Fadil Novalić komentirao - da li će rasti penzije i plate, da li će poskupjeti struja...

"Korijen problema seže u daleku 2006. godinu kad smo prihvatili evropsku politiku slobodnog energetskog tržišta", istakao je premijer FBiH Fadil Novalić na Federalnoj TV večeras u Rezimeu.

"Dakle prihvatili smo tržište i deregulaciju tržišta struje i tu ugradili usvojili svoje zakone i ispod toga podzakonske akte sve do elektroprivreda koje su obacile svoje pravilnike, način formiranja cijena kad je u pitanju snabdijevanje privrede.

To je išlo na slobodno tržište. Moralo se ravnati prema berzi, a berza za jugoistočnu Evropu je mađarski HUDEX. I to je zakonska regulativa. Ove godine se nije dogodila eskalacija energije, znači općenito, ne samo električne energije, nego svih energija. Dogodila se eksplozija", objašnjavao je dalje Novalić.

Trending

Saobraćajna nesreća na ulazu u Sarajevu: Jedna osoba povrijeđena

Naime, nastavio je: "Svjedoci ste da je na HUDEX-u i na svim drugim berzama struja poskupila za 300-400%. To znači da je struja sa 50-55 eura, na koliko se bila ustabilila zadnjih par godina, skočila na 200-300 eura. I to je ispao problem. Znači Elektroprivreda nije imala pravo potpisivati ugovore po 55, ako ima ponudu koju može odmah prodati, u roku od 15 minuta, za 200 eura i ostvariti vrlo velike profite, odnosno nenanijeti štetu Elektroprivredi."

"Međutim, s druge strane, ta struja je resurs, odnosno input u našu privredu koja ne spada u red bogatih privreda, niti naše stanovništvo spada u red bogatih stanovnika, i ne bi podnijela tako drastičnu promjenu cijene. Zamislite da firma koja ima 50.000 mjesečno, ona bi odjednom imala 200. Znači to nije moguće. I pomnožite sa 12 mjeseci i vidite da ta firma mora zatvoriti vrata. I u tom smislu se našlo rješenje da promijenimo Zakon. Jedino moguće rješenje. Niti je Elektroprivreda niti Vlada FBiH smjela donijeti bilo kakvu protuzakonitu odluku, jer zašto donosimo Zakone. I došlo je do Parlamenta."

Kaže da će Vlada apsolutno poštovati odluke Parlamenta, kakve god da one budu.

"Vlada će biti na stanovištu da nema drastičnog povećanja za privredu i da nema povećanja za stanovništvo. To znači da povećanje za privredu ne treba da bude u nekim procentima većim od 10-20-25%. To je moje mišljenje mada moramo sačekati odluku Vlade pa da kažemo koji je to procenat, ali nikako 300-400%", dodao je on.

Na pitanje ko će u tom slučaju snositi gubitke EP BiH, Novalić odgovara:

"Ne bismo mi trebali EP BiH svojom odlukom gurnuti u minus jer onda se takođe ugrožavamo. Za godinu dana neće imati struje pa ćemo je svi morati kupovati sa HUDEX-a koja je četiri puta skuplja. Znači, godi nam ova nezavisnost, godi nam to što mi imamo svoje resurse struje jer možemo se spasiti od te globalne pošasti povećanja struje, tako velikog povećanja. Ali ne smijemo izazvati ni gubitak EP BiH jer smo, da bi riješili pitanje rudara, povećali cijenu uglja za 20 posto."

Navodi da se mora vidjeti domet amandmana ako bude usaglašen i da će onda izvršiti proračun.

"U svakom slučaju gledat ćemo da minimiziramo štetu. I ukoliko ona bude toliko izvjesna, onda ćemo mi skratiti rok dejstva ove pogodbe."

Tvrdi da domaće stanovništo i mali biznisi to neće izmirivati.

Kada je riječ o povećanju plata i penzija Novalić kaže da će u narednoj godini penzije rasti.

"Povećati penzije u skladu sa ovim Zakonom možemo redovno uskladiti i vanredno povećati. To su dva različita člana. Član koji govori o redovnom povećanju, on prinuđuje, uslovljava da Vlada poveća penzije, uključujući rast GDP-a i rast cijena. Pa se to sve dijeli sa dva i to će biti oko 5%. Znači imamo već sada jasno da nam je GDP rastao 5%, a i cijene su, nažalost, rasle 5,2%.

To kad se dvoje sabere i podijeli sa dva dobijete 5%. I to je gotovo sigurno jer je godina istekla. Ali jedan drugi član, član 80, kaže da Vlada može povećati penzije i vanredno, ukoliko prilike to zahtijevaju. A prilike su nikad bolje, odnosno nikad nismo više prinuđeni. Imamo rast cijena, ali s druge strane imamo rast ekonomije. Ali imamo jednu prepreku u sadašnjem Zakonu.

Niko nije mogao kad smo donosili 2018. Zakon predvidjeti da će postati ovakva eskalacija kao što je COVID, koja je izazvala pad ekonomije u prošloj godini. I u tom članu stoji da naša ekonomija mora rasti najmanje dvije godine zaredom da bismo vanredno usklađivali. I mi bismo sad, u dogovoru s penzionerima, dali smo već na Parlament izmjenu Zakona u tom članu gdje kažemo ne treba dvije nego jedna, a ta jedna je ova godina gdje smo činjenično imali rast. To nam omogućava da dva puta povećamo penzije i ako se izmijeni Zakon u tom pravcu to će biti dva puta, ako se ne izmijeni garantirana izmjena je jedna", kazao je Novalić.

Pojašnjava da je najniža plata danas bila predmet na Vladi.

"Mi smo dugo čekali da se usvoji Zakon o doprinosima i Zakon o dohotku koji radikalno smanjuje obaveze. I onda omogućuje da mi povećamo najnižu platu. Ne malo, nego čak sa 400 na 700. Ali on nije usvojen. I mi definitivno ulazimo u novu godinu i besmisleno je da čekamo hoće li i kada biti usvojen. Mi smo onda donijeli danas Uredbu o povećanju najniže plate koja je unutar sadašnjeg Zakona o doprinosima i dohotku i ona je 543 KM, znači 55% od prosječnog ličnog dohotka u Federaciji. Bilo je obećanje da će biti 700, u slučaju da se usvoji novi Zakon. Ako se on usvoji u januaru, tad će plata odmah sljedeći mjesec biti pomjerena na 700", rekao je večeras federalni premijer.

Postoje četiri grupe zakona koje se u društvu najteže usvajaju i vrijede 20-30 godina:

"To su finansijski zakoni, osjetljivi zakoni. Mi smo ih proveli već 2015. Zatim radno-pravno zakonodavstvo, kroz Zakon o radu. Evo Francuzi ga poslije 15-20 godina ne mogu usvojiti. Zatim penzioni zakon koji se jako teško usvaja. Rusi recimo su povukli penzioni zakon, nisu ga usvojili. I fiskalni zakoni, zakoni o porezu. Nama je samo još ostala ta četvrta kategorija zakona da usvojimo i to su najteži društveni zakoni. Ova tri smo usvojili i pokazali su svi rezultat jako dobar. Postoji strah društva od tih zakona.

Donošenje tih zakona opstruiraju oni koji maksimalno koriste nedorečenosti ovih zakona. No, mi očekujemo da će oni u januaru doći na Parlament. Kad sam analizirao šta je s tim zakonima, mi smo donekle i sami krivi jer smo dali te zakone 2018. na Parlament, oni su prošli svoju javnu raspravu, a ostavili smo prazan prostor protivnicima tog zakona da ove godine u javnom prostoru iznesu neke neistine, kao to da ćemo oporezovati nekretnine, nasljedstvo, što naravno nije tačno, to uopšte nije naša nadležnost. Nije tačno ni da ćemo oporezovati kamate. Potrošili smo jako puno energije da to demantujemo da bismo sad raščistili situaciju da se ti zakoni usvoje", zaključio je Novalić.

Novalić ističe da u otvorenoj tržišnoj ekonomiji država može samo na dva načina djelovati - tako što će robnim rezervama sve što je poskupilo isturiti na tržište i radikalno oboriti cijene toga što je jako poskupilo.

"Mi se spremamo da 40.000 tona žita koje se pretvara u hljeb u sljedećoj godini isturimo na tržište po cijenama koje su bile prije ove krize. Već znate da je na snazi ograničenje cijena 17 grupa proizvoda, to je preko 500 proizvoda, ograničenja marže na 8%. Ne možemo ograničiti inputnu cijenu ako soja raste negdje u Brazilu. I imamo ograničenje na naftu. Imamo ograničenje marže 6% u veleprodaji i 25 u maloprodaji. Bila je dvostruko veća prije ovoga. I spremamo se na ograničenje električne energije. To je sve što Vlada može na jedan zakonski način uraditi. Ona ne može zabraniti rast. To više nije demokratija. To je s druge strane onda povezano sa nestašicom."