Intervju / Ambasadorica Bukinac: Političari u BiH moraju misliti na građane

23. 11. 2017. u 07:57:00 Amil Dučić

Shares: 27

Novoimenovana slovenska ambasadorica u BiH Zorica Bukinac kazala je u intervjuu za Radiosarajevo.ba da bi političari umjesto negativne retorike trebali iskoristiti naredni period, koji je veoma važan za BiH, te raditi na reformama.

Komentirajući aktuelnu političku situaciju u našoj državi, podvlači da su BiH i Slovenija dvije prijateljske i veoma bliske države, te da je zato prirodno da političku situaciju u BiH posmatraju pažljivo, a i sa zabrinutošću.

"Ali najvažnije je šta o tome misle ljudi koji ovdje žive, te kako to osjećaju. Ovo je momenat kada bi trebali biti posvećeni reformama za intergraciju u evropske i euroatlantske integracije. Ovaj predstojeći period od velikog je značaja za BiH i region Zapadnog Balkana u cjelini.U tom periodu moguće je da integracija zemalja zapadnog Balkana bude u samom vrhu agende EU i zato je  iskrena želja Slovenije da BiH taj period iskoristi i napreduje u procesu tih reformi. Za to je uistinu potrebna i pozitivna retorika, ali pri tom je potrebno i činiti, prije svega činiti", izjavila je Bukinac za Radiosarajevo.ba.

Radiosarajevo.ba.: Niste tako davno došli u BiH na funkciju ambasadorke. Kakvi su Vam dojmovi?

"Prvi utisci su da vlada velika zabrinutost zbog negativnih statistika koje se tiču odlazaka iz države, pogotovo mladih ljudi. To bi, prema mom mišljenju, moralo biti u prvom planu kreiranju uslova, pogotovo za mlade da u vlastitoj zemlji vide perspektivu, mogućnost zapošljavanja i rada".

Radiosarajevo.ba.: Poznato je da Slovenije potiče europski put BiH, ali BiH je na posljednjem mjestu kada je riječ o napretku. Vaš komentar?

zorica_bukinac3.jpg - undefined

"Taj put prema EU, to nije takmičenje. Radi se o cilju za kojeg su se opredijelili i političari, lideri ove zemlje. Slovenija se opredijelila za intenzivnu podršku stabilizaciji i regionalnoj saradnji u jugoistočnoj Europi i sa inicijativom Brdo Brijuni i sa vidljivim doprinosom aktivnostima u okviru Berlinskog procesa i unutar EU. Tri su slovenske inicijative koje su postale dio EU politike prema regionu i BiH, a to je Pozitivna agenda za mlade, Integrativno upravljanje u unutrašnjoj sigurnosti i ekonomsko povezivanje regije Zapadnog Balkana s EU u okviru Samita 100.

Jedan od rezultata tog zalaganja je i pismo kojeg su u junu ove godine u okviru procesa Brdo Brijuni uputili ministri vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske zajedno s drugim ministrima visokoj predstavnici EU Federici Mogherini i europkom komesaru Hahnu. U njemu se iznose dva ključna prijedloga. Prvi je upozorenje na sve veći jaz između stepena razvoja EU i zemalja Zapadnog Balkana i na nužnost da se on prevaziđe, a drugi je da stvarne potrebe i novi pristup pregovorima nalažu jaku potrebu da se EU  angažira  u cijelom regionu i to prije svega na poglavljima 23 i 24, pravosuđe, temeljna prava, slobode, unutrašnja sigurnost. Pri tom je vladavina prava ključna za početak uspješne transformacije  na temelju vrednosti, normi i standarda EU.  To znači da treba već sada početi realizaciju tih pitanja"

Radiosarajevo.ba.: Kakvi su bilateralni odnosi BiH i Slovenije, politički i ekonomski?

"Ljudi u Sloveniji percipiraju BiH kao veoma blisku državu zbog čega postoje razni oblici saradnje. Saradnja sa BiH je u svim ključnim dokumentima vanjske politike Slovenije. U septembru 2017. je u Sloveniji usvojena Rezolucija o razvojnoj saradnji i u njoj BiH ostaje zemlja od našeg posebnog interesa. Što se tiče obima izvoza i uvoza BiH je u regionu drugi najvažniji partner Slovenije. Obim razmjene iznosi 2,35 milijardi KM na godišnjem nivou. Time je Slovenija pored Njemačke, Hrvatske, Srbije i Italije, peti najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH. Skoro desetina uvoza u BiH je iz Slovenije, a izvoz iz BiH u Sloveniju iznosi 8,5 posto cjelokupnog izvoza države

Slovenske investicije u BiH su po obimu na trećem mjestu. To je otprilike 9 posto svih naših investicija u inostranstvu. Uz to slovenska privreda u BiH osigurava hiljade radnih mjesta. Naravno ima još prostora za napredak, pa se stoga očekuju i reforme koje će poboljšati uvjete poslovanja u BiH"

Radiosarajevo.ba.: Kako vi gledate na situaciju u vezi s Agrokorom koja ima svoje reperkusije i na BiH, a posebno zbog činjenice da je Mercator počeo preuzimati poslovnice Konzuma?

"Jasno je da taj slučaj predstavlja potres za cijeli region, prije svega što se tiče zaposlenih, ali i dobavljača koji su vezani za koncern. Među potrošačima u BiH, Mercator je zbog ponude i poslovanja od 2000. godine kad je stupio na ovo tržište očigledno ostao neki sinonim dobrog trgovca. U 2014. Mercator je ostao vlasnik nekretnina u BiH u kojima su ostale trgovine, a one su date u najam Konzumu pa se sada radi o tome da je Mercator prekinuo ugovor o najmu na tim lokacijama. Koliko je meni poznato neplaćeni najam namiren je preuzimanjem opreme u korist Mercatora. Tako su te prodavnice postale ponovo dio Mercatorove mreže i kompanija je isplatila dobavljačima novac koji se dugovao za zalihe isporučene robe, zaposlio sve radnike, pa čak i povećao broj zaposlenih, te se zalaže da ponoivo uspostavi korekte poslovne odnose pogotovo između trgovinei dobavljača i ujedno vrti povjerenje potrošača. Meni je drago da povratak Mercatora prate pozitivni signali na tržištu BiH".


Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacija za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

NEMA KOMENTARA