Dr. Armin Kržalić o slučaju "Kozara": Politički teatar, ponižavanje države BiH i ozbiljni presedani
Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, Radovan Višković, predsjednik Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, došli su jučer, 12. maja, u banjalučku kasarnu "Kozara" na obilježavanje Dana Vojske RS i Dana Trećeg pješadijskog puka (RS) Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i pored naredbe o zabrani njihovog ulaska.
Dok ministar Helez tvrdi da je obmanut od vojnog vrha, te da će odgovorni biti sankcionirani, postavlja se pitanje posljedica involviranja Oružanih snaga BiH u sve izraženiju političko-sigurnosnu krizu u zemlji. Milorad Dodik već godinama, a posebice od eskalacije krize nastoji da involvira OSBiH kako bi potkopao reformu odbrane, te istovremeno podigao politički ulog u moguće razgovore o deeskalaciji na koje u tajnosti pozivaju i pojedine europske vlade.
Tim povodom je za portal Radiosarajevo.ba govorio prof. dr. Armin Kržalić, s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice
"Kao prvo, ja bih to posmatrao kroz dvije prizme gledišta. Prva je ona koja postavlja pitanje da li nam je trebala nova odluka/naredba u ovom vremenu, gdje vidimo da Dodik i druga dva bjegunca oko njega gotovo svakodnevno pokazuju da za njih zakoni ne vrijede, i da nastvljaju da na jedan mučan način za građane, ponižavaju instiucije Bosne i Hercegovine. Druga prizma, je ono što se dešavalo u kasarni 'Kozara', što ja gledan kao ozbiljan presedan, gdje se javno svjedočilo o oglušivanju pripadnika Oružanih snaga BiH na naredbu ministra odbrane Zukana Heleza", pita se profesor Kržalić.
Politički gest bez institucionalne moći: Djelovanje ministra Heleza između simbolike i realnosti
Prema profesoru Kržaliću, odluka ministra odbrane BiH Zukana Heleza da zabrani pristup najvišim funkcionerima Republike Srpske vojnim lokacijama Oružanih snaga BiH, i njeno očigledno ignorisanje u praksi nameće jedno važno pitanje: da li je ta odluka bila institucionalno odgovorna ili politički motivisana i unaprijed osuđena na neuspjeh?
Dragan Bursać: "Helezova blamaža - ministar bez vojske i država bez zakona"
"Sa jedne strane, ministar Helez je iskoristio svoje zakonsko ovlaštenje da zaštiti integritet Oružanih snaga BiH i spriječi politizaciju vojske. Međutim, ministar je trebao znati da odluka koja se ne može provesti u praksi, zbog nedostatka lojalnosti u lancu komande, pravnih mehanizama prisile ili političke podrške, ne samo da postaje simbolična, već potencijalno kontraproduktivna. U tom kontekstu, postavlja se legitimno pitanje: da li je ministar ovu odluku donio kako bi demonstrirao političku aktivnost pred javnošću, znajući da nema resurse da je sprovede? Ako jeste, to može ukazivati na stavljanje političkog interesa ispred strateškog promišljanja o jačanju institucije koju vodi. Neznanje košta", navodi sagovornik portala Radiosarajevo.ba.
S druge strane, prema Kržaliću, odustajanje od donošenja odluke zbog mogućnosti nepoštovanja moglo bi poslati još opasniju poruku - da država nema kapacitet ni volju da štiti svoje nadležnosti.
"U tom smislu, Helezova odluka se može tumačiti i kao pokušaj da makar načelno brani ustavni poredak i zakonitost, čak i po cijenu političke frustracije. Međutim, ključno je to što se je ovim činom otkrio dubok institucionalni problem: Ministarstvo odbrane i OS BiH očito ne funkcionišu kao jedinstven sistem. Ako se naredba ministra može ignorisati bez posljedica, to nije samo politički poraz, to je signal urušavanja hijerarhijske i pravne strukture u sektoru odbrane. To je ono što Dodik i priželjkuje i što njemu ide na ruku da kreira novi antidržavnih narativa", kaže nam stručnjak u oblasti sigurnosti, te dodaje:
"Što se tiče prve prizme gledišta, možemo reći da iako je Helez djelovao u okviru svojih ovlaštenja, njegova odluka se mora ocjenjivati i kroz prizmu sposobnosti za implementaciju. Bez konkretne institucionalne reakcije, ovakav čin može ostati samo gesta bez efekta, što u javnosti dodatno pojačava percepciju političkog teatra umjesto stvarnog upravljanja krizama".
Svjedočimo početnim elementima vojne neposlušnosti?
Što se tiče druge prizme gledišta, a vezana je za svečanost povodom Dana Vojske Republike Srpske, održana u kasarni "Kozara" u Banjoj Luci, prema Kržaliću ona je poprimila je neočekivanu dimenziju jer su se, uprkos izričitoj zabrani ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza, visoki zvaničnici Republike Srpske pojavili i prisustvovali događaju unutar kasarne Oružanih snaga BiH.
"Još je više zabrinjavajuće to što je premijera RS Radovana Viškovića u kasarni dočekao zamjenik ministra odbrane Aleksandar Goganović, što dodatno komplikuje institucionalni okvir u kojem se sve odigralo. U demokratski uređenim državama, vojne institucije su podređene civilnoj kontroli i obavezane na poštovanje ustavnog poretka. Nepoštovanje naredbi koje dolaze od zakonom ovlaštenih nadređenih, u ovom slučaju ministra odbrane, predstavlja ozbiljan institucionalni poremećaj. Time se ne krši samo vojna disciplina, već se i otvoreno dovodi u pitanje autoritet državne institucije zadužene za upravljanje oružanim snagama", pojašnjava profesor Kržalićć.
Djelovanje pojedinaca ili grupa unutar OS BiH koje je u suprotnosti s naređenjem ministra može se tumačiti kao čin političke lojalnosti na štetu profesionalnog vojnog ponašanja.
"Takva praksa narušava osnovni princip neutralnosti OS BiH, predviđen zakonima, te stavlja pod sumnju sposobnost vojske da ostane izvan političkih konflikata. Ukazao bih na još opasniji presedan, a to je činjenica da dolazi do paralelizma unutar samog Ministarstva odbrane, gdje zamjenik ministra aktivno učestvuje u događaju koji je njegov nadređeni prethodno zabranio. Ovo ne samo da ugrožava jedinstvo komandnog lanca, već dovodi i do potencijalne institucionalne blokade, što je izrazito opasno u zemlji s kompleksnim ustavnim uređenjem poput Bosne i Hercegovine", navodi Kržalić.
Nadalje, upozorava da ovaj događaj mora poslužiti kao alarm za sve relevantne aktere: političke, sigurnosne i pravosudne.
"Ovi akteri moraju hitno da preispitaju i ojačaju mehanizme vojne odgovornosti i civilne kontrole nad oružanim snagama. Ukoliko se ovakvi incidenti tolerišu, Oružane snage BiH mogu postati sredstvo političke instrumentalizacije, što je u suštoj suprotnosti sa njihovom zakonskom misijom. Ako se ovakva praksa normalizuje, otvara se prostor za tzv. 'meke oblike institucionalnog podrivanja', gdje se autoritet državnih institucija sistematski potkopava kroz pasivnu ili aktivnu vojnu neposlušnost", podvukao je profesor Kržalić.
On zaključuje da ono što se dogodilo u kasarni "Kozara" nije samo protokolaran incident već ozbiljan signal institucionalne erozije, koji, ako se ne zaustavi i sankcioniše, može dovesti do duboke destabilizacije sigurnosnog i ustavnog poretka u BiH.
"Ovo je trenutak kada pravosudne institucije, Predsjedništvo BiH (kao vrhovna komanda OS BiH), kao i međunarodni partneri, moraju jasno reagovati. Svako dalje ćutanje može biti shvaćeno kao prećutno odobravanje ili nemoć", kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba prof. dr. Armin Kržalić.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
