Hrvatska predsjednica stiže u posjetu BiH: Traženje opravdanja ili novih ideja

Ova posjeta bit će višestruko zanimljiva kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Hrvatsku, posebno nakon dešavanja koja su obilježila kraj 2017. godine, odnosno nakon potvrđivanja prvostepene presude šestorci "Herceg-Bosne", kojoj je Haški sud potvrdio kaznu od 111 godina zatvora za ratne zločine u BiH.

Ta presuda, sa stanovišta posjete hrvatske predsjednice, posebno je važna jer je njome potvrđeno da je u udruženom zločinačkom poduhvatu na području BiH, zajedno s čelnicima "Herceg-Bosne", učestvovao tadašnji vojni i politički vrh Hrvatske.

S druge strane, poznato je na koji način i koliko često je predsjednica Grabar Kitarović komentirala dešavanja u Bosni i Hercegovini, često utječući na unutrašnje političke prilike zbog čega je njena posjeta na početku 2018. godine, koja je u BiH i izborna godina, izuzetno znakovita.

Ona bi se tokom dva dana posjete trebala sastati s članovima Predsjedništva BiH, ali tek nakon što je pri nedavnoj posjeti Rusiji s Vladimirom Putinom razgovarala o prilikama u BiH, zatim nakon što je početkom decembra 2017. godine u Vijeću sigurnosti UN-a odbacila kolektivnu krivicu hrvatskog naroda za zločine u BiH, istaknuvši kako Hrvatska nije kriva, nego da se ta država samo branila, te nakon brojnih komentara o Haškoj šestorci.

U svjetlu ove posjete posebno je bila zanimljiva jedna od njenih posljednjih izjava u 2017. godini, kada je kazala da je "neprihvatljivo nametanje kolektivne krivice Hrvatima u BiH", te da su Hrvati konstitutivan narod u BiH i da ih "niko neće svoditi na manjinu". Ovom izjavomo, otprilike, pretpostavljen je i put razgovora tokom posjete BiH gdje će hrvatska predsjednica vjerovatno s liderima hrvatskog naroda razgovarati o što boljem pozicioniranju na trenutnoj političkoj sceni, netom prije Općih izbora u BiH.

Nadalje, posebno će zanimljiv biti njen razgovor s predsjedavajućim Predsjedništva BiH i liderom Hrvata u našoj zemlji Draganom Čovićem, koji je presudu čelnicima "Herceg-Bosne" u svojim izjavama prvi protumačio kao presudu cijelom hrvatskom narodu, te će vjerovatno biti razgovora i o načinu odbacivanja odgovornosti Hrvatske za udruženi zločinački poduhvat u BiH.

Nadalje, nakon presude Haškoj šestorci širom Hercegovine, ali i Hrvatske, pojavili su se brojni znaci veličanja presuđenih ratnih zločinaca, a sama Grabar Kitarović za svog pomoćnika krajem 2017. godine imenovala je Vladu Galića, navodnog špijuna koji je štitio osobe osumnjičene za ratne zločine tokom '90-ih godina na tlu Hrvatske i BiH. Sve to, uz brojne komentare i prešućene kritike, recimo na rukovodstvo Hrvatske iz ratnih godina, sigurno će utjecati na razgovore s dijelom bh. zvaničnika.

Naposlijetku, posebno su važne njene izjave u kojima je zagovarala jednakopravnost tri konstitutivna naroda i okrenutost ka euroatlantskim integracijama, kao ključ stabilnosti u BiH, što će vjerovatno biti jedna od četiri glavne teme sastanaka s bh. zvaničnicima u Sarajevu.

No, i taj razgovor će biti zanimljiv jer se lideri hrvatskog naroda u BiH sve češće podsjećaju na maticu Hrvatsku, uz sve češće pominjanje ideja o trećem entitetu, koji bi podrazumijevao etnički čistu teritoriju, zbog navodne ugroženosti od drugih naroda u BiH.

Treća tema sigurno bi trebao biti razgovor o izraženom odlasku stanovništva, kako iz Hrvatske, tako i iz BiH, uz posebnu opasku da je odlazak u zemlje zapadne Europe izražen kod pripadnika hrvatskog naroda u BiH, što bi narednih godina mogao postati jedan od gorućih problema dvije susjedne zemlje.

I najzad, problem Pelješkog mosta koji je još uvijek aktuelna i akutna tema u odnosima između dvije zemlje, trebao bi dodatno začiniti razgovore tokom posjete hrvatske predsjednice Sarajevu.

Ipak, ova posjeta na startu 2018. godine može višestruko utjecati na poboljšanje situacije u BiH, ali i na poboljšanje odnosa između BiH i Hrvatske, ukoliko se predsjednica Grabar Kitarović odluči iskoristiti priliku kako bi smirila tenzije nakon presude ratnim zločincima iz "Herceg Bosne". Nadalje, jedan od njenih koraka tokom razgovora trebao bi biti poziv Hrvatima da ostanu u svojoj domovini, Bosni i Hercegovini, uz obećanje da će Hrvatska biti dobar susjed, te da se neće miješati u unutrašnja pitanja.

No, ukoliko retorika podrške ratnim zločincima i insistiranje na njihovom amnestiranju budu nastavljeni, uz etiketiranje BiH kao prijetnje zbog, navodnih, ekstremnih ratnika te miješanje u unutrašnju politiku, kakva je do sada bila praksa hrvatskog državnog vrha, sigurno je da bi ova posjeta mogla dodatno utjecati na produbljivanje jaza između dvije države.