Briselski sporazum: SDA će tužiti Evropsku komisiju?

Ovoga vikenda, vladajuća šestorka + Stranka demokratske akcije (SDA), boravila je u Bruxellesu gdje je, kako glasi zvaničan komentar, dogovoren model provođenja presude u slučaju Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine - odabir člana Predsjedništva BiH. Međutim, dok je šestorka zadovoljna dogovorenim, SDA se žestoko obrušila na postignuti dogovor, a protiv rješenja čak je i sam Jakob Finci, jedan od dvojice obespravljenih koji su tužili BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

SDA odbila Briselski sporazum
'Predsjedništvo BiH ne biraju kantoni već entiteti'

Da podsjetimo, Jakob Finci i Dervo Sejdić tužili su našu zemlju nakon što nisu mogli da se, na općim izborima, kandiduju za Predsjedništvo BiH, čiji Ustav predviđa tročlano Predsjedništvo, sastavljeno od, po jednog/e, Bošnjaka/inje, Hrvata/ice i Srbina/kinje. Za 'ostale', mjesta nema. Potom su Finci i Sejdić državu tužili Evropskom sudu, presudu su dobili, a na njeno implementiranje čeka se već godinama: Evropa i formalni Brisel već ko zna koji put postavili su rokove našoj vlasti da reaguje.

Sastanku u Briselu, uz generalnog direktora za proširenje Stefana Sannina i visokih dužnosnika EU-a, prisustvovali su lideri SDP-a, SBB-a, HDZ-a, HDZ-a 1990, SNSD-a i SDS-a. Samo je SDA predstavljao potpredsjednik.

Pa je tako i ovaj briselski sastanak održan kako bi se sustigli zadati rokovi, a dogovor postignut u Belgiji, odbila je samo SDA. Razlog je taj što će, bude li ovakav prijedlog usvojen, kako objašnjavaju iz stranke Sulejmana Tihića, Republika Srpska ostati izborna jedinica dok bi se Federacija BiH podijelila na deset izbornih jedinica prema kantonima: 73 su direktna mandata, a broj premijum mandata nije preciziran.

Svaka od izbornih jedinica dobila bi tri elektorska glasa, bez obzira na brojnost stanovnika. SDA je žestoki protivnik ovog dogovora, naglaašavajući kako njim mogu biti zadovoljni samo predstavnici Hrvata, dok su Bošnjaci diskriminirani. Kako drugačije objasniti to da će Sarajevski kanton, koji ima oko 800.000 glasača, dobiti isti broj elektora kao i Posavski kanton, koji ima oko 40,000 glasača, pitaju se u SDA. Ako vam nije jasno, da pojednostavimo, usvoji li se ovaj prijedlog: vrijednost jednog glasa u kantonima sa hrvatskom većinom vrijedit će koliko i pet glasova u kantonima s bošnjačkom većinom.

U SDA su decidni da se ovim cementira prethodni sporazum Lagumdžija-Čović i navode kako nikada neće prihvatiti rješenje, jer dogovor ne rješava suštinu problema presude Sejdić-Finci, odnosno, ne rješava problem Ostalih' koji ostaju nekonstitutivni. „Osim što je formalno ostavljena mogućnost da se i oni mogu kandidirati, sve ostalo preferira izbor kandidata iz reda konstitutivnog naroda.“

No, s druge strane, 'šestorka' je vrlo zadovoljna postignutim. Milorad Dodik (SNSD) prezadovoljan je! Njegove su riječi kako je u Bruxellesu pobijedila politika koju je zastupala Republika Srpska. Mladen Bosić (SDS), otkrivši kako će konačan dogovor biti postignut do 11. aprila, poručio je kako je 'vruć krompir' sada u krilu federalne politike koja mora naći partnere kako bi briselski sporazum provela.

Zadovoljan je i Božo Ljubić (HDZ1990) koji je objasnio da su se lideri opredijelili za direktan izbor članova Predsjedništva BiH jednoga iz Republike Srpske, dva iz Federacije BiH i to prvenstveno slijedeći ustavnu strukturu dva entiteta.

„S druge strane, bojim se da će sam sistem elektorskog glasanja biti ponovo jedan novi eksperiment za nas da u deset kantona biramo određeni broj elektora pa da onda još neki kantoni imaju bonus elektore. Tako da niko još ne zna ni kako će to izgledati, ni kako će to u praksi raditi“, komentirao jeJakob Finci sastanak u Briselu, te nastavio:

„Kako kažu naši lideri, u Briselu se razgovaralo, ali ništa nije potpisano i ništa nije napisano, tako da je vrlo teško komentarisati ono što bi kod nas rekli 'rekla-kazala'.“



Međutim, kako javlja novinska agencija Fena, on je dodao da je sasvim jasno da ovo što je u Briselu dogovoreno  nije implementacija presude Sejdić-Finci, već rješavanje problema trećeg konstitutivnog naroda, odnosno davanja određenih garancija da će u hrvatskim kantonima se moći izabrati hrvatski član Predsjedništva BiH, a ne neko ko će biti formalno Hrvat, ali neće zadovoljavati kriterije koje te političke partije stavljaju da bi nekoga priznali za Hrvata. 

Iako uopšte nije jasno na koji način će svi građani BiH moći da se kandiduju za mjesto u Predsjedništvu BiH, što presuda Suda u Strazburu izrazito traži, nego se samo govori o tome kako će elektori birati kasnije svoje kandidate, Finci zaključuje kako „je, jednostavno, uvijek bolje - dogovoriti se, nego se ne dogovoriti“; izrazio je nadu da BiH neće biti izbačena iz Vijeća Evrope nakon 11. aprila. Istog je stava i Dervo Sejdić, koji je podvukao kako se u glavnom gradu Belgije ponovo raspravljalo o pravima konstitutivnih naroda, ali ne i o pravima onih koji to nisu.

Istovremeno, kako tvrde izvori portala Radiosarajevo.ba, SDA razmatra da, putem ovlaštenih predlagača, pokrene postupak protiv Evropske komisije zbog diskriminatornog prijedloga provođenja presude u predmetu Sejdić-Finci. Ipak, prvo će se zatražiti mišljenje Venecijanske komisije.

Podsjećanja radi, presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu u predmetu Sejdić-Finci donesena je prije tri godine i tri mjeseca - 22. decembra 2009.