, ali da ovdje se ne želi rješenje. Ovdje se želi pobjednik. A, čim se u BiH želi pobjednik, onda rješenja nema", zaključio je Ivanić.
Ne ide na komemoraciju u Srebrenicu
Mladen Ivanić je kazao kako je bio u Srebrenici davno, i to na obilježavanju 11. jula, 2005. i 2006. godine, kada je bio na poziciji ministra inostranih poslova BiH.
"I neku vrstu svog poštovanja prema žrtvama sam imao. Međutim, meni je jasno rečeno, posebno prošle godine, da ja nisam tamo dobrodošao. A, kada nisam dobrodošao, onda nemam namjeru ni da idem", poručio je Ivanić.
Član Predsjedništva BiH osvrnuo se i na stalne prozivke u javnosti kako izabrani i imenovani zvaničnici posjeduju skupocjene vozne parkove, a posebno članovi kolektivnog šefa države.
"Moj vozni park je manji za dva vozila sada nego kada sam preuzeo dužnost. Što se tiče kvaliteta vozila, zbog činjenice da sam ja onaj koji najviše putuje, jer ja sam najudaljeniji, iz Banjaluke, samo sam ispoštovao pravila koja su u Predsjedništvu BiH usvojena poodavno. Ta pravila oko kvaliteta vozila koja idu nemam namjeru da mijenjam. Ja se ne vozim kada sam u Banjaluci nikakvim luksuznim vozilom. Vozim se najobičnijim vozilima. Kada putujem daleko i kada idem, kada provodim dane u automobilu, onda moram. Svoj doprinos smanjenju voznog parka sam, dakle, dao. Potrudit ću se da ako budem ponovno izabran, to nastavim i dalje. Volio bih da i drugi to urade. Ali, mislim da je moj vozni park manji za oko 20 posto u odnosu na to kakav je bio, čak i više", rekao je Ivanić.
Sprečavanje ilegalne trgovine ljudima
Naglasio je da su kao članovi Predsjedništva BiH informisani da je ove godine u BiH ušlo 7.500 migranata i da je trenutno na prostoru BiH ostalo između dvije i 2,5 hiljade.
"Na početku nismo adekvatno reagovali, ali u posljednjoj fazi reagujemo bolje. Pa je automatski došlo do smanjenja priljeva migranata. U pojedinim danima je na početku bivalo više od 100 ljudi dnevno koji su dolazili, a sada je taj broj sveden na 20 prema posljednjim informacijama koje imamo. Dok god migranti ne ostaju kod nas, problem nije tako velik. Većina je već otišla. Oni nalaze načine. Ali, mislim da su ključnu ulogu u privlačenju migranata na ovaj prostor imali kriminalni krugovi, koji se bave ilegalnim transportom ljudi. Uvjeren sam da će ovaj broj nakon posljednjih akcija SIPA-e, u kojima je jedan broj tih ljudi uhapšen, dodatno biti smanjen, jer neće ti ljudi dolaziti sami od sebe. Oni dolaze da ih ovi prebace dalje", naveo je Ivanić.
Zato je jedna od stvari, poručio je, na kojoj se mora raditi upravo borba protiv ilegalnih trgovaca ljudima, odnosno onih koji vrše ilegalni prevoz.
"Mislim da je kontrola granice nešto bolja, da je dio ilegalnih prelaza zapriječen, zatvoren i da je sve to uticalo na ovo smanjenje priliva migranata. Za BiH je i ovaj broj veliki, jer mi nemamo finansijske snage da izdržimo tako veliki broj ljudi. Ako ne dođe do bolje kontrole granice od naših susjeda, onda ćemo i mi morati učiniti još veće napore da poprilično zatvorimo našu granicu, što bi bila velika obaveza bezbjedonosnih institucija. Predsjedništvo BiH je dogovorilo da u narednih nedelju ili dvije razmotri još jednom situaciju, da vidi kako se tu stvari razvijaju. Mi ćemo u narednih 15-ak dana sigurno imati neki sastanak koji bi bio sa svim ključnim rukovodiocima bezbjednosnih agencija da ovaj problem što je moguće više stavimo pod kontrolu", istakao je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.