CIK traži veće kazne: Da li političke stranke trebaju plaćati više za kršenje zakona?

Primanje zabranjenih donacija, trošenje novca mimo plana, kao i neprijavljivanje donacija samo su dio razloga zbog kojih je Centralna izborna komisija BiH (CIK) političkim partijama u BiH izrekla kazne od 540.200 KM.

Na sjednici CIK-a istaknuto je da su partije kažnjene i zbog toga što su im nepotpuni izvještaji, a nisu dostavljale ni potpune informacije o prihodima i rashodima.

Jedan od problema koji je istaknut je i to što su pojedine partije dobijale novac iz budžeta po osnovu toga što su parlamentarne, a onda taj novac prebacivale drugim partijama.

Trending

Uživo iz Zagreba s utakmice kvalifikacija za Eurobasket: Hrvatska - Bosna i Hercegovina 50:48

"Postoji pojava koja je indikativna da po zakonu politička stranka koja je parlamentarna dobije sredstva, ne utroši ta sredstva za potrebe koje je dobila nego sredstva prebaci drugoj stranci. To treba dostaviti Tužilaštvu BiH da vidimo ko je naredio takvu isplatu i ko uvodi tako nezakonitu praksu", rekao je Suad Arnautović, član Centralne izborne komisije BiH.

Kada je riječ o kaznama partijama, te kazne još nisu pravosnažne i moguća je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH, međutim ako je suditi po ranijoj praksi, gotovo je izvjesno da nijedna neće biti ukinuta.

15.03.24. 09:00

CIK objavio: Političke stranke moraju platiti kazne od ukupno 540.200 KM, najgore 'prošao' SNSD

Najveća kazna izrečena je SNSD-u, i to 54.000 KM, zatim PDP-u koji je kažnjen sa 43.000 KM, dok je Platforma za progres kažnjena sa 29.000, a Ujedinjena Srpska sa 28.500 KM. HDZ 1990 je kažnjen sa 21.500 KM, dok je Regionalna demokratska stranka Gradačac kažnjena sa 21.000 KM. Značajnu kaznu dobio je i SDP, i to 20.500 KM, dok je Stranka za BiH kažnjena sa 19.500 KM.

Tokom određivanja sankcija u CIK-u se povela rasprava i o visini sankcija pa su tako pojedini članovi smatrali da su kazne prestroge, dok su drugi smatrali da nisu jer pojedine partije već godinama unazad krše iste članove zakona, što znači da ih sankcije uopšte ne pogađaju. Ipak, na kraju je prevladao stav da kazne treba da budu veće.

"Stranke dobijaju ogromna sredstva. Iz godine u godinu istim strankama izričemo sankcije i smatram da su sankcije primjerene trenutnoj regulativi i praksi. Voljela bih da može drugačije, ali mislim da bi previsoke i maksimalne kazne dovele u pitanje opstanak nekih parlamentarnih stranaka", rekla je Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH.

Zanimljivo je da su pojedine političke partije u Bosni i Hercegovini po istom osnovu kažnjene po trinaest ili četrnaest puta, a iz rasprave se moglo zaključiti i da pojedine političke partije uskraćuju pristup svojim prostorijama za revizore Centralne izborne komisije, što je takođe, kako smatraju članovi CIK-a, krivično djelo zbog kojeg treba reagovati Tužilaštvo BiH.

"Ako iste stranke krše isti zakon onda treba izricati daleko veće kazne jer ako se oni vraćaju kršenju zakona očigledno je da kazne koje su dobili nemaju značaj. U slučaju povratnika treba izricati najveće kazne jer to će onda imati preventivni karakter i biće opomena ostalima da posluju u skladu sa zakonom", rekao je Vehid Šehić, bivši predsjednik Centralne izborne komisije, pišu Nezavisne.