Zvizdić za Radiosarajevo.ba: 55 posto mjera iz Reformske agende je već usvojeno

Sasvim odgovorno tvrdim da su svi parametri rada ovog Vijeća ministara bolji nego 30-mjesečni rad bilo kojeg drugog sastava prije nas, kada je riječ o efektivnosti, jačanju ekonomije, NATO-u i putu ka EU i vladavini prava.

Ovako je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić u intervjuu za Radiosarajevo.ba odgovorio na zahtjev niza stranaka za smjenom Vijeća ministara koji se nalazi u proceduri. Također, govorio je i o odnosima između partnera u vlasti, prevashodno SDA i SBB-a.

"Imamo pojavu opozicije u poziciji i činjenicu da se personalni animoziteti između lidera ili drugih ljudi unutar stranaka u koaliciji ustvari na negativan način reflektuju na čitavu koaliciju. Koalicije se svugdje na svijetu formiraju na bazi programa, zajedničkih ciljeva i ne bi takvi međusobni personalni odnosi smjeli da utječu na kapacitet koalicije na način da to dovodi do njenog raskidanja ili nepodrške unutar izvršne i zakonodavne vlasti. To su zaista vrlo čudni i teško objašnjivi razlozi ako govorimo o zaštiti BiH, o uspjehu BiH, ako želimo raditi stvari koje su dobre za sve građane. Nažalost ti partikularni politički interesi se stavljaju ispred općih, što me zabrinjava. U tim ličnim sukobima nanijeti političku štetu nekom svom zamišljenom suparniku očito izgleda mnogo važnije nego jačanje države BiH", zaključio je Zvizdić.

Radiosarajevo.ba: Politički odnosi s Hrvatskom su dosta zategnuti, posebno nakon izjava  rukovodstva te države o radikalizaciji odnosno arapizaciji BiH. Vidite li svjetlo na kraju ovog tunela?

Zvizdić: Vidim. Prema svim informacijama s kojima ja raspolažem politički relevantnija osoba koja će determinirati odnose Hrvatske i BiH u narednom periodu je premijer Andrej Plenković, a ne gospođa Kolinda Grabar-Kitarović. Premijer Plenković je čovjek s pozitivnom političkom voljom i spremnošću na razgovor.

Pitanje BiH kao potencijalne baze za terorizam smo doživjeli kao jednu kontinuiranu vrstu klevete. Tu je zaista riječ o vrlo zluradim i nikako dobronamjernim izjavama koje ne očekujemo od predsjednice države s kojom dijelimo granicu dugu 1.000 kilometara pogotovo što za tako nešto ne postoji niti jedan argument i što svoje stavove na dnevnoj bazi mijenja. Mi smo to demantirali na jedini mogući način, podacima naših institucija koji su potkrijepljeni i od EUROPOL-a.

Više od 18 mjeseci nije bilo odlazaka na strana ratišta, pitanje paradžemata se završilo i oni su skoro svi integrirani u legalne institucije Islamske zajednice. Više od godinu i pol nemamo incident koji bi se mogao okaraterizirati kao teroristički. Još jednom pozivamo predsjednicu Kolindu da se počne ponašati u skladu s funkcijom predsjednice Hrvatske.

Radiosarajevo.ba: A šta je s Pelješkim mostom?

Zvizdić: Povezanost voda BiH  s otvorenim morem je prethodno pitanje u odnosu na izgradnju Pelješkog mosta i čini mi se da se to zaista uz aktivnost predstavnika EK-a može i treba riješiti na adekvatan način i to je moj prijedlog kojeg sam uputio premijeru Plenkoviću da pokrenemo mehanizme koje smo etablirali, a to su državne komisije za granice i da idemo na definiranje ukupne granice, a prioritetno granice na moru. Smatram da je trebalo ratificirati ugovor iz 1999. koji bi nam jako pomogao, pogotovo činjenica da Mali i Veliki Školj i vrh Kleka pripadaju BiH. Mi naše pravo temeljima na međunarodnim normama i standardima.

Radiosarajevo.ba: Šta možete reći o pismu MMF-a u vezi s predloženim zakonim koji bi ugrozio funkcioniranje Centralne banke BiH?

Zvizdić:  Politika MMF-a je da se isključivo obraćaju nosiocima izvršne vlasti, zbog toga je takvo pismo adresirano na mene i entitetske premijere. U pismu su naveli vrlo jasno razloge zbog kojih misle da bi nadzor nad Centralnom bankom, kako je to definirano u nacrtu zakona, ugrozio neovisnost rada Banke. Mi u Vijeću ministara se slažemo da treba u potpunosti očuvati neovisnost te institucije, ali da treba jedna vrsta monitoringa koja već i postoji. I sada postoje revizije i Centralne banke i sada podnosi izvještaje. Taj nacrt zakona je izradila radna grupe zastupnika Parlamenta. Njega Vijeće ministara nije analiziralo. Proslijedio sam pismo MMF-a i očekujem da će se ozbiljno izanalizirati i uvažiti u onim segmentima koji će osigurati neovisnost u radu jedne tako važne istitucije kao što je Centralna banka, ali jasno je da mora biti određeni nadzor.

Radiosarajevo.ba: Koji je posljednji signal koji ste dobili iz EU?

Zvizdić: Jedan od važnih inputa je bio da se što prije usvoji Ugovor o transportnoj zajednici i to smo na Vijeću ministara BiH završili. Da bi ukupan investicijski ciklus bio kompletiran u konačnici će se morati usvojiti i akcize. Niko nije odredio definitivne rokove do kada se to treba uraditi, ali postoji jednostavna poruka: operativnost već odobrenih kredita od međunarodnih finansijskih institucija, posebno EBRD-a će biti na snazi onda kada BiH osigura instrumente za vraćanje tih kredita. Ako entitetske vlade imaju bilo koji drugi model, koji će biti prihvatljiv za EBRD, EIB itd i koji će im dati punu garanciju da će njihovi krediti biti servisirani, onda niko od međunarodne zajednice ne insistira na akcizama. Ali definitivno akcize su se pojavile, kao najefikasniji i očito, u ovom trenutku, za BiH jedini instrument kojim bi dokazali mogućnost vraćanja takvih kredita. Jer naša javna preduzeća nemaju te kapacitete u ovom trenutku.

Mi ćemo kao Vijeće ministara koji je na neki način samo koordinator u ovom procesu nastaviti razgovarati sa svim relevantnim faktorima, kao i ranije i nadam s da će biti i odgovornosti i razuma da to pitanje vratimo na teren struke i da završimo pitanje koje će sigurno donijeti benefite za čitavu BiH, jer ne postoji dio BiH na kojem se neće desiti cestogradnja,a što je vezano za akcize.

Kada je riječ o nastavku implementacije mjera iz Reformske agende, Vijeće ministaraje uradilo vrlo ozbiljan posao, jer 55 posto  mjera je već usvojeno. Još su nam ostalo do kraj ove godine nekoliko mjera čime ćemo mi završiti svoje obaveze. Akcize nisu jedino ključno za operativnost aranžmana s MMF-om. Postoje i druga pitanja na nižim nivoima.

Radiosarajevo.ba: Kako biste ocijenili posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića?

Zvizdić: BiH i Srbija dijele isti geografski prostor i višestoljetnu historiju, a ono što je u ovo momentu bitno, one dijele isti cilj, a to je članstvo u EU, i to su veoma biti faktori koji determiniraju naše odnose. Naravno, prošlost niti ćemo, niti je smijemo zaboraviti, sve dok svi planeri i počinioci najvećih zločina koji su se dogodili u periodu 1922-1995. ne budu privedeni pravdi. Svakako, da je za BiH, za Bošnjake izuzetno važno pitanje genocida u Srebrenici. Ja zaista očekujem da Srbija neće ostati jedina država na svijetu koja to neće definirati i prema genocidu se odnositi na način kako to rade i druge civilizirane zemlje na svijetu.

Istovremeno trebamo otvarati nova vrata budućnosti, vezana prije svega za jačanje ekonomski odnosa, izgradnju jedne dobre ekonomske, društvene, kulturne saradnje, svakako i političkih odnosa. Takva saradnja će rezultirati povećanjem stepena pomirenja i povjerenja što je izuzetno važno za region. Preferiram prije svega institucionalnu saradnju između države BiH i države Srbije. Kada je ojačamo to će biti prava podloga za jačanje boljihodnosa između naroda. Ono što je važno jeste orijetiranost Srbije prema EU integracijama i čini mi se da je za takvu orijentaciju u zadnjih nekoliko godina najzaslužniji tadašnji premijer, a sadašnji predsjednik Aleksandar Vučić.

 Ako bi napravili ozbiljnu analizu čini mi se da su političari iz BiH više puta derogirali suverenitet i integritet BiH, a pogotovo gospodin Dodik, nego što je to radio gospodin Vučić, koji uvijek ističe puno poštivanje i suvereniteta i teritorijalnog  integriteta i međunarodno-pravnog subjektiviteta BiH.

Evo i posljednja izjava Dodika je omalovažavanje i minimiziranje posjete predsjednika Vučića na najvećem državnom nivou. Stavljati u isti kontekst posejtu na najvećem državnom nivou sa usputnom posjetom u Istočnom Sarajevu ili podsjećati da je nedavni susret Dodika i Vučića važniji od njegovog susreta s članovima Predsjedniptva je u stvari minimiziranje prije svega funkcije predsjednika Vučića.

Srbija i BiH su jako važni trgovinski i ekonomski partneri, a naša razmjena je već sada milijardu i po eura. Ona treba da ide na dvije milijarde. Naše privrede su na neki  način kompatibilne. Zajedničkim nastupima možemo privući vrlo značajne investitore, a to znači ekonomski napredak i otvaranje novih radnih mjesta.