BiH nakon izbora: Kamo dalje, rođače?

Ukoliko bismo bili maliciozni, dalo bi se zaključiti da je pobjednik jučer završenih Općih izbora u BiH njemačka kancelarka Angela Merkel! Upravo onako kako je zapisao jedan glasač koji je njezino ime dodao na birački spisak bošnjačkih kandidata za člana Predsjedništvo BiH i objavio na društvenim mrežama.

Piše: Faruk Vele

Jer, kako veli, ionako ćemo svi u Njemačku!

Pobjeda SDA

Posebno je to jasno zbog spoznaje da će se, s izuzetkom određenih ohrabrujućih pokazatelja, i nakon ovih izbora malo šta promijeniti u zemlji, te da će se odlasci, prije svega, mladih, zasigurno nastaviti i nakon pobjede Šefika Džaferovića, Željka Komšića i Milorada Dodika za članove Predsjedništva BiH. Međutim, nakon prespavane noći, valjalo bi analizirati šta su to jučer s birališta poručili glasači.

Situacija, istina, pomalo liči na onu u osvit "demokratskih promjena" kada su svi glasali za "crvene" i "reformiste", a na političkoj sceni osvanuli SDA, SDS i HDZ, i tu do danas ostali. Tako i ovaj put niko, kao, nije glasao za vladajuću SDA, a ona, uprkos svemu, izašla kao pobjednik izbora! No, to je činjenica i volja glasača se treba poštovati.

Međutim, prije toga bi valjalo naglasiti da su brojne stranke ukazale na nepravilnosti i ozbiljno kompromitiranje samog izbornog procesa. Počevši od činjenice da je Koalicija "Pod lupom" zabilježila skoro 400 kritičnih situacija, preko spoznaje da su članovi brojnih biračkih odbora znakovito mijenjani u zadnji čas, pa do glasanja mrtvih, "bugarskih vozova", kupovine glasova, lobiranja...

Koliko je to bio zabrinjavajući proces i koliko je utjecao na ukupne rezultate izbora, odlučit će institucije. CIK za sada nije pokazao pretjeranu zabrinutost. Svoj sud trebaju dati i međunarodne organizacije.

SDA je, pokazat će se, osvojila manje glasova nego na nekim proteklim izborima. To nije neuobičajeno nakon brojnih unutrašnjih potresa i razlaza. Kao što je činjenica da je Šefik Džaferović pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH, te da će SDA i dalje biti stožerna stranka oko koje će se vjerovatno ponovo formirati koalicija.

Pokazalo se tako ponovo da snažna stranačka infrastruktura, golemi resursi, direktan pristup glasačima i rad na terenu, pa i podrška vjerski krugova, jesu oproban recept za uspjeh.

Drugačije se nije moglo ni očekivati u vremenima dok Zagreb i Beograd ponovo otvoreno prijete BiH, dok se priča o ratovima, razgraničenjima, zvecka oružjem, desne opcije jačaju u Evropi, a tema islama u negativnom diskursu nameće u javnosti evropskih država. Tada su građani uz sigurnost, stabilnost, odnosno desne opcije koje takav program nude.

Samo neka su naši...

Građani su, istina, tražili alternativu u nezavisnim kandidatima i listama, ali je ta šansa prokockana očito onog trenutka kada te opcije nisu nastupile zajedno, već su se atomizirali na brojne male stranke.

S druge strane, Savez za bolju budućnost Fahrudina Radončića, koji se nastojao nametnuti alternativom, očito je platio cijenu ulaska u vlast potkraj 2015, ali i kampanje njihovih političkih konkurenata i dugotrajnog sudskog procesa protiv lidera stranke. Lider SBB-a najavio je povratak u opoziciju.

S druge strane, svakako da je za građansku Bosnu i Hercegovinu ohrabrujuća pobjeda Željka Komšića. Jasna kao sunce. Građani BiH nagradili su tako dosljednost Komšićeve politike i odlučnost da građanski koncept nametne kao šansu i jedinu alternativu za bolju budućnost ove zemlje.

Kao i, po svemu sudeći, mnogo bolji rezultati Socijaldemokratske partije (SDP), DF-a i Građanskog saveza, te Naše stranke. Ti rezultati zajedno ukazuju na činjenicu da su građanske opcije mogle odnijeti suverenu pobjedu da je bilo manje sujete, svjesnosti važnosti historijskog trenutka i odlučnosti da se preuzmu procesi u zemlji.

Kako god, građani Bosne i Hercegovine su snažno odgovorili Draganu Čoviću na njegovu politiku prijetnji i ucjena, glorificiranje tzv. Herceg-Bosne i ratnih zločinaca poput Darija Kordića. Komšić je već najavio zatvaranje ureda kojeg je Čović otvorio u Mostaru. I to je prvi pozitivan znak da BiH pobjeđuje!

Jer, kako kaže Komšić, glavni grad je Sarajevo. Time je poslana poruka protagonistima politike Franje Tuđmana, u osnovi jedne antihrvatske politike, koja je prošlog novembra pravosnažno presuđena u Haškom tribunalu.

No, nije politika Dragana Čovića doživjela poraz samo od Komšića. Njegova mantra da su samo Bošnjaci birali Komšića dovedena je u pitanje više nego ikada.

Prvi pokazatelji ukazuju i na lošije rezultate u onim dijelovima BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom! Na pad podrške ukazivali su i HDZ-ovi predizborni skupovi po Hercegovini, pa i činjenica da u Mostaru nije održan veliki centralni skup.

Komšićev uspjeh

Da li će nakon pobjede Željka Komšića HDZ nastojati otvoriti krizu u BiH i FBiH? Vjerovatno hoće. No, BiH je ionako u krizi, pa bi ti procesi mogli da vode ka rješenju.

U vezi s Čovićevim držanjem, mnogo toga će ovisiti i od procesa uspostave vlasti.

Bude li u opcijama da zadrži vlast u zemlji, Čović će uobičajeno biti pragmatičan i povesti se za interesima stranke, gdje je cilj očuvati pozicije i moć. Pokazao je to mnogo puta do sada.

Baš kao i Milorad Dodik, koji nakon pobjede za člana Predsjedništva BiH i poraza Dragana Čovića, vidljivo mijenja retoriku i spušta loptu. Mnogo je manje (barem za sada) odriješit u neprijateljstvu prema glavnom gradu BiH.

Važno bi za stabilnost zemlje bilo postići kakav-takav koncenzus na razini Predsjedništva. Budu li politički procesi u BiH išli u tom pravcu, to je nada u stabilnost ovih prostora i neku bolju perspektivu. A to je jedino što bh. građani u ovom trenutku žele.