Ezan u bh. gradu na moru: Zakazano otvorenje džamije Rabrani!

U subotu, 22. jula ove godine, s početkom u 11.30 u selu Rabrani kod Neuma bit će svečano otvorena mjesna džamija oko koje su se proteklih mjeseci vodile brojne polemike.

Naime, džamija koja duže od stoljeća svjedoči postojanje Bošnjaka u ovom kraju, našla se iznenada na udaru lokalnih vlasti u Neumu zbog podizanja munare. Džamija je bila zapečaćena, a prijećeno je i rušenjem. Nakon brojnih reakcija, reagirali su i predstavnici međunarodne zajednice.

Svečano otvorenje organizira Medžlis Islamske zjaednice Stolac, odnosno džemat Neum-Rabrani, a koji djeluju pri Muftijstvu mostarskom.

Trending

Suđenje kompaniji koja je stvorila ChatGPT: Važan svjedok (26) pronađen mrtav

Lijepa vijest koju su potvrdili iz Medžlisa IZ Stolac sigurno će obradovati Bošnjake, muslimane Hercegovine, kako i sve one koji se nalaze na proputovanju, ili na ljetovanju, u bh. gradu na moru. Kao, naravno, i sve dobronamjerne ljude.

Inače, selo Rabrani se nalazi na području općine Neum, između Donjeg i Gornjeg Hrasna. Od Čapljine je mjesto udaljeno 34, od Stoca preko Bjelevića 18 kilometara.

Najveći istraživač baštine Bošnjaka Hercegovine, sakupljač historijske i rukopisne građe, arhivist, historičar i poliglota, rahmetli Hivzija Hasanedić (1915.-2003.) piše u svojem djelu Muslimanska baština Bošnjaka u južnoj (srednjoj) Hercegovini da u Rabranima postoji džamija za koju se misli da je sagrađena odmah nakon austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine.

Zadužbina je, dodaje Hasandedić, Tucakovića koji su jedini u ovom mjestu stanovali. Smajo Tucaković dao je kuću u vakuf pa je džamija na tom mjestu sagrađena. Imala je dimenzije oko 7x6x5 metara, bila je pokrivena krovom pod pločom. I bez munare.

Beg hadži Ibrahim Mehmedbašić iz Stoca dao je novčani prilog za izgradnju ove džamije. Upisana je u gr. ul. k.o. Donje Hrasno broj 227, kat. čest. 1485 i zaprema s podvorjem 64 kvadratnih metara.

Prvi imami ove džamije bili su braća Avdo i Alija Tucaković, a poslije Avdin sin Jusuf. Salih Aličić bio je imam ove džamije do 1937. do 1939. godine. Njega je na ovoj dužnosti naslijedio Mehmed Tucaković, i bio je posljednji stalni imam ove džamije.

Džamija je 1942. godine porušena, a obnovljena je tek 1962. godine. Od završetka Drugog svjetskog rata džamija nema stalnog imama i otvarala se samo preko ramazana kada bi imamsku dužnost u njoj vršili pretežno učenici Gazi Husrev-begove medrese. Za vrijeme stare Jugoslavije, sagrađen je 1936. kod džamije mekteb koji je, također. u toku II svjetskog rata djelomično srušen. On je odmah poslije rata opravljen i u njemu se klanjalo sve do obnove džamije 1962. godine.

Hasandedić bilježi da je Ali-paša Rizvanbegović, hercegovački vezir i valija, imao je kulu u Hrasnu. Na području Gornjeg i Donjeg Hrasna podignuto je za turske uprave nekoliko čardaka koji su bili vlasništvo muslimanskih porodica iz Ljubilnja i Stoca. Derviš-aga Grebo imao je 1284. hidž. godine (1867) čardak u Donjem Hrasnu. Svi ovi čardaci su srušeni za vrijeme Hercegovačkog ustanka 1875. do 1878. godine i danas im se, pisao je Hasandedić, "na nekoliko mjesta vide ruševine". Neki hadži Mahmud-aga iz Dubrava poklonio je 1080. hidžretske godine (1670) godine nekom siromahu Baliji baštinu u selu Mirilovići u nahiji Hrasno, u kadiluku Gabeli. Salih Hadžiosmanović je imao 1291. (1874) godine vinograd u Hrasnu...

"U Rabranima su do 1992. godine živjeli samo Tucakovići, kada su od strane vlasti samozvane hrvatske republike Herceg-Bosne iseljeni bez prava na povratak" navodi Hasandedić.

U Donjem Hrasnu su za turske uprave imali posjete: Behmeni, Čengići, Dizdari, Duranovići, Galešići, Gavranovići, Huskovići, Kadrići, Kapetanovići, Karabezi, Mehmedbašići i Tucakovići.