I ovo je BiH: Nude platu 940 KM, niko neće da radi

6
Radiosarajevo.ba
I ovo je BiH: Nude platu 940 KM, niko neće da radi
Foto: Fena / Ilustracija

Svjetska banka odobrila je produženje roka za restruktuiranje "Željeznica RS" do kraja godine, a najveći problem će, po svemu sudeći, biti (ne)očekivano zapošljavanje kvalifikovane radne snage.

Ovo javno preduzeće je već polovinom godine imalo broj zaposlenih i manje nego što je zacrtano do kraja godine, ali kvalifikaciona struktura zaposlenih ne ide na ruku menadžmentu i vlasniku.

Zato su ŽRS već treći put u ovoj godini raspisale interni poziv radnicima za dobrovoljni odlazak i sporazumni prestanak radnog odnosa.

Postupak protiv sutkinje Lejle Numanović iz Gradačca zbog prepisivanja dijelova iz druge odluke

Postupak protiv sutkinje Lejle Numanović iz Gradačca zbog prepisivanja dijelova iz druge odluke

"To je naš interni poziv koji se odnosi na administrativne radnike. Javi se otprilike od 12 do 16 ljudi kada raspišemo poziv, a to su oni koji u međuvremenu nađu bolji posao, odlaze u inostranstvo i slično", objašnjava za Srpskainfo Aleksandra Simić, portparol ŽRS.

Ističe da je uprava nudila i prekvalifikaciju radnika unutar ŽRS, ali da odziva – nema.

U svakom slučaju, za nova zapošljavanja potrebna je saglasnost Vlade RS i Svjetske banke čijim kreditom se obavlja restruktuiranje ŽRS. I kada dobiju odobrenje, na tržištu rada je nemogoće naći kvalifikovanu radnu snagu za rad na prugama. To su mašinovođe, skretničari, otpravnici vozova…

"Ključni problem su niske plate. Evo, ja sa 45 godina staža kao otpravnik vozova imam oko 940 KM sa toplim obrokom, i to sa 20 odsto stimulacije za koju smo se izborili jer su primanja izuzetno niska", kaže za Srpskainfo Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti Banja Luka.

Kaže da na birou nema potrebnih radnika za rad na željeznicama, a da niko iz administracije neće da se prekvalifikuje.

U "Željeznicama RS" su na kraju septembra imali 2.064 radnika, dok je planski cilj da na kraju ove godine bude zaposleno 2.098 radnika.

"Isplata posebne naknade za dobrovoljni odlazak je jedan od dva Programom utvrđena načina rješavanja viška radnika u ŽRS, koji za to ispune uslove, a koji može biti realizovan isključivo slobodnom voljom i ličnim prijavljivanjem radnika. Njihov status biće tretiran po pravilima za tehnološki višak radnika kojima slijede zakonske otpremnine", kažu u ŽRS.

Organizaciono restrukturiranje sprovodi se kroz smanjenje broja zaposlenih, razdvajanje poslova infrastrukture i poslova operacija na tri odvojena zavisna preduzeća u okviru holdinga. Prema odluci Vlade RS osniva se holding sa tri zavisna preduzeća – infrastruktura, prevoz roba i prevoz putnika.

Troškovi implementacije su jednaki ukupnom zajmu od Svjetske banke koji iznosi 51,3 miliona eura, za realizaciju sve tri faze restrukturiranja. Opterećenje za budžet RS je otplata duga po osnovu zaduženja kod Svjetske banke za finansiranje komponente 1 (izmirenje dugovanja prema radnicima i Poreskoj upravi), u iznosu od 42,7 miliona eura.

Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Ćorić ocijenio je da je u interesu Vlade RS, ŽRS i zaposlenih radnika to što će biti “uspostavljen bolji sistem od onoga koji danas postoji i da će u narednom periodu biti značajnije investicije u "Željeznice RS".

On je naveo da su investicije u infrastrukturu i opremu "Željeznica RS" nužne jer bez njih preduzeće neće moći da odgovori zahtjevima i potrebama tržišta, niti biti u funkciji kako to očekuje Vlada RS.

On je naveo da sindikalne organizacije najviše zabrinjavaju određeni prijedlozi, sugestije i mišljenja konsultanta kako su pojedini procesi odrađeni u zemljama u regionu.

"To nisu odluke koje smo mi donijeli, nego samo prijedlozi i mišljenja konsultanta. Mi pokušavamo da to prilagodimo uslovima u kojima mi živimo, kapacitetima koje mi imamo, stručnoj osposobljenosti naših radnika i infrastrukturi koju posjedujemo", poručio je Ćorić.

Predsjednik Samostalnog sindikata za održavanje šinskih vozila, Goran Čamdžić, izrazio je bojazan da holding kao model organizovanja nije dobar za preduzeće, s obzirom na to da pojedini sektori, pogotovo radionice, koje po prijedlozima konsultanata trebaju da djeluju kao nezavisni profitni centri, nisu pripremljene za tržišnu utakmicu.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (6)

/ Povezano

/ Najnovije