Odata počast Sarajlijama antifašistima koji su obješeni 1945. godine

Na Spomen-obilježje ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu danas je položeno cvijeće u znak sjećanja na žrtve ustaškog terora, svirepo ubijene u noći 27./28. mart 1945. godine u Drugom svjetskom ratu, uoči oslobođenja glavnog grada Bosne i Hercegovine.

Sudionici komemoracije, upriličene na tom lokalitetu (ranije Aleja kestena), podsjetili su kako je odlukom prijekog suda ondašnjeg ustaškog režima NDH, a po naređenju zloglasnog ustaškog zapovjednika Vjekoslava Maksa Luburića, obješeno 55 antifašista/ilegalaca - stanovnika Sarajeva.

Radi se o ilegalcima antifašističkog pokreta, pripadnicima pokreta otpora i članovima građanskog otpora, koji su se nesebično žrtvovali, braneći pravo na slobodu i vlastite etičke principe.

Trending

Obilježavanje 31. godišnjice stradanja u Ahmićima: Građani krenuli na Put istine i sjećanja

Predsjednik SABNOR-a Kantona Sarajevo Mirsad Ćatić ukazao je na značaj njegovanja sjećanja na ove, ali i sve druge žrtve antifašističke borbe i protagoniste odbrane temeljnih civilizacijskih vrijednosti.

"Naša memorija uvijek ima dvije dimenzije. Jedna dimenzija je opomena i upozorenje, a druga dimenzija naše memorije jeste nadahnuće", kazao je Ćatić, istaknuvši kako živimo u vremenu kada nam ta opomena mnogo znači, odnosno u vremenu kada je na djelu revizija historijskih činjenica, "kada je zao duh pušten nad nama i našim pokoljenjima".

Potcrtao je kako hrabrost i žrtva predaka motiviraju i predstavljaju nadahnuće danas antifašistima da djeluju u svakoj pori društva, "stvarajući ognjište na tlu naše domovine od koje će se svi dobri ljudi moći ogrijati, a svi oni drugi će se, zasigurno, kao i mnogo puta dosada, opržiti".

Na značaj evociranja sjećanja na slavnu antifašističku prošlost ukazao je i predsjednik SABNOR-a u BiH Sead Đulić, upozoravajući da je antifašitičko djelovanje i danas, itekako, aktuelno i potrebno, s obzirom na buđenje neofašističkih ideologija i njihovih protagonista.

"Dobro je da se sjetimo prošlosti, ali hajde da se na tome nadahnemo za naše borbe", kazao je Đulić, podsjećajući da su oni svoje borbe dobili, te da treba da se upitamo “šta smo mi danas spremni da damo da bi u ovom vremenu imali mir, pune slobode i bolji život za nas i naše porodice”.

Ogromnih žrtava u antifašističkoj borbi prisjetio se i antifašista Sejdalija Lisak, naglašavajući kako je broj žrtava iz perioda 1941-1945. daleko viši, te da su Sarajevo i Bosna i Hercegovina prošli brojna i teška iskušenja, uključujući i minuli rat (1992-1995.) i najdužu opsadu.

Dodao je kako je cilj mučkih ubistava, vješanja 55 Sarajlija bio zastrašivanje građana i uništenje otpora pred samo oslobođenje Sarajeva, 6. aprila 1945. godine.

"Stanovnike Sarajeva, koji su toliko toga prošli, više ništa i niko ne može zastrašiti", poručio je Lisak, istaknuvši odlučnost antifašista da djeluju i danas u punom kapacitetu i u funkciji očuvanja antifašističkih vrijednosti

Komemoracija je propraćena prigodnim kulturno-umjetničkim programom, a, između ostalog, upriličena je izvedba Barberovog Adagia i recitacija poeme "Večeras ćemo za njih voljeti", istaknutog bh. pjesnika Izeta Sarajlića, te čitanje imena 55 svirepo ubijenih antifašista.