Der Standard: Ništa ne može ujediniti bh. građane kao protivljenje zakonu koji želi uvesti Schmidt

11
Radiosarajevo.ba
Der Standard: Ništa ne može ujediniti bh. građane kao protivljenje zakonu koji želi uvesti Schmidt
Foto: Dž. K. / Radiosarajevo.ba / Christian Schmidt

Prema analizi koju je objavio austrijski list Der Standard, Visoki predstavnik u BiH je “očigledno pod velikim pritiskom” određenih američkih i evropskih zvaničnika koji “podržavaju nacionaliste” smatraju da se mora napraviti "dogovor između Bošnjaka i Hrvata" kako bi se uklonile blokade u entietu Federaciji BiH.

U analizi za Der Standard, novinarka Adelheid Wolfl navodi da “ništa ne može ujediniti građane Bosne i Hercegovine kao njihovo protivljenje izbornom zakonu koji želi uvesti Visoki predstavnik Christian Schmidt.”

Zatim objašnjava situaciju po pitanju izbornog zakona u BiH i navodi da postoji pet presuda Evropskog suda za ljudska prava u kojima je utvrđeno da se diskriminacija po tom pitanju mora odstraniti. Presude je odavno trebalo implementirati ali, kako navodi Wolfl, međunarodna zajednica i EU se posljednjih godina i mjeseci zalažu za nešto potpuno drugačije.

Wolfl tvrdi da Schmidt želi ove sedmice da izmjeni ustav entiteta Federacije onako kako to “već godinama traže nacionalističko-hrvatski HDZ u BiH i lobisti, diplomate i političari iz susjedne Hrvatske”.

Po nacrtu koji je objavljen u medijima, Schmidt želi uvesti granicu od tri posto, tako da ukoliko u jednom kantonu živi manje od tri posto jednog naroda, predstavnici tog naroda iz tog kantona se ne bi mogli birati u Dom naroda.

“Kao rezultat toga, HDZ de facto može osigurati više mjesta u Domu naroda”, zaključuje Wolfl.

UŽIVO: Dio građana želi preko noći ispred OHR-a - iz sarajevskog MUP-a im poslali poruku

UŽIVO: Dio građana želi preko noći ispred OHR-a - iz sarajevskog MUP-a im poslali poruku

Ona ističe da, za razliku od provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava, ova promjena ustava Federacije nije pravno neophodna, te je čak i “pravno kontroverzna”.

Podsjetila je i na izjavu stručnjaka za ustavno pravo, Josefa Marka, koji je rekao da takva odluka čak prevazilazi nadležnost Visokog predstavnika.

Stručnjak za ustavno pravo Jens Wolk sa Univerziteta Trento ističe da u multinacionalnoj državi konstitutivne grupe imaju simboličnu važnost svuda.

Ne može biti da je to ograničeno na jednu regiju. Moraju biti zastupljeni svuda, čak i ako ne nužno jednako“, rekao je Wolk za Der Standard.

“Retoromani su zastupljeni iu Švicarskoj u cijeloj državnoj strukturi. Ako nemate nacionalnu državu nego višenacionalnu državu, onda to mora biti izraženo u zastupljenosti svih grupa i u povećanoj zastupljenosti malih grupa”, objasnio je on.

Azra Zornić: Nemojte se igrati, ne damo Bosnu!

Azra Zornić: Nemojte se igrati, ne damo Bosnu!

“Bosna i Hercegovina nije Belgija, gdje su razdvojena naseljena područja”, dodao je.

Wolfl navodi da je Schmidt “očigledno pod velikim pritiskom” nekih američkih zvaničnika, posebno specijalnog izaslanika za zapadni Balkan Gabriela Escobara. Tvrdi da su prije nekoliko mjeseci u SAD-u “zavladali glasovi oko Dereka Cholleta koji je smatrao da se mora napraviti “dogovor između Bošnjaka i Hrvata” kako bi se Federacija deblokirala.”

“Zato ove diplomate podržavaju nacionaliste i misle da bi to učinilo da nova saradnja funkcioniše analogno Vašingtonskom sporazumu iz 1994. godine”, zaključila je.

Wolfl tvrdi da se Hrvatska već svakako mješa u unutrašnju politiku u Bosni i Hercegovini i da je u tome podržavaju i neki političari iz međunarodne zajednice i Evropske unije.

Bugarska slično postupa i prema Sjevernoj Makedoniji. Male, pluralističke i multikulturalne države Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija teško da se mogu odbraniti od ove dominacije jer su i Bugarska i Hrvatska dio EU i koriste sve kanale da postignu svoje ciljeve”, ističe ona.

Navodi da HDZ u BiH također godinama vodi “politiku ucjena i blokada” kako bi se promijenio izborni zakon.

“HDZ je u tome očito uspio. Očigledno, zapadne sile žele kupiti obećanje dobrog ponašanja u budućnosti udovoljavajući HDZ-u. U diplomatskim krugovima mjesecima postoji zabrinutost da bi HDZ u Hercegovini mogao pojačati politiku blokada i ucjena nakon izbora 2. oktobra ako se njihove želje ne uzmu u obzir”, piše ona.

Wolf navodi da ono što dodatno “iritira” i to što je, prema navodima medija u BiH, prijedloge koje Schmidt želi nametnuti poslao Ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman. Wolfl navodi da je Grlić Radman poslao Uredu visokog predstavnika početkom jula.

Džaferović nakon protivljenja da govori na protestima: Obraća vam se Predsjedavajući države BiH!

Džaferović nakon protivljenja da govori na protestima: Obraća vam se Predsjedavajući države BiH!

Navodi da je premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao za taj dokument da predstavlja samo prvi korak, te da bez američke podrške Hrvatska ne bi bila uspješna u ovome.

“Samit NATO-a 7. jula je očigledno bio odlučujući za Amerikance. Htjeli su da se uvjere da je Hrvatska čvršće vezana za interese Washingtona i da odgovori na hrvatske zahtjeve u vezi sa Bosnom i Hercegovinom. U ionako delikatnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, kojoj iznutra prijete prijatelji Kremlja, također ostaje nejasno da li će Rusija pristati na produženje mirovne misije Eufor Althea u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru”, zaključila je.

Wolfl navodi da međunarodna zajednica “radi na alternativi misiji EU Althea, kojom trenutno komanduje Austrijanac Anton Wessely”.

“U sjedištu NATO-a u Briselu pravni stručnjaci slijede tumačenje da mirovna misija u Bosni i Hercegovini može proizaći iz Aneksa 1-A Dejtonskog mirovnog sporazuma. Shodno tome, nije ni potrebno da se Vijeće sigurnosti UN-a složi ako, na primjer, NATO pošalje svoju vojnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Pravni stručnjaci ističu da je pravni osnov za prisustvo NATO-a sadržan u članu I(1)(b) sporazuma”, piše ona.

“Međutim, prema riječima diplomata, Turska želi pristati na misiju NATO-a jedino ako u njoj učestvuju samo zemlje NATO-a, a ne Austrija, koja tradicionalno šalje trupe. Mnogo je kritika ovakvog stava Turske u EU, na primjer, Kipar ne želi da Turska učestvuje u vojnoj misiji u Bosni i Hercegovini. Turska trenutno šalje trupe u Bosnu i Hercegovinu”, piše ona.

NATO nastavlja pružati podršku operaciji pod vodstvom EU u Bosni i Hercegovini. Naša saradnja sa Evropskom unijom ostaje fundamentalna i nastavit ćemo podržavati misiju EU. Neometana obnova mandat EUFOR-a u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru ključna je za sigurnost u Bosni i Hercegovini i regionalnu stabilnost”, je odgovor koji Wolfl navodi da je dobila od NATO-a na njen upit po pitanju BiH.

Njemačka je nedavno ponovo prvi put poslala trupe u BiH, te da je i Velika Britanija također izrazila interes za to, piše ona.

Međutim, navodi da se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik tome protivi, te prenosi njegove izjave po pitanju slanja njemačkih trupa u BiH.

Novinarka ističe da se u međuvremenu sa povećanom pažnjom gleda i na ambicije Mađarske, koja, prema njenim riječima, očigledno želi da ima komandanta u EUFOR-u budućnosti.

“Mađarska pokušava da proširi svoje interese na Zapadnom Balkanu u širokom spektru institucija – na primjer preko komesara EU Olivera Varhelyija – i blisko sarađuje sa neliberalnim nacionalistima na terenu. Mađarska teži dugoročnim ciljevima”, piše ona.

Zatim ističe da Hrvatska navodno također ima ambicije da u sjedište NATO-a u Sarajevu pošalje svoje konsultante.

“To bi im onda omogućilo direktan pristup Ministarstvu odbrane BiH”, zaključila je Wolfl.

Novinarka je zatim podsjetila da je prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Hrvatska bila aktivno uključena u vojni sukob u Bosni i Hercegovini.

“Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Hrvatska bi stoga trebala u potpunosti podržavati suverenitet Bosne i Hercegovine i ne bi se trebala miješati”, piše ona.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (11)

/ Povezano

/ Najnovije