BiH treba sve više stranih radnika: 'Ovdje su svi stari i iznemogli, a mladi neće da rade'
Neum je prema najavama već gotovo popunjen za predstojeću sezonu. Hoteli znatno ranije dogovaraju grupe, uglavnom iz inozemstva, tako da već znaju i da će biti potreban veći broj radnika.
"Tu je najveći problem što je Neum turistički sezonsko mjesto, pa je sada teško dovesti na četiri ili pet mjeseci neke ozbiljne radnike da se tu zadrže, koji su bez nekih obveza da bi došli raditi.
Jednostavno ih nema u Bosni i Hercegovini, nema ih ni u okruženju i napravili smo taj potez, tačnije doveli radnike iz Nepala, pa se i ove godine spremamo dovesti ih još šest, sedam", rekao je Tomislav Lovrić, vlasnik jednog od hotela u Neumu.
Heroji.ba: Online mapa i registar šehida i poginulih branitelja dostupni javnosti
Prije osam mjeseci nekoliko djevojaka su prešle dug put kako bi stigle raditi u Neum. Nakon osam mjeseci nadaju se da će im se pridružiti pojedini članovi porodice ili prijateljice. One u Nepal planiraju otići, ali tek nakratko, za blagdane.
"Da, ostala bih duže ovdje. Ljudi u ovoj zemlji su srdačni, sviđa mi se okruženje", rekla je Apsara Aale Magar, radnica iz Nepala. Zarada je, kažu, višestruko veća nego što bi ostvarile doma, a uvjeti rada i smještaja su odlični. U hotelu su s druge strane zadovoljni njihovim radom.
"Obavljaju sve što se radi u domaćinstvu, dakle, čišćenje soba, javnih prostora i slično. Prošle godine, kada smo se uključili u ovo, tražili smo baš radnike za ovu svrhu posla jer je tu i najveći deficit", kazao je Vedran Matić, voditelj prodaje ovog hotela.
Ipak, nije samo obala u potrazi za dodatnim radnicima. Primjerice, plantaže voća u unutrašnjosti više nema ko brati. Da se na strane radnike računa dugoročno, dokaz je zgrada u Gabeli kod Čapljine, koja se treba proširiti i preurediti za trajni smještaj pedeset radnika s plantaža.
Koliki je izazov u pitanju govori podatak da su zadnjih godina znali neke plantaže ostaviti neobranim.
"Čak i ovaj broj radnika koji mi sad dovodimo ovdje, svi su stari i iznemogli, a mladi odlaze vani ili neće da rade. Nema ih puno, nema izbora. Prilagodit ćemo se iskustvu zemalja oko nas, to je pretežno istok, Bangladeš, Nepal, Filipini", izjavio je Milenko Soče ispred firmne. Objekata za smještaj stranih radnika trebat će sve više, jer ih u Bosni i Hercegovini nedostaje u raznim sektorima, a najviše u građevini i ugostiteljstvu.
Država je, stoga, udvostručila kvotu pa je moguće uvesti preko 6.000 radnika. Na moru, zasad, dovode najviše spremačice i sobarice, međutim, nije isključeno da će dolaziti i strani kuhari i konobari s obzirom na manjak domaćeg kadra, piše Hercegovina.info.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.