Bh. univerzitet popunio tek 50 posto kvote: 1 studijski program neće krenuti jer nema prijavljenih

Praksa je posljenjih godina pokazala da se s negativnim trendom upisa studenata suočavaju svi javni univerziteti u Bosni i Hercegovini.

Taj trend, uoči početka nove akademske godine nije zaobišao ni Univerzitet u Zenici koji je nakon drugog upisnog roka popunio tek nešto više od 50 posto planirane kvote. Da cijela priča bude zabrinjavajuća, govori i podatak da se na pojedinim studijskim odsjecima prijavio minimalni broj kandidata, dok se na Odsjeku Filozofskog fakulteta za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost nije prijavio nijedan kandidat.

Pad broja upisanih studenata na studijske programe prvog ciklusa je evidentan na Zeničkom univerzitetu. I ovogodišnja smanjena upisna kvota od 995 studenata nije popunjena.

Trending

RTV Slovenija tražila da se Izrael povuče sa Eurosonga

01.09.22. 13:29

Sarajevski studenti poručili ispred zgrade Vlade KS: "Ili izlazite napolje ili idemo u Njemačku!"

„Ako saberemo broj upisanih iz prvog roka, onda je to cifra od 625 studenata. U odnosu na prošlu godinu imamo manje oko 120 studenata u ovoj akademskoj godini i to je informacija koja itekako zabrinjava“, ističe prof. dr. Jusuf Duraković, rektor Univerziteta u Zenici.

Razloga za brigu je više, upravo zbog činjenice da za pojedine studijske programe nema interesa pa tako naredne akademske godine na Filozofskom fakultetu neće biti pokrenut studijski program na koji se proteklih godina upisivao znatan broj studenata. Ipak, interesa za određena zanimanja ne manjka.

„Najbolji odziv je na studijskom programu tjelesnog i zdravstvenog odgoja i sporta, našem novom studijskom programu. Mjesta redovnih studijskih programa su popunjena, jedini studijski program koji, nažalost, ove godine neće krenuti je studij bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i književnosti, gdje na prvom ciklusu nemamo prijavljenih, ali dobra informacija je da na tom studijskom programu imamo prijavljene za drugi ciklus“, navodi prof. dr. Alica Arnaut, dekanesa Filozofskog fakulteta UNZE za Federalnu televiziju.

Gotovo da je identična situacija i na ostalim fakultetima, solidan rast upisa zabilježili su Islamsko-pedagoški, Ekonomski, Filozofski uz Politehnički fakultet. Jedan od atraktivnijih fakulteta, na studijskom programu Softversko inženjerstvo upisne kvote popuni na prvom, dok na drugom roku na preostalim studijskim programima bilježi manji interes brucoša.

„Razlog za manji interes nije samo to što nas demografski ima manje, nego je razlog što mladi ljudi, maturanti ne žele da studiraju. Moramo promijeniti paradigmu način razmišljanja jer mladi žele što prije da dođu do struke, do zaposlenja. Oni nemaju vremena da studiraju tri, četiri ili pet godina da bi došli do posla, oni to žele odmah“, kaže prof. dr. Samir Lemeš, dekan Politehničkog fakulteta UNZE.

Da je i to jedan od razloga uz lošu demografsku sliku, smanjenje broja učenika u srednjim školama i trend odlaska mladih, saglasan je prof. dr. Jusuf Duraković, prvi čovjek Zeničkog univerziteta, kojem je zadatak riješiti problem i prilagoditi studijske programe aktuelnoj situaciji.

„Vjerovatno ćemo u saradnji s osnivačem morati sjesti da vidimo kakvu politiku želi osnivač i kako da odgovorimo ovim problemima nedostatka broja studenata“, kaže on.

Do odgovora pokušavaju doći studenti da bi se, barem donekle, ublažio problem smanjenog broja upisanih studenata.

30.08.22. 15:19

Usvojen Zakon o visokom obrazovanju u KS: Sjednica Skupštine prekinuta, studenti najavili proteste

„S Univerzitetom radimo na studenskom zapošljavanju, smatramo da je to generalno problem u ZDK-u, rad studenata. Mislim da samo na softverskom inžinjerstvu ne postoji taj problem da studenti nemaju posla i studetnsku praksu. Na svim drugim fakultetima taj problem postoji“, ističe Faris Preljević, predsjednik Unije studenata Univerziteta u Zenici.

Negativann trend upisa studenata nije problem samo Zeničkog, gotovo je jasno da se s tim suočavaju skoro svi javni univerziteti u Bosni i Hercegovini.

Stoga, na nadležnim je zadatak da pronađu sistemska rješenja, kako priča o zadržavanju mladih, a posebno obrazovanih kadrova, naročito aktuelna u predizbornim kampanjama, ne bi bila još jedno od praznih obećanja.