Arheologinja iz BiH pomjera granice: Ivana Mirković mijenja način na koji gledamo kulturno naslijeđe

Bosna i Hercegovina je zemlja mladih ljudi koji svoj talent ispoljavaju u različitim branšama i profesijama u kojima često ostvaruju jedne od najboljih svjetskih rezultata.

Jedna od njih je i Ivana Mirković, arheologinja iz Bosne i Hercegovine čija je karijera ispisana širom Europe – od učionica prestižnih univerziteta do depoa najznačajnijih muzeja.

Trenutno je na završnoj godini doktorskih studija pri IMT Školi za napredne studije u italijanskoj Luki, a njen fokus je usmjeren na kulturno naslijeđe Bosne i Hercegovine, posebno na sudbinu arheoloških predmeta koji se danas nalaze izvan zemlje.

Trending

Dan kada je otišao čuveni Kinđe: U ponedjeljak obilježavanje 24. godišnjice smrti Mirze Delibašića

Ono što Ivanu izdvaja jeste spoj naučne radoznalosti, međunarodnog iskustva i snažne posvećenosti Bosni i Hercegovini. Njeno istraživanje otvara važna pitanja o porijeklu, vlasništvu i budućnosti kulturnog naslijeđa naše zemlje.

Ivanina akademska biografija impresivna je i u europskim okvirima.

20.02.25. 20:35

BiH može biti ponosna: Dr. Irfan Šljivo, alumni UNSA, razvija softvere za svemirske misije u NASA-e

Studirala je i sarađivala sa brojnim institucijama: Univerzitet u Sarajevu (BiH), Univerzitet Ca’ Foscari u Veneciji (Italija), Univerzitet u Ferrari (Italija), Politehnički institut u Tomaru i Institut Terra e Memória (Portugal), Muséum national d'Histoire naturelle i Musée de l'Homme u Parizu (Francuska), Complutense univerzitet u Madridu (Španija), Univerzitet u Amsterdamu – School for Heritage, Memory and Material Culture (Holandija), IMT Škola za napredne studije Lucca (Italija), Prirodnjački muzej u Beču (Austrija), Državni arhiv Bosne i Hercegovine, IPT konzervacijska lab, Tomar, Portugal. Pravljenje kopije arheološkog predmeta Isernia, Italija.

Studije arheologije započela je u Sarajevu, gdje je već tokom osnovnih studija ostvarila Erasmus razmjenu u Veneciji. Magistarski program nastavila je u okviru prestižnog međunarodnog mastera iz kvartarne arheologije i praistorije, koji se odvijao u četiri Europske zemlje, a fokusirala se na praistorijske pećinske crteže Iberskog poluostrva, naročito prikaze ženskih aktivnosti u španskom Levantu. Posebno vrijedi istaknuti da je Ivana Mirković tokom svojih master studija bila dobitnica stipendije Vlade Italije, što je priznanje za njen izuzetan akademski potencijal i posvećenost, piše BH Futures Foundation.

Na doktorskim studijama u Luki, Ivana se bavi osjetljivim i važnim pitanjem: gdje se danas nalaze arheološki predmeti iz BiH i pod kojim uslovima su završili u europskim muzejima?

08.12.24. 14:21

Ponos Bosne i Hercegovine: Naučnica Eda Džinović postiže uspjehe na Kraljevskom koledžu u Londonu

Poseban fokus stavlja na kolekciju u Prirodnjačkom muzeju u Beču, gdje je postavila ključno pitanje – kako su predmeti iz Bosne i Hercegovine tamo dospjeli, u kom historijskom kontekstu, i kome zaista pripadaju?

Njen rad kombinuje znanja iz arheologije, prava, muzeologije i kulturne politike, a pristup je duboko ukorijenjen u postkolonijalnoj kritici. Pritom se bavi i ulogom državnih muzeja u procesu proširenja EU, s posebnim akcentom na zemlje poput BiH koje imaju duboke historijske veze sa zemljama članicama, poput Austrije.

Važno je istaći da je Ivana prva arheologinja iz BiH kojoj je nakon nepunih 150 godina od austrougarske uprave omogućen pun istraživački pristup praistorijskim predmetima iz BiH koji se čuvaju u ovom muzeju.

Terenski rad vodio ju je kroz mnoge zemlje – BiH, Italiju, Španiju, Francusku, Portugal i Srbiju. Među najneobičnijim iskustvima izdvaja 15 dana provedena u pećini na obali Tirenskog mora, gdje je zajedno s timom, bez ikakvog kontakta s civilizacijom, istraživala ostatke iz paleolita i moguće veze između Homo sapiensa i neandertalaca.

Pored naučnog rada, Ivana je aktivna u inicijativama za pomirenje i jačanje regionalne saradnje. Kao članica programa Western Balkan Youth Partnership, govorila je o značaju arheoloških priča iz Mokrina za buduće generacije.

Bila je i stipendistica Europskog foruma Alpbach, gdje je kao dio delegacije mladih iz BiH govorila na panelu “Youth at Risk” o izazovima generacije rođene nakon rata, ali i o važnosti zajedničkog kulturnog naslijeđa u procesu obnove društva.