Žetoni velikih svjetskih sila: Američki ulozi na Bliskom istoku su veći nego što se čini

Rat između Izraela i Irana počeo je 13. juna 2025. godine, a konflikt je eskalirao uključivanjem Sjedinjenih Američkih Država 22. juna 2025. godine, kada su bombardovane tri lokacije nuklearnih postrojenja u Iranu.

Konflikti na tlu Zapadne Azije nisu nova tema na geopolitičkoj šahovskoj ploči, no čini se da trenutni sukob Irana i Izraela, osim za obje zemlje, ima uloge i za Sjedinjene Američke Države.

Benjamin Netanyahu, premijer Izraela, saopćio je prije par dana da će 'sukob promijeniti granice postojećeg Bliskog istoka'. Kroz narative koji se decenijama pojavljuju u međunarodnoj politici, Iran kao zemlja još uvijek nema nuklearnu bombu, ali sumnja se da priprema istu kroz obogaćivanje uranijuma.

Trending

Tragedija u BiH: Poginuo vozač kombajna

Tu tvrdnju o nuklearnoj bombi i da je 'Iran na korak do iste', Benjamin Netanyahu izgovara već 33 godine. Sada, u ovaj narativ, uključen je i predsjednik Donald Trump.

Šta Amerika dobija učešćem u ratu?

Iako su ulozi veći za Iran i Izrael, kao dvije zemlje koje dijeli skoro 2000 kilometara kvadratnih, i Sjedinjene Američke Države imaju svoje žetone na pokeraškom stolu velikih sila.

22.06.25. 06:36

UŽIVO | Rat na Bliskom istoku: Izraelska vojska tvrdi da napada Teheran

Izrael je već odavno jedan od najvjernijih i najjačih saveznika koje Sjedinjene Američke Države imaju, a cilj za obje zemlje - Izraela kao važnog strateškog partnera na tlu Zapadne Azije i Sjedinjenih Američkih Država - je dokazati okolnim državama da paze šta rade.

Mnogi odgovori na američke uloge fokusiraju se na naftu, ali postoji širi spektar mogućih motiva koje pokreće težnja za unipolarnim sistemom i nadmoći koje Sjedinjene Američke Države već decenijama treniraju na Bliskom istoku.

Da bi se prevlast dobijena krajem Hladnog rata očuvala, Sjedinjene Američke Države trebaju jake vojne tačke širom svijeta kao što su mjesta vojnih baza - Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i Južna Koreja.

Snažno vojno prisustvo SAD-a u Europi i Aziji osiguravaju da u slučaju potencijalnog vojnog konflikta sa državama Azije, mogu što prije doći do vojnih meta.

Bliski istok je tek prije 30-ak godina postao važna ekonomska sila, odnosno žarište, zahvaljujući naftnoj industriji. Prije toga, Sjedinjene Američke Države nisu imale potrebu biti blizu, ali danas imaju.

Razlog je jednostavan. Iako su Sjedinjene Američke Države prve na ljestvici proizvodnje nafte i prirodnog gasa na svijetu sa produkcijom od 14,837,639,510 barela po danu, Bliski istok ostaje važan zbog ekonomskih razloga.

Petrodolar naspram yena

Tokom Šestodnevnog rata, u pokušaju da izvrše pritisak na zapadne zemlje da prisile Izrael na povlačenje sa zauzetih teritorija, arapske članice OPEC-a (Organizacije zemalja izvoznica nafte) najavile su oštro smanjenje proizvodnje, a zatim zabranile prodaju nafte Sjedinjenim Državama i Holandiji 1973. godine.

Početak embarga doprinio je rastu cijena nafte s globalnim implikacijama. Cijena nafte po barelu se prvo udvostručila, a zatim učetverostručila, namećući vrtoglave troškove potrošačima i strukturne izazove stabilnosti cijelih nacionalnih ekonomija, od kojih je najviše posljedica ostavilo na Sjedinjene Američke Države.

Nije tajna da Sjedinjene Američke Države pokušavaju spriječiti mogućnost rasta cijena nafte, koje ako porastu, vode u rast cijene drugih proizvoda. U jednoj rečenici - nafta je važno geopolitičko oružje.

Također, Kina i Rusija bi mogli biti proizvođači koji bi koristili OPEC kao sredstvo za izazivanje inflacije i uzroka ekonomskog previranja za SAD.

U martu 2022. godine, The Wall Street Journal je izvijestio da Saudijska Arabija i Kina aktivno pregovaraju o određivanju cijene dijela prodaje nafte kraljevstva u yuanima, te da Saudi Aramco (Aramco) razmatra uključivanje terminskih ugovora denominiranih u juanima u svoj model određivanja cijena.

Saudijska Arabija kao igrač između Pekinga i Washingtona

Saudijska Arabija se približila Kini i Rusiji pod prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, nakon prepirki sa SAD-om oko regionalnih sigurnosnih pitanja, poput uklanjanja jemenskih Huta sa liste terorističkih organizacija ubrzo nakon što je Joe Biden postao predsjednik.

Rijad je također poduzeo korake da se pridruži BRICS-u, međuvladinoj organizaciji koju su osnovali Brazil, Indija, Kina i Južna Afrika, navodno kao "protuteža američkoj ekonomskoj hegemoniji".

Odnosi između SAD-a i Saudijske Arabije, dva dugogodišnja saveznika, poboljšali su se posljednjih mjeseci razgovorima o neviđenom odbrambenom sporazumu s Washingtonom, koji će vjerovatno zavisiti od normalizacije odnosa Rijada s Izraelom.

U regiji kojom su dugo dominirale SAD, Zaljev je doživio nagli porast investicija, ekonomskih sporazuma, pa čak i vojnih veza s Kinom, što je dovelo do trenja s Washingtonom. Ne samo u poslovima nafte.

Ako bi Saudijska arabija i srodne zemlje prihvatile yuan kao sredstvo plaćanja, to bi znatno utjecalo na vrijednost petrodolara na svijetu. Svojim učešćem u konfliktu Irana i Izraela, SAD potezima govori drugim državama da ne odbacuju petrodolar. 

Uloga BRICS-a u relacijama Irana, Kine i Rusije

BRICS je međuvladina organizacija koju čine deset zemalja - Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Indonezija, Iran i Ujedinjeni Arapski Emirati.

Osim njih, Iran je pristupio 2023. godine.

Mediji su tada izvjestili da je Iran "u svojoj politici pronalaženja utočišta u međunarodnim organizacijama pod dominacijom Kine i Rusije, postigao punopravno članstvo u Šangajskoj organizaciji za saradnju u julu 2022. godine i istovremeno je težio ulasku u grupu BRICS.

Nakon službenog poziva, Iran je objavio svoj prijem u BRICS 24. augusta 2023. godine, a službeno članstvo je počelo 1. januara 2024. godine", poručili su.

BRICS je pokušaj kreiranja multipolarnog sistema, a Iran je saveznik Kube, Venecuele, Latinske Amerike, te zemalja Afrike i Kine i Rusije. Sa Pekingom i Moskvom, Iran održava značajne veze i jača ih kroz suradnju. Osim Irana, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat su postali članice BRICS-a.

Jedna od zemalja koja nije dala odgovor na poziv za članstvo jeste Saudijska Arabija, koja ovaj poziv može koristiti kao token za Sjedinjene Američke Države koje, ako probaju kreirati presiju na ovu državu, mogu dobiti odgovor od UAE "Idemo u BRICS".

Nisu sve članice BRICS-a podjednako oduševljene uključivanjem Irana, a nisu sve postojeće članice podržale odluku Irana o pridruživanju BRICS-u. Osim toga, utjecaj američkih sekundarnih sankcija, koje ograničavaju globalne poslovne aktivnosti Irana, možda neće biti značajno ublažen učešćem BRICS-a, posebno s obzirom na savezništvo organizacije s Kinom i Rusijom, koje obje imaju ozbiljne ekonomske izazove i sporove sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Samim time, za Sjedinjene Američke Države, bitno je da BRICS bude oslabljen ili političkim sankcijama na članice ili jasnim djelovanjem protiv jedne u svrhu savezništva sa Izraelom.

Mapa Bliskog istoka je mapa trgovine

Kada pogledamo mapu Bliskog istoka, trgovina uljem se zasniva na tri glavna kanala.

Hormuz je jedan od najbitnijih naftnih tjesnaca, a dnevno kroz isti prolazi 21 milion barela.

Iran u svakom momentu, odlukama, može zaustaviti trgovinsku razmjenu u Hormuszu i uzrokovati zaustavljanje ekonomije što bi uzrokovalo inflaciju. Iran je 22. juna 2025. godine, kroz svoj nacionalni parlament, izglasao moguće zatvaranje Hormuškog tjesnaca.

Pojednostavljeno, 21 posto svjetskog dotoka nafte bilo bi zaustavljeno u samo jednom danu.

Bab Al Mandeb je u zaljevu Aden kod Jemena. Geopolitički tjesnac kontroliraju Huti koji su u Crvenom moru zabranili prolaz Izraelskim brodovima i saveznicima. Bab el-Mandeb djeluje kao strateška veza između Indijskog okeana i Sredozemnog mora preko Crvenog mora i Sueskog kanala.

Iako u obimu manja trgovina prolazi kroz Bab-Al-Mandeeb, 9 posto pomorske trgovine ide kroz ovaj tjesnac, a to je oko 6 miliona barela dnevno.

Geografska perspektiva Zapadne Azije je diplomatska tegoba

Iran je država koja je zbratimljena sa Hezbollahom koji se bori u Libanonu, te Hamasom koji se bori za liberaciju Palestine.

Oružane snage koje vladaju Gazom većinom su proksi Irana. U Yemenu postoje Hutiji koji su zbratimljeni sa Iranom, ali nisu proksi istoga. Hutiji su militantna organizacija koja ima svoje korijene u propalestinskim militarnim grupama, te su ozbiljna politička organizacija koja upravlja sjevernim dijelom Jemena, ali i dijelom Bab Al Mandeeba.

Huti su pristali da prekinu napade na američke brodove, ali će u suprotnom nastaviti napade na brodove u Crvenom moru i naglasili su da se primirje ni na koji način ne odnosi na Izrael, koji je već započeo vlastite napade na Jemen u 2025. godini, kada je ovo primirje i došlo. Amerika kao saveznik Izraela, te Izrael kao saveznik Amerike, vjerovatno će u budućnosti imati veće uloge za Bab Al Mandeeb i tjesnac u Adanu, nego što je to bilo ranije, uključujući rastuće tenzije Irana i Izraela.

"Huti su objavili... da više ne žele da se bore. Oni jednostavno ne žele da se bore. I mi ćemo to poštovati i zaustavit ćemo bombardovanje, a oni su se predali", rekao je tada Donald Trump.