Naučnici otkrili: Ova aktivnost značajno poboljšava zdravlje mozga kod djece
Muzička edukacija dugo je bila smatrana dodatnom aktivnošću, ali nova istraživanja otkrivaju da učenje instrumenta može biti jedan od najmoćnijih načina za poboljšanje djetetovih kognitivnih sposobnosti i školskog uspjeha.
Naučnici širom svijeta dokumentiraju izuzetne promjene u mozgovima djece koja uče muziku, promjene koje se protežu daleko izvan muzičkih vještina.
Revolucionarna otkrića o mozgu i muzici
Najnovija istraživanja pokazuju da se mozgovi djece koja uče instrumente razvijaju drugačije od njihovih vršnjaka koji ne primaju muzičku edukaciju. Ova otkrića mijenjaju naše razumijevanje važnosti muzike u obrazovanju i razvoju djece.
Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski
Strukturalne promjene mozga u samo 15 mjeseci
Jedna od najvažnijih studija, koju je proveo tim istraživača predvođen dr. Kriston Hyde iz McGill Univerziteta, objavljena je u prestižnom časopisu Journal of Neuroscience 2009. godine. Ova longitudinalna studija pratila je djecu od 5 do 7 godina kroz 15 mjeseci, uspoređujući one koji su učili svirati klavir s kontrolnom grupom.
Rezultati su bili zapanjujući. Djeca koja su učila instrument pokazala su značajne strukturalne promjene u mozgu u područjima ključnima za motoričke i auditivne vještine. Važno je naglasiti da prije početka muzikene edukacije nije bilo razlike između skupina, što potvrđuje da su promjene rezultat treninga, a ne već postojećih bioloških predispozicija.
Siva i bijela tvar mozga
Istraživanja USC-a pokazuju da muzička edukacija može promijeniti i strukturu bijele tvari mozga, koja prenosi signale kroz mozak, i sive tvari, koja sadrži većinu neurona aktivnih u procesiranju informacija. Ove promjene utječu na mreže mozga odgovorne za donošenje odluka i sposobnost fokusiranja pažnje.
Dr. Assal Habibi s Brain and Creativity Institute na USC-u objašnjava: "Muzička edukacija ubrzava sazrijevanje auditorne putanje u mozgu i povećava njenu efikasnost". To znači da djeca s muzičkim treningom postaju preciznija u procesiranju zvuka.
17% bolji rezultati u matematici i čitanju
Možda najimpresivniji nalaz dolazi iz velike studije Univerziteta British Columbia koja je analizirala podatke od preko 112.000 učenika. Istraživanje je pokazalo da srednjoškolci koji pohađaju muzičke kurseve postižu značajno bolje rezultate na ispitima iz matematike, prirodnih nauka i engleskog jezika u odnosu na svoje ne-muzikene vršnjake.
Istraživanja su pokazala konkretne prednosti u različitim školskim predmetima:
Matematika: Učenici koji sudjeluju u muzikenim programima ostvaruju čak 17 posto bolje rezultate iz matematike u odnosu na one koji nisu muzikeno aktivni. Muzička edukacija potiče razvoj logičkog razmišljanja i sposobnosti rješavanja problema, što se direktno odražava na uspjeh u matematici.
Čitanje: Djeca s muzičkim obrazovanjem također bilježe 17 posto bolje rezultate u čitanju. Muzika pomaže u razvoju fonološke svjesnosti i koncentracije, što olakšava usvajanje vještina čitanja i razumijevanja teksta.
Stručnjaci upozoravaju: Spavanje s otvorenim prozorom tokom ljeta šteti vašem zdravlju, evo zašto
Engleski jezik: U ovom predmetu, muzički obrazovani učenici postižu čak 19 posto bolje rezultate. Povezanost između muzike i jezika očituje se kroz poboljšanu sposobnost slušanja, prepoznavanja obrazaca i bogatiji vokabular.
Prirodne nauke: Iako postotak nije precizno naveden, istraživanje Univerziteta British Columbia pokazuje da učenici u muzikenim programima ostvaruju značajno bolje rezultate i u prirodnim naukama. Muzička edukacija potiče znatiželju, analitičko razmišljanje i upornost, a sve su to osobine važne za uspjeh u znanstvenim predmetima.
Ovi podaci jasno pokazuju da Muzička edukacija ne doprinosi samo umjetničkom izražavanju, već ima snažan i mjerljiv pozitivan utjecaj na školski uspjeh djece u širokom rasponu predmeta.
Stručnjak za spavanje upozorava: Ne radite ovo ako ne želite grbu na vratu i loše držanje!
Dr. Peter Gouzouasis, glavni istraživač s Univerziteta British Columbia, objašnjava: "Djeca koja su naučila svirati instrument u osnovnoj školi i nastavila svirati u srednjoj školi nisu samo postigla značajno bolje rezultate, već su bila otprilike godinu dana ispred svojih vršnjaka u engleskom, matematici i prirodnim znanostima".
Dugotrajni kognitivni benefiti
Longitudinalne studije pokazuju da benefiti muzičke edukacije traju doživotno. Istraživanje objavljeno u International Journal of Geriatric Psychiatry pronašlo je da ljudi koji su imali muzičko iskustvo pokazuju bolju memoriju i izvršne funkcije u starosti.
Kako muzika oblikuje mozak djece
Učenje muzike posebno jača prefrontalni korteks, dio mozga koji pomaže djeci u upravljanju impulsima, prebacivanju između zadataka i održavanju pažnje. Ovo je ključno za školski uspjeh jer su izvršne funkcije snažan prediktor akademskog postignuća.
FMRI skenovi pokazuju da djeca s muzičkim treningom imaju pojačanu aktivaciju u područjima prefrontalnog korteksa povezanima s izvršnim funkcijama, a ove se vještine direktno prenose na bolju sposobnost fokusiranja u razredu i bolje akademsko izvršavanje zadataka. Corpus callosum - most između hemisfera
Jedno od najzanimljivijih otkrića je utjecaj muzičke edukacije na corpus callosum, snop nervnih vlakana koji povezuje lijevu i desnu hemisferu mozga. Istraživanja pokazuju da djeca koja uče instrumente razvijaju jače veze između hemisfera, što poboljšava koordinaciju i kognitivne sposobnosti.
Inovacije u zdravstvu: Vještačka inteligencija liječi neplodnost kod muškaraca
Studija objavljena u The Journal of Neuroscience pokazala je da samo 15 mjeseci muzičkog treninga u ranom djetinjstvu može dovesti do značajnih strukturalnih promjena u mozgu, osobito u regijama povezanima s motoričkim vještinama i auditivnim procesiranjem.
Auditivni korteks i procesiranje zvuka
Muzička edukacija dovodi do ubrzanog sazrijevanja auditivnih putanja u mozgu. To znači da djeca s muzičkim treningom postaju bolja u razlikovanju sitnih razlika u zvukovima govora, što je ključno za razvoj jezika i čitanja.
Muzička edukacija ima duboke veze s matematikom. Učenje o ritmu, taktovima i muzikčkim obrascima pojačava ključne koncepte u matematici poput razlomaka, simetrije i prostornih odnosa. Istraživanja Univerziteta Južne Kalifornije pokazuju da djeca uključena u muzičku edukaciju od rane dobi imaju veće sposobnosti prostorno-temporalnog rezoniranja koje su temeljne za razumijevanje matematike i prirodnih nauka.
Jezične vještine
Muzika i jezik dijele slične putanje u mozgu, a kada se djeca izlažu muzici, posebno pjesmama s tekstom, razvijaju bolje vještine slušanja i govora. Učenje prepoznavanja ritmova, melodija i obrazaca može poboljšati fonološku svjesnost, čineći lakšim čitanje i razumijevanje jezika.
Memorija i koncentracija
Muzička edukacija značajno poboljšava memoriju i koncentraciju, a učenje sviranja instrumenta ili pamćenja teksta pomaže djeci u razvoju sposobnosti zadržavanja informacija. Muzika zahtijeva da se djeca usredotoče, slušaju pozorno i redovito vježbaju, što gradi sposobnost fokusiranja na zadatke.
Najvažniji period: prije 7. godine
Istraživanja pokazuju da je početak muzikene edukacije prije 7. godine života ključan za maksimalne benefite. Neuronaučnici otkrivaju da muzički trening u ovom periodu može dovesti do fundamentalnih promjena u mozgu mlade osobe.
Dr. Gottfried Schlaug s Harvard Medical School objašnjava: "Slušanje i stvaranje muzike nije samo auditivno iskustvo, već je to multisenzorno i motoričko iskustvo. Stvaranje muzike kroz duži period može promijeniti funkciju i strukturu mozga".
Stručnjaci upozoravaju: Kupanje u bazenima može biti rizično, evo šta trebate znati
Jedna od najimpresivnijih karakteristika dječjih mozgova je brzina neuroplastičnosti: djeca do 6 godina stvaraju preko milion novih neuronskih veza u sekundi. Muzika djeluje kao "super hrana" za mozak djece u razvoju jer istovremeno angažira gotovo svako područje mozga.
Emotivna regulacija
Muzička edukacija pomaže djeci u razvoju emocionalne regulacije. Učenje muzike zahtijeva vježbu impulsnе kontrole, odlaganje gratifikacije i ispravke grešaka, a ove vještine su ključne za socijalni i emocionalni razvoj.
Socijalne vještine
Djeca koja sudjeluju u skupnim muzikenim aktivnostima često razvijaju bolje socijalne vještine. Bilo da se radi o pjevanju u zboru, sviranju u bendu ili pohađanju muzikenih sati, djeca uče timski rad, strpljenje i empatiju.
Praktični savjeti za roditelje:
Odabir instrumenta
Istraživanja pokazuju da različiti instrumenti mogu imati različite učinke na razvoj mozga. Klavir se pokazuje posebno korisnim jer zahtijeva koordinaciju obje ruke i čitanje nota. Gudački instrumenti također pokazuju značajne benefite za razvoj fine motorike.
Redovitost vježbe
Ključ je u redovitosti, a ne u intenzitetu. Studije pokazuju da djeca koja vježbaju 2-3 sata sedmično kroz nekoliko godina postižu značajne benefite. Važnije je vježbati redovito kroz duži period nego intenzivno kroz kratak period.
Izbor kvalitetnog programa
Istraživanja pokazuju da djeca u visokokvalitetnim muzikenim programima postižu 22 posto bolje rezultate u engleskom i 20 posto bolje rezultate u matematici u odnosu na djecu u slabijim programima. Važno je odabrati program koji naglašava praktično sviranje, ne samo teoriju.
Ova istraživanja trebaju potaknuti preispitivanje prioriteta u obrazovnom sistemu. Umjesto da se Muzička edukacija smatra dodatnom aktivnošću, trebala bi se smatrati temeljnim dijelom kurikula koji podržava razvoj u svim drugim područjima.
Doktor s Harvarda upozorava: Žene koje piju gazirana pića imaju veći rizik od srčanog udara
Dokazi su jasni: Muzička edukacija nije luksuz, već potreba. Učenje instrumenta oblikuje mozgove djece na načine koji promoviraju akademski uspjeh, kognitivni razvoj i doživotne benefite. Od strukturalnih promjena u mozgu nakon samo 15 mjeseci treninga do 17 posto boljih rezultata u matematici i čitanju, Muzička edukacija se pokazuje kao jedan od najmoćnijih alata za podršku djetetovom razvoju.
Roditelji, odgajatelji i kreatori obrazovnih politika trebaju prepoznati ovu moć muzike i osigurati da svako dijete ima priliku iskusiti benefite muzičke edukacije. Kako dr. Schlaug zaključuje: "Muzika može pružiti alternativni pristup oštećenom ili nefunkcionalnom sistemu u mozgu", čineći je ne samo alatom za poboljšanje, već i za oporavak i rehabilitaciju, piše Nazdravlje.hr.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
