El Dragan Čović, emir od Hercegovine: Priča o jednom licemjerju

Nevladina organizacija Hrvatski narodni sabor (HNS) nakon jučerašnjeg zasjedanja u Mostaru saopćila je kako je prijedlog liberalizacije viznog režima za građane Saudijske Arabije protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji definira način viznog i svakog drugog ulaska za treće zemlje.

"Medijski linč koji se vodi protiv legitimnih hrvatskih predstavnika i ministara u Vijeću ministara BiH danas je kulminirao i počeo poprimati neumjesne i nimalo dolične komentare uvažene ministrice koja državu BiH shvaća kao "zlatnu ribicu" koja će ispunjavati njene lične želje ili, još gore, vlastite interese. Dotična ministrica već danima vodi tobože turističku promociju i neviđenu brigu za turiste iz Saudijske Arabije u maniru: Turizam će propasti, država će propasti, sve će propasti ako arapski turisti ne dolete u Bosnu i Hercegovinu", tvrde iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH.

Arapi i rat u BiH

Dodaje se kako ministrica Bisera Turković "zaobilazi nepobitne činjenice kako je ovakav prijedlog o bezviznom režimu protivan Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji definira način viznog i svakog drugog ulaska za treće zemlje što Saudijska Arabija u ovome slučaju jeste".

"Ukoliko bi se za svačiji lični interes pravili presedani, što u ovome slučaju ministrica zapravo otvoreno traži, i ako bi takva praksa postala norma ponašanja za svaku ličnu želju od ministara, država Bosna i Hercegovina bi otišla u političku i institucionalnu anarhiju. Jednako važno je spomenuti i sigurnosni faktor, posebno u uslovima otvorenih sukoba na Bliskom istoku gdje se sigurnosne provjere moraju podignuti na mnogo veći nivo", poručili su iz HNS-a.

Iz ove organizacije komentirali su i saopćenje SDA, koje je objavljeno nakon odluke Vijeća ministara BiH.

"Vidimo da i SDA izlazi s usporedbama sa Švicarskom i njihovom tolerancijom za arapske turiste te moramo istaknuti i sljedeće: 90-ih godina su Arapi imali također liberaliziran ulaz u ovu evropsku zemlju, prije svega zbog popriličnih svota na svojim bankovnim računima, dok su u BiH dolazili ratovati i činiti ritualna dekapitiranja i stravične zločine što dotična ministrica nikada neće istaknuti, a upravo ih je njezina stranka na ovim prostorima instalirala i dijelila im državljanstva i ordene časti - naveli su iz HNS-a.

Zanimljivo je da idejni vođa ovakve reakcije, pa i segregirajućeg odnosa prema turistima iz Sadijske Arabije, dr. Dragan Čović, nije ovakve stavove iznosio u decembru 2015. godine kada je uz najveće počasti kao član Predsjedništva BiH dolazio u posjetu Saudijskoj Arabiji.

Naprotiv, Čović je tada zahvalio kralju Salmanu bin Abdulazizu Al Sauduza podršku koju je Kraljevina Saudijska Arabija pružila BiH te je "naglasio kako će se i dalje raditi na očuvanju dobrih odnosa, kao i na njihovom unapređivanju".

Ovo prilikom predsjedavajući Čović je pozvao kralja Al Sauda u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, što je kralj i prihvatio, saopćeno je tada iz Predsjedništva BiH.

Nakon sastanka održanog u čast dolaska predsjedavajućeg Čovića, kralj Al Saud je u kraljevskoj palači organizirao svečani ručak, kojem su prisustvovale brojne zvanice iz cijele Kraljevine.

Kako je saopćeno iz Predsjedništva BiH, tadašnji predsjedavajući dr. Čović je istakao "da između dviju prijateljskih zemalja nema otvorenih pitanja, ali da ekonomska saradnja nije na nivou na kojem bi mogla biti".

Priče iz 1001. noći

Čović je svoje oduševljenje Saudijskom Arabijom prenio čak i u autorskom tekstu, dnevničkom zapisu sa puta u Rijad, a koje je objavio "Večernji list BiH".

Opisujući svoje iskustvo kao prče iz "1001. noći", Čović piše:

Kralj Al Saud me dočekao na trgu ispred kraljevske palače, prema protokolu pa ipak srdačno. Tu je održan svečani doček s najvišim vojnim počastima uz intoniranje himni BiH i Kraljevine Saudijske Arabije.

Vojnici su besprijekorno obavili svoj dio posla, a tu su bili i najviši vojni dužnosnici koji su nam revno salutirali. Kralj nas je potom upoznao s brojnim izaslanstvom Kraljevine nakon čega je u kraljevskoj palači upriličen svečani ručak kojem su nazočile brojne zvanice iz cijele Kraljevine.

Ručali smo u prostranoj prelijepoj dvorani koja je obilovala skupocjenim namještajem, raznoraznim ukrasima i predmetima iznimne ljepote i simboličkog značaja. Sve u svemu, ponovno raskoš kakva se teško može i zamisliti.

Zaista je poseban ugođaj objedovati u takvom ambijentu uz izraženo gostoprimstvo i ljubaznost domaćina, koji se svakom prigodom i na svaki način trudio ugoditi našem izaslanstvu.

Još jednom smo se uvjerili u jedinstvenost ove zemlje i njezino bogatstvo koje dolazi do izražaja na svim poljima, no ovoga puta i na gastronomskom planu. Mnogovrsne delicije otkrile su nam šarenilo i raznovrsnost ove naizgled suhe, pustinjske zemlje...

Kako je Čova razgovarao o ukidanju viza

Ne samo to, Čović je ovom prilikom zahvalio je privrednicima "zbog dosadašnje zainteresovanosti za BiH i ulaganja koja su već preduzeli".

Ono što do kraja ogoljava licemjerje dr. Čovića jeste činjenica da je te 2015. godine, pazi sad, upravo on razgovarao, u ime BiH, o viznoj liberazlizaciji za Sudijce!!!

U tadašnjem saopćenju Predsjedništva BiH se kaže:

"S ciljem lakšeg i bržeg uvezivanja poslovnih ljudi dvije zemlje, na sastanku je razgovarano i o liberalizaciji viznog režima, te je zaključeno da bi lakše i brže dobivanje viza između država umnogome pomoglo privrednicima, ali i turistima zainteresovanim za dalja ulaganja i češće posjete Bosni i Hercegovini. Takav interes sve više raste među građanima KSA".

Ne samo ovo. Nije Čoviću smetalo kada je u januaru 2016. o investicijama razgovarao sa Sulaimanom Al Shiddijem, direktorom "Al Shiddi International Group", kao ni to kada se pričao o polvoljnom kreditu Sausijskog razvojnog fonda za bolnicu u zapadnom dijelu Mostara, ali mu smeta danas kada turistički radnici u našoj zemlji treba da prežive, a on sam se, očito, nije "ugradio".

Tako, eto, u bosanskohercegovačkoj politici uglavnom dominiraju privatni interesi koji su uspješno prikrivaju izmišljenim svađama u javnosti, dok građani BiH i privreda gube mogućnost za preporod.