Da li bh. građani najskuplje plaćaju lijekove u regionu

Na lijekove se u Bosni i Hercegovini godišnje potroši gotovo milijardu maraka. Zbog kompleksnosti sistema, marže na lijekove različite su u entitetima, a unutar Federacije Bosne i Hercegovine od županije do županije - isplaćuju se različite farmaceutske naknade. Iz banjalučkog Udruženja "Misli dobro" pokrenuli su inicijativu da se marža na lijekove diferencira jer, kako tvrde, u poređenju sa zemljama regiona, bh. građani plaćaju najskuplje lijekove.

Osnova pokrenute inicijative je da se marža smanjuje što je cijena lijeka veća. Trenutna maloprodajna marža na sve lijekove u Federaciji Bosne i Hercegovine je 25 posto, a u Republici Srpskoj 18 posto.

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Uroš Vukić projektni menadžer Udruženja "Misli dobro" navodi:

"Vi sad ako uzmete da neki lijek košta 1000 maraka, apotekar u Federaciji BiH na njemu može zaraditi 250 konvertibilnih maraka. Ne mora, ali može, to je definisano do te granice, a usvanjanjem ove inicijative mogao bi zaraditi maksimalno 20 konvertibilnih maraka".

Prema istraživanju, od 13 najprodavanijih lijekova u regiji, devet je najskuplje u Bosni i Hercegovini. Najprodavaniji, "Herceptin", lijek za onkološke bolesnike, uvođenjem fiksne marže znatno bi pojeftinio, piše BHRT.

Iz Komore magistara farmacije Federacije BiH kažu kako na esencijalne lijekove marža ne postoji, postoji samo farmaceutska naknada koja od županije do županije iznosi jednu do 1,9 konvertibilnih maraka.

Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije BiH kaže:

"Za lijekove koji su skuplji, koji prelaze 30 ili 40 konvertibilnih maraka nitko od farmaceuta nije stavio maržu višu od deset posto. Smanjenje marži nije uopće pitanje, radi se o PDV-u na državnoj razini, zemlje u okruženju ga nemaju".

Sve su glasniji zahtjevi da vlasti poduzmu konkretne korake da građanima olakšaju ovu veoma tešku ekonomsku situaciju. Ograničenja marži na naftne derivate i osnovne životne namirnice očigledno više nisu dovoljni jer cijene i dalje rastu.

Kad se u obzir uzme činjenica da su umirovljenici glavni kupci lijekova, krajnje je vrijeme da se i po pitanju farmaceutskih proizvoda poduzmu određeni koraci, koji opet neće dovesti do zatvaranja apoteka i gubljenja radnih mjesta u tom sektoru.