Alma Kratina: Živimo šizoidnu situaciju, elektorski sistem je budalaština...

"Mislim da je apsolutno neprimjereno govoriti o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine bez izmjena Ustava BiH", rekla je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Alma Kratina, predsjednica Kluba zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamenta  Federacija BiH i članica pregovaračkog tima DF-a o izmjenama Izbornog zakona BiH.

"Što se tiče stava Demokratske fronte on je savršeno jasno definisan po tom pitanju, nakon što su naši predstavnici u Parlamentarnoj skupštini BiH podnijeli u proceduru izmjene i dopune Izbornog zakona BiH uz prateće amandmane na Ustav BiH koji zapravo omogućavaju takve izmjene izbornog zakonodavstva. Tako da je apsolutno nemoguće govoriti o izmjenama Izbornog zakona BiH bez amandmana na Ustav BiH koji će učiniti to mogućim. Mislim da sve ono što se sada dešava i forsira u okviru pregovora političkih partija u ovoj diplomatskoj ofanzivi sa predstavnicima međunarodne zajednice i američke diplomatije potpuno su u jednom pogrešnom pravcu. Stalno se i kroz te sastanke forsira viđenje HDZ-a BiH kada je u pitanju pogotovo deblokada, odnosno rješavanje nefunkcionalnosti Federacije BiH. Tako da ti prioriteti koji se od te političke partije, HDZ-a BiH, stalno guraju na momente planski, osjećamo da imaju neku podršku predstavnika međunarodne zajednice, su nešto što nas neće nigdje odvesti", naglasila je Kratina.

Iznijela je i svoje mišljenje o prijedlozima koji se pojavljuju u javnosti o uvođenju elektorskog načina kod izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH.

Trending

Upozorenje za vozače: Otežan saobraćaj širom BiH, najkritičnije na ovim dionicima

"U opasnosti da ću biti i neprimjerena u odgovoru reći ću da smatram da su to čiste budalaštine. Tako to da nazovem. Jer, jednostavno govoriti o elektorima, govoriti o tom načinu rješavanja pitanja izbora u BiH je totalno neprimjereno. Jer, sve kada uđemo u suštinu prijedloga o kojem je govorio na neki način i američki izaslanik za reformu izbornog zakonodavstva BiH Matthew Palmer vodi ka daljnjoj diskriminaciji i ka etničkim podjelama. To pitanje elektora ustvari u ovim našim uslovima na način koji se tumači vodi u daljnje etničke podjele što je apsolutno neprimjereno kao što je neprimjereno govoriti i o takozvanoj plutajućoj izbornoj jedinici na dan izbora, odnosno virtualnoj izbornoj jedinici koja će kao navodno trajati jedan dan, a rezultati koje ona poluči će biti naša stvarnost u naredne četiri godine. Tako da se ja ne bi apsolutno referirala i davala neka podrobnija objašnjenja vezano za to jer suštinski to je apsolutno neprihvatljivo za Demokratsku frontu. I, apsolutno je u neskladu sa onim što mi kroz izmjene Izbornog zakona BiH i izmjene Ustava BiH predlažemo, a što bi u potpunosti dovelo do provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, a koje jesu smjernice za rješenje u BiH", cijeni Kratina.

Redefinisati ulogu Doma naroda Parlamenta FBiH 

Smatra da je u okviru pitanja izmjene Izbornog zakona BiH i reforme Ustava nužno redefiniranje uloge Doma naroda Parlamenta FBiH.

"To svakako. Prvo smo za simetrična rješenja na svakom pitanju koja se tiču i RS-a i FBiH, kada se ide u reformu izbornog zakonodavstva. Kada je u pitanju Dom naroda Parlamenta FBiH kao neko ko je već drugi mandat u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH sam neko ko sigurno ima i svoja vlastita iskustva vezano za opstrukcije rada zastupnika. Jer, sve što se u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i donese u interesu građana završava sada već u jednoj floskuli koja je uvriježena, a to su bespuća Doma naroda. Znači ono što se uspije u interesu građana u formi zakonskih izmjena koji će unaprijediti određene oblasti zakonskih rješenja najčešće apsolutno ne dođu na dnevni red ili sa velikim kašnjenjem. Tako da u tom dvodomnom odlučivanju mi imamo totalne opstrukcije po pitanjima koja nemaju nikakve veze sa zaštitom vitalnog interesa. Tako da smatramo da se svakako treba reducirati odlučivanje u Domu naroda i da se ono treba odnositi na ono što je u savremenim sistemima pitanje vitalnog interesa. A, to se zna šta je, kao što je zaštita kulturne baštine, zastupljenosti u organima vlasti naroda koji osjete da su u nekom momentu ugroženi. To je funkcija Doma naroda i ona takva treba da bude", stava je Kratina.

Zadržati popis iz 1991. godine 

Ne stoje, kaže zamjerke da bi se kod izbora u Dom naroda Parlamenta FBiH trebao primjeniti popis iz 2013. godine, te izaći u susret HDZ-u BiH čime bi se pojedinim kantonima kao primjerice Bosanskopodrinjskom trebala uskratiti mogućnost izbora delegata iz hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamenta FBiH.

"Kao legalisti, ljudi koji se u svojim stavovima referiraju na Ustav i zakone BiH jasno je šta je tamo rečeno. Jasno je šta je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, je li on proveden ili nije. Mi ne možemo dalje ići u diskriminaciju sve do momenta dok se ljudi nisu vratili na svoje. Znamo šta se u retrospektivi dešavalo i koji su to zapravo relevantni podaci na koje se treba referirati kada je u pitanju stanovništvo u BiH da bi smo zaista bili neko ko ne deklarativno nego suštinski želi pravdu za ljude u BiH i želi da ide ka jednoj demokratskoj, uređenoj građanskoj državi. S tim u vezi treba zadržati primjenu popisa iz 1991. godine za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH", istakla je Kratina.

Govorila je i o mogućim najavama da u FBiH neće biti izbora 2022. godine, ako ne uslijedi izmjena Izbornog zakona BiH.

"Kao neko ko je odlučio da dobar dio svoje realnosti, života i svakodnevice da u funkciju nekog opšteg dobra za ljude u BiH, ne smijem biti neko ko će se plašiti takvih stvari. Mi se moramo dalje boriti za ono zbog čega jesmo tu. Mi već sada živimo jednu šizoidnu situaciju. Mi nemamo provedene i završene izbore u FBiH koji su bili 2018. godine. Jer, se oni smatraju provedenim kada se implementiraju izborni rezultati. Mi smo neko ko je u nekom talačkom odnosu od 2018. godine, od kada nema Vlade FBiH. Kao neko ko radi na federalnoj razini u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH duboko sam svjesna onoga što je šteta za građane usljed potkapacitirane Vlade FBiH u kojoj sada nemamo tri ministra. Mi smo već dobro okusili te ucjene, te talačke odnose. Pa evo i kroz Mostar. Mi smo svo vrijeme govorili da se plašimo ucjena HDZ-a BiH od mostarizacije FBiH. Mi se nemamo šta plašiti, mi trebamo dalje raditi na tome da i našim prijateljima u međunarodnoj zajednici, posebno američkoj administraciji zapravo pokažemo zapravo o čemu se ovdje radi i da iskoristimo svaki mogući uticaj da dođemo do pravednog rješenja", istakla je Kratina.

Navela je da ima velike zamjerke, kao neko ko je u korpusu onih koji se bore za građansku državu, zbog čega sve ove godine tamo gdje se trebalo lobirati snažnije to nije činilo na pravi način.

"Mi smo vidjeli jednu defanzivnu politiku svih onih koji su bili u prilici da se bore za ovu državu u okviru diplomatije. Znamo u kakvom stanju su i bh. diplomatska predstavništva u inostranstvu i kakve sve prepreke imamo mi koji se želimo boriti za građansku BiH. Znači nama ostaje i dalje da se snažno borimo da u svakom momentu argumentima kažemo da oni što nas vode, odnosno ovi koji nas drže u talačkom odnosu je nešto što je nedopustivo i nešto što ćemo mi vrlo teško zaista sami riješiti, iako se od nas traži da sami donosimo rješenja", istakla je Kratina.

Iako je trebao u ponedjeljak biti održan sastanak parlamentarnih stranaka u FBiH oko definisanja stavova vezano za definisanje prijedloga za rješavanje nefunkcionalnosti FBiH u svjetlu mehanizama opstrukcije u Domu naroda Parlamenta FBIH do njega nije došlo, ali je Kratina govorila o nužnosti zauzimanja zajedničkog stava probosanskih snaga oko pitanja izmjena Izbornog zakona BiH.

"Iz ugla Demokratske fronte iz koje dolazim pitanje svjesnosti o težini problema na razini države BiH i ovoga što je mač nad BiH već godinama jeste nešto što je bilo opredjeljujuće da mi budemo u koaliciji sa SDA, a nakon što je i predsjednik DF-a Željko Komšić izabran za člana Predsjedništva BiH trudeći se da budemo unutra na svim važnim pitanjima za državu. To posebno kada je u pitanju MAP, NATO put. I tu nema nikakvih dilema da je to nešto što smo osjetili kao važno političko pitanje koje je iznad svega. Pokazalo se nažalost da to jeste tako. Međutim, bez snažne zajedničke poruke svih onih probosanskih partija, a tu prvenstveno mislim i na SDP, Našu stranku, SDA, koja sada grčevito zove nas sve da budemo zajedno na jednom frontu, jer je jasno da bez toga nećemo moći i neće biti pravih rezultata. Ali, mislim da postoji dovoljno pameti u ovom momentu za sve one koji shvataju važnost istorijskog momenta s jedne strane svih ovih nasrtaja Milorada Dodika na državu, sve ono što dolazi iz RS-a i sve ono što se pokazuje kao uvlačenje u dublji talački odnos od HDZ-a BiH traži od nas zaista da budemo toliko odgovorni da ne smijemo ovu šansu prokockati, već da se konsolidujemo kako bi smo dali pravi odgovor", navela je Kratina.

Govorila je i o tome šta je osim političkih pitanja nužno u reformi izbornog zakonodavstva kako bi izbori bili transparentniji.

"I tu smo jasno rekli kroz prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Sem političkih pitanja, a ona su savršeno jasna, trebamo samo presude Evropskog suda za ljudska prava provesti i završiti sa tim političkim pitanjima. I to je vrlo moguće uz male izmjene Ustava BiH. Ali, kada su u pitanju ostale izmjene Izbornog zakona BiH, ne bih rekla da su to tehničke stvari, to je pitanje uspostave dekriminalizacije izbornog procesa. Postoji jasno u BiH 12 tačaka, a to su čak i članovi Centralne izborne komisije BiH u svojim izlaganjima i prezentacijama fokusirali tačke u kojim se dešava krađa onoga što građani odluče. I mislim da bi to puno značilo da to ispravimo u smislu da dobijemo jedan veliki broj onih apstinenata, građana koji su odavno prestali da izlaze na izbore zato što znaju da će im se ukrasti glas, odnosno da za to postoji velika vjerovatnoća", kazala je Kratina.

Istakla je da ako bi se uveli skenere, ako bi se uveli drugačiji principi izbora biračkih odbora napravio bi se značajan pomak.

"U svojim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH predložili smo da ne želimo da članove biračkih odbora delegiraju političke partije, nego da bude javni poziv gdje će biti studenti, gdje će biti nezaposleni građani koji će biti neovisni i kao pojedinci se prijaviti da budu članovi biračkih odbora. Ako ćemo uz to skenirati glasačke listiće, ako ćemo imati video nadzor koji ne ugrožava momenat samog glasanja, ali da se putem video nadzora jasno mogu vidjeti malverzacije koje se dešavaju na biračkim mjestima, ako ćemo uvesti sve to mislim da postoji velika vjerovatnoća da dobijemo pravi rezultat kako su ljudi glasali. Mislim da bi to jako puno značilo i da je zaista moguće to uraditi. To čak predlaže i Centralna izborna komisija BiH, to se predlaže i u izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji su DF, ali i Naša stranka podnijeli u parlamentarnu proceduru. Generalno mislim da bi se moglo doći jednostavno uz pomoć naših međunarodnih prijatelja i do novca za takve namjene", smatra Kratina.

U 2022. ne treba puno očekivati 

Iznijela je i svoje stavove da li će 2022. godina biti potrošena u jalovim političkim raspravama, bez infrastrukturnih, socijalnih ulaganja, odnosno hoće li uopšte biti budžeta FBiH.

"S obzirom na puno stvari koje znam i koje su realnost zahtjeva neki širi odgovor, ali sada je početak decembra, a mi budžeta nemamo kao i prethodnih godina u nacrtu, niti ćemo ga imati. Dobit ćemo ga pet do dvanaest u prijedlogu. I Vlada FBiH će vjerovatno kao i obično odbiti sve amandmane kojim zastupnici pokušavaju poboljšaju budžet. Dovest će nas u situaciju da ga usvajamo u krajnjem momentu, a znamo da su na Trezoru FBiH sada i penzioneri u FBiH, odnosno njihova primanja. Onda će se ići sa ucjenama neće biti socijalnih davanja, neće biti novca za one namjene za koje FBiH treba najviše novca ako ne usvojimo budžet. Svake godine takva jedna priča ide. Pomenula sam potkapacitiranu Vladu FBiH koja nema tri ministra", navodi Kratina.

Tu su, kaže, i revizorski izvještaji u ovoj godini kako za ministarstva u Vladi FBiH tako i za provođenje zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica gdje su zaista utvrđene takve netransparentnosti u najmanju ruku da bi zaista bilo posla i za tužilaštvo.

"O čemu god razmišljamo dolazimo na onu tačku gdje treba da djeluje sudstvo i tužilaštvo, taj stub vlasti. Mi dobro znamo da u ovom momentu nismo zadovoljni radom suda i tužilaštva i generalno da u takvim uslovima moramo sve ono što će se dešavati u 2022. posmatrati kroz prizmu političkih odnosa. U ovakvoj konstalaciji tih odnosa pričati o ozbiljnim reformama koje su trebale već 2014. godine krenuti usvajanjem Reformske agende kroz ekonomske reforme, donošenje važnih reformskih zakona je veoma teško. Jer, sada u ovom momentu, u ovakvim političkim odnosima krenuti u ozbiljne reforme sa ovakvom Vladom FBiH i obrazovanja i socijalne zaštite i zdravstva, o svemu tome bi se moglo jako puno govoriti, čini mi se da je iluzorno pričati. Mi u 2022, zaista sve je otišlo doista politički toliko daleko, da se moramo vratiti na stabilnost države, a onda krenuti u reforme", ističe Kratina.

Govorila je i o tome da li se kao zastupnici osjećaju odgovorni za ekonomsko socijalno stanje penzionera bez povećanja mirovina, kao i radnika kojim još nije utvrđena povećana najniža plaća u vrijeme općeg poskupljenja.

"U svoje ime, a vjerujem da govorim i u ime svojih kolega sa kojim zajedno djelujem u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH osjećamo veliku odgovornost bez obzira na to što nemamo svoje ministre u Vladu FBiH. Osjećamo veliku odgovornost i bez obzira na to što smo u proteklom periodu jasno pokazali šta su nam prioriteti. Kroz izmjene neustavnog zakona o stečaju smo doprinijeli tome da radnici budu prvi namireni iz stečajne mase. I kroz apelacije potpredsjednika FBiH Milana Dunovića i kroz naše aktivnosti smo uspjeli i greške pogrešne politike i iz oblasti boračke populacije popraviti. Teška otvorena pitanja smo riješili kroz izmjene Zakona o demobilisanim borcima gdje je 50 miliona KM godišnje opredjeljeno iz federalnog budžeta za demobilisane borce koji nemaju baš nikakvih primanja. Uspjeli smo na neki način obezbijediti dodatnih 18 miliona kroz budžet za poljoprivredu koja se pokazala veoma značajnom u uslovima pandemije, ukazujući na to da se prekine sa praksom kršenja Zakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi. Postoje konkretni rezultati na koje smo kao Klub zastupnika DF-a zaista ponosni, ali koji u moru neriješenih pitanja, nesigurnosti i strahova građana ne predstavljaju nažalost ništa spektakularno", rekla je Kratina.

Izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju koje su podnosili u parlamentarnu proceduru, koje bi spriječile diskriminacije u oblasti zdravstvene zaštite nažalost, kaže, nisu provedene.

"Odbijene su sa obrazloženjem Ministarstva zdravstva FBiH da će se te uočene diskriminacije koje priznaju da postoje ispraviti kada se donese novi zakon o zdravstvenom osiguranju koji ni do sada nije zastupnicima dostavljen u parlamentarne klupe. U međuvremenu se desila pandemija COVID-a, smrt federalnog ministra zdravstva Vjekoslava Mandića i o jednoj takvoj važnoj oblasti mi imamo potpuno potkapacitirano Ministarstvo zdravstva FBiH. Bez obzira što nismo u izvršnoj vlasti na nivou FBiH, a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH zaista bez obzira što pokušavamo raditi svoj posao najbolje što znamo u interesu građana, osjećamo veliku odgovornost jer smo svjesni da nismo uspjeli strahove građana razbiti bez obzira na svoj požrtvovani rad", navela je Kratina.