Cormack za Radiosarajevo.ba: Ove jeseni tražiti odgovornost političara

Ističe da je kraj godišnjih odmora, te da se nada da će se politički lideri posvetiti onim reformama koji su blizu završetka, a koji bi BiH omogućili značajan napredak na putu ka EU i NATO savezu. 

Cormack se osvrnula na žestoke reakcije iz RS-a u vezi s pravosnažnom odlukom Ustavnog suda BiH o knjiženju vojne imovine na državu koja se tiče objekta Veliki Žep kod Han-Pijeska.

"Budućnost BiH je u euroatlantskim integracijama. To je pravac u kojem se kreće cijeli region. To je ono što će osigurati i stabilnost i sigurnost ovoj zemlji i regionu. Podržavamo odluke Ustavnog suda. Odluka u slučaju Han-Pijeska je naredni korak ka zadovoljenju uvjeta iz Talina da bi se aktivirao Akcioni plan za članstvo (MAP). Zadovoljni smo što je ta odluka Ustavnog suda donesena“, kazala je Cormack.

MAP je, kaže, naredni korak u tom procesu koji je osmišljen tako da pomogne zemlji da uđe u proces modernizacije svojih oružanih snaga. To je program kojim se povećava kapacitet oružanih snaga, saradnja saveznika unutar NATO-a. Naglašava da se sigurnost ili stabilnost posebno odražava na ekonomiju.

"Meni se obraćaju američke kompanije radi mogućnosti investiranja u BiH, jer ima jako dobar geografski položaj, talentiranu radnu snagu. Ali, jednostavno, nakon izvjesnog vremena oni odu jer nisu sigurni za svoju investiciju“, kazala je američka ambasadorica.

Ona je potcrtala da se neće niko jedno jutro probuditi i otkriti da je BiH članica NATO-a, jer se radi o jednom transparentnom, svrsishodnom procesu koji se provodi da bi se došlo do cilja. NATO donosi odluke na osnovu konsezusa.

"Ali sve će to trajati i to vrijeme nije sada. Ova politička debata je manipulacija, jer se mora još mnogo toga postići da bi se došlo do cilja“, naglasila je ona.

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate svakodnevne svađe političara s jedne, te zastoj u reformama s druge strane?

Cormack: To je jako frustrirajuće. Smatram da BiH ima mnogo mogućnosti za napredak, posebno ako bi političari i lideri ispunili obećanja koja su dali građanima. Pred BiH se nalaze jako konkretni koraci. Tu je upitnik EU, potreba potpisivanja ugovora s Transportnom zajednicom, zakon o akcizama. Porezi su svugdje jako teško pitanje, ali iz toga proizilazi jako mnogo koristi za zemlju, kada je riječ o infrastrukturi. Imamo i reformu izbornog zakonodavstva, reforme u obrazovanju, u zdravstvu, borba protiv korupcije. Nadam se da će građani od političara zahtijevati da prestanu da im odvlače pažnju od ključnih pitanja.

Radiosarajevo.ba: Da li Vas iznenađuje da je ovako rano počela predizborna kampanja u BiH?

Cormack: Rečeno mi je da je predizborna kampanja mnogo ranije počela nego ikada. Tu se radi o istim političarima koji su dali sva ta obećanja da će ispuniti obaveze kako bi omogućili napredak BiH. Nadam se da će ovu kampanju ostaviti po strani i vratiti se poslu, a kampanju ostaviti za narednu godinu.

Radiosarajevo.ba: Predsjednik RS-a Milorad Dodik najavio je donošenje zajedničke deklaracije Srbije i RS-a o djelovanju za opstanak Srba. Kako na to gledate?

Cormack: Kada učimo u školi da postanemo diplomate, jedna od prvih stvari koju učimo jeste da ne odgovaramo na hipotetička pitanja. Dakle, ne mogu direktno komentirati deklaraciju koja ne postoji. Prema međunarodnom pravu i ljudskim standardima svi imaju pravo da čuvaju svoj jezik i kulturu. Ali izazovi se pojavljuju kada se govori o međunarodno priznatim granicama, o teritoriji. Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u nekoliko navrata je govorio o odgovornosti Srbije da poštuje i suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Naravno, stav SAD-a je veoma jasan po tom pitanju. Dakle, mi podržavamo državu BiH, principe Daytona, dakle jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, suverenitet i teritorijalni integritet ove zemlje.

Radiosarajevo.ba: Kako gledate na probleme u obrazovanju? Pri tome ne mislim samo na pitanje bosanskog jezika u RS-u.

Cormack: Iskreno mislim da je za dugoročnu budućnost BiH obrazovanje pitanje broj jedan. Mladi ljudi moraju biti u mogućnosti da zajedno idu u školu, da zajedno studiraju i samim time da zajedno grade budućnost ove zemlje. Također, tu je i pitanje kvalitete obrazovanja. Mora se osigurati obazovanje na nivou 21. stoljeća. A to još uvijek nije slučaj.

Vidimo probleme koje se tiču nemogućnosti bošnjačke djece da uče na bosanskoj jeziku u RS-u, ali i u FBiH ima sličnih problema, gdje učenicima ili studentima srpske nacionalnosti koji su u znatnom broju u određenim kantonima, nije omogućeno da izučavaju školu na srpskom jeziku. Onda vidimo probleme da se studentski dom u RS-u imenuje po osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću ili u Sarajevu gdje se jedna škola imenuje po osobi za koju se zna da je bio fašista.

Mi u međunarodnoj zajednici pokušavamo da radimo, prije svega, na osiguranju visokog kvaliteta u obrazovanju. Ali istovremeno pokušavamo podržati građane poput učenika iz Jajca koji su se samoinicijativno organizirali da bi pokušali riješiti neke od tih problema. U konačnici jedan od velikih problema je da mladi odlaze iz ove zemlje tražeći mogućnost za sebe. Nadam se da će svi shvatiti koliko je bitno zaustaviti ove odlaske.

Radiosarajevo.ba: Šta mislite o silnim problemima u zdravstvu?

Cormack: Iz razgovora s građanima uvidjela sam da je zdravstvo ogroman problem u cijeloj BiH, počevši od situacije kada morate podmititi čak doktora u hitnoj pomoći da vam pruži medicinsku pomoć ili da morate putovati izvan granice da kupujete lijekove zato što su oni jeftiniji. Svjetska banka provodi program čiji je cilj da se smanje troškovi lijekova. Smatram da taj program treba u potpunosti provesti.

Jedan od praktičnih pristupa rješavanju ovog problema je uloga tzv. javno-privatnih partnerstava. Nedavno sam bila u posjeti Kliničkom centru u Banjoj Luci gdje se provode dva programa u saradnji sa SAD-om. Jedan u oblasti radioterapije, gdje je uspostavljena saradnja s Metodističkom bolnicom iz Houstona. To je partnerstvo omogućilo da najsavremeniju opremu postave u Banjoj Luci da stalno održavaju kontakte s kolegama. Također, imaju partnerstvo s Mayo klinikom u oblasti intenzivne njege. Recimo u FBiH ili na državnom nivou čak ne postoji ni zakon o javno-privatnom partnerstvu i pozivam političare da stvore barem taj pravni okvir kako bi se takva partnerstva mogla uspostaviti.