Znate li priču o betonskim sarajevskim tornjevima i šta su bili Winkel-bunkeri?
Na prostoru bivše Glavne željezničke radionice u Sarajevu, dva visoka betonska bunkera i danas stoje kao tihi svjedoci prošlih vremena. Danas je tek nekolicini poznato pravo značenje ovih građevina i njihova stvarna historijska vrijednost.
Riječ je o Winkel-bunkerima, neobičnim konstrukcijama koje su tokom Drugog svjetskog rata izgrađene kako bi zaštitile radnike i tehničare od zračnih napada. Njihov tvorac bio je njemački arhitekt i inženjer Leo Winkel, čija je vizija o sigurnom skloništu nastala još u 1930-ima. Winkel je rođen 1885. godine u Kelnu, a karijeru je gradio u vodećim njemačkim industrijskim firmama (Gewerkschaft Deutscher Kaiser i Thyssen AG u Hambornu) sve dok 1936. nije osnovao vlastitu kompaniju. Njegova ideja o visokim bunkerima bila je tada inovativna, koncipirana da u slučaju budućeg rata štiti živote onih koji rade u strateški važnim industrijskim postrojenjima.
Nacistička Njemačka je 6. aprila 1941. godine napala Kraljevinu Jugoslaviju, a već 15. aprila su ušle u Sarajevo, u kojem je tada živjelo oko 80.000 stanovnika različitih etničkih pripadnosti. Bosna i Hercegovina postala je dio fašističke ustaške države Ante Pavelića (službeni naziv Nezavisna Država Hrvatska – NDH). Obuhvatala je približno teritoriju današnje Hrvatske, te Bosnu i Hercegovinu, osim dijelova dalmatinske obale koji su do 1943. godine pripadali Italiji.
Novinarka Mirza Vranj traži pomoć: Nakon reakcije na antibiotike vraćaju je kući, a stanje sve gore
NDH je bila saveznik nacističke Njemačke i samim tim bili su na strani njemačkog Wehrmachta na Balkanu, posebno u borbi protiv partizana pod Titovim vodstvom. Grad je tokom narednih godina bio meta savezničkih bombardovanja, uključujući i prvi veći napad 14. novembra 1943. godine. Tokom 1943. i 1944., Sarajevo je trinaest puta bilo pogođeno bombama, ukupno oko 1.100 tona.
Bunkeri su izgrađeni 1943. godine, u vrijeme kada je Sarajevo već bilo izloženo savezničkim bombardovanjima. Njihova svrha bila je da zaštite ljude u industrijskom kompleksu koji je proizvodio lokomotive, vagone, željezničke šine i ključne elemente za logistiku njemačke vojske u borbi protiv Titovih partizana. Winkel-bunkeri s vitkim konusnim oblikom omogućavali su da bombe klize niz zidove i eksplodiraju pri tlu, gdje je betonska ljuska najdeblja štiteći time unutrašnjost i ljude unutar skloništa.
Sarajevske ruže: Kako ovi jedinstveni spomenici čuvaju priču o opsadi grada i njegovim herojima
Winkel-bunkeri su standardizovani objekti visoki oko 20 metara, s osam do devet spratova, od kojih su dva bila pod zemljom. Spiralno stepenište u sredini vodilo je kroz sigurnosne zone, dok su konusni zidovi sprječavali direktne pogotke. Debljina zidova pri dnu iznosila je do dva metra, a u višim dijelovima postepeno se smanjivala. Svaki bunker mogao je primiti između 200 i 500 ljudi, koji su sjedili na drvenim klupama uz unutrašnje zidove, čekajući kraj napada. Winkel je svoj patent prijavio 1934. godine, a 1936. počela su testiranja koja su pokazala da konstrukcija može izdržati direktne udare bombi od 500 kilograma.
U Sarajevu su izgrađena četiri bunker objekta, ali danas su sačuvana samo dva. Jedan od njih koristi Savez radio-amatera Bosne i Hercegovine, dok drugi stoji prazan, podsjećajući prolaznike i posjetioce na mračnu prošlost grada. Treći je srušen zbog izgradnje saobraćajnice, a četvrti prije agresije na našu zemlju, kada je na njegovom mjestu nikla nova zgrada. U Titovoj Jugoslaviji vojni objekti koje su izgradili Nijemci i Talijani smatrani su spomenicima okupacije i fašizma, koje nije bilo dozvoljeno rušiti. Trebali su podsjećati narod na to mračno poglavlje jugoslovenske historije i ukazivati da dostignuća socijalističkog sistema nisu bila samorazumljiva.
Po završetku Drugog svjetskog rata, Glavna željeznička radionica u Sarajevu dobila je ime "Vaso Miskin Crni". Tokom vremena, zajedno s promjenama u privredi i društvu mijenjala je i vlastiti identitet. Nekoliko puta je preimenovana, a neposredno prije rata izdvojila se iz okvira Energoinvesta i postala samostalno preduzeće pod nazivom RO "Vaso Miskin Crni".
Ova dva preostala bunkera od 2013. godine imaju status nacionalnog spomenika, podsjećajući na Drugi svjetski rat.
Danas se obilježava Dan pobjede nad fašizmom: Simbol trijumfa nad zlom i tiranijom
Tokom rata, paralelno su se gradili i drugi visoki bunkeri poput Flak tornjeva u Hamburgu, Berlinu i Beču, koji su služili ne samo kao skloništa, već i kao platforme za teška protivavionska oružja.
Winkel-bunkeri nisu bili jedini takvi objekti u Evropi. Oko 200 sličnih bunkera izgrađeno je u Njemačkoj i u gradovima poput Berlina, Kelna, Stuttgarta, Hannovera i Duisburga, a slični se objekti nalaze i u Malmöu u Švedskoj. Dok su neki u Njemačkoj porušeni, većina ih je sačuvana kao spomenik i često prenamijenjena u diskoteke, galerije ili sportske dvorane.
Osim bunkera, Sarajevo se i danas bori protiv neeksplodiranih bombi iz Drugog svjetskog rata. Od ukupno 1.100 tona bačenih bombi, oko deset posto ostalo je neaktivno, što i danas predstavlja opasnost. Federalna uprava civilne zaštite zadužena je za njihovu neutralizaciju, dok stručnjaci kombiniraju arhivske podatke, zračne snimke i usmena svjedočenja kako bi locirali preostale ubojitosti.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
