Ahatović: NATO će spriječiti destabilizaciju BiH i regije, makar morao povećati broj vojnika

Iako su aktuelni sigurnosni izazovi, rat u Ukrajini i sukob na Bliskom istoku teme dvodnevnoga NATO samita, jasno je naglašeno da je Sjevernoatlantski savez zabrinut i za sigurnost Balkana. Alijansa već najavljuje povećanje broja vojnika u regiji.

Uoči početka summita generalni sekretar Saveza Jens Stoltenberg rekao je da je jugoistok Europe i dalje fokus NATO-a.

"Vratio sam se iz posjete Bosni i Hercegovini i drugim zemljama Zapadnog Balkana. Ono što smo vidjeli tamo jeste da su tenzije povećane. Vidjeli smo povećane tenzije i zapaljivu retoriku u BiH kao i na Kosovu gdje su napadnute mirovne snage NATO-a. Moramo i dalje držati fokus na Zapadnom Balkanu. NATO će učiniti sve što je potrebno da osigura stabilnost regije jer je to važno ne samo za Zapadni Balkan već i za cijelu Europu i NATO", rekao je Stoltenberg, prenijeli su mediji.

Trending

EU parlamentarci poručili uglednim kompanijama: "Prestanite se reklamirati u Vučićevim medijima"

Šta zabrinutost NATO, kao i najava povećanja broja vojnika u regiji znače za BiH za portal Radiosarajevo.ba govori vojni analitičar, dedendolog, Nedžad Ahatović.

"Izjava generalnog sekretara NATO je sasvim prirodna reakcija na sva potencijalno opasna dešavanja na Zapadnom Balkanu koji su zenit doživjeli s terorističkim upadom dobro organizirane - i od strane države Srbije naoružane - grupe u Banjsku na sjeveru Republike Kosovo. Taj teroristički upad koji se desio u našem neposrednom okruženju nije u fokusu djelovanja naših nadležnih sigurnosnih državnih institucija. Ali, zato je tu NATO koji, kao što to reče Stoltenberg, traži načina da smanji rizike od destabilizacije regiona. Ja vjerujem da će ih NATO naći pa i ako to znači povećanje broja vojnika", kaže Ahatović za Radiosarajevo.ba.

28.11.23. 07:54

NATO šalje još vojnika na Zapadni Balkan? Oglasio se Stoltenberg

Primjećuje jedan paradoks. Dok NATO ukazuje na rizike, Tužilaštvo BiH se bavi ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom i njegovim navodima o postojanju kampova za obuku ruskih proxy snaga u BiH. Istovremeno, sve sigurnosne institucije u BiH se oglašavaju "kako nemaju saznanja" o navodima ministra Heleza!?

"Sigurnosni sistem BiH u slučaju navoda ministra Heleza bi trebao da ispita njegove informacije, pogotovo, ako nemaju o njima saznanja. Uputno bi bilo formirati interresornu radnu grupu koja bi međusobno razmijenila sve informacije i dalje ih procesuirala kroz sistem sigurnosti i dala im sigurnosni karakter. Ovako se cijeli slučaj politizira i uključuje Tužilaštvo koje ispituje i ministra i njegove navode?! Postavlja se pitanje je li naša politička scena uopšte politički zrela za euroatlanske integracije. Posebno ako uzmemo činjenicu da se NATO  - za razliku od naših državnih institucija - bavi ozbiljnim sigurnosnim problemima i izazovima u regionu, te njihovim rješavanjem i prevazilaženjem", zaključuje Ahatović.