Zemaljski muzej BiH pod novim vodstvom: Ana Marić govori o planovima i rješavanju ključnih problema

Nakon što je dugogodišnji direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine Mirsad Sijarić dao ostavku na ovu poziciju, funkciju je preuzela Ana Marić, dotadašnja zamjenica direktora.

Sijarić je često govorio o problemima s kojima se ova institucija suočavala, te je i tokom obrazloženja svoje odluke o ostavci kazao da nije zadovoljan što odlazi s pozicije direktora, a da nije u potpunosti izvršio sve preuzete projekte i obaveze.

Kontaktirali smo novu direktoricu Anu Marić i s njom razgovarali o planovima za budućnost Muzeja.

Trending

Uzbuna u Irskoj: Dronovi krenuli na avion u kojem je bio Volodimir Zelenski

Radiosarajevo.ba: Preuzimate funkciju direktorice u trenutku kada se Zemaljski muzej BiH suočava s brojnim izazovima, između ostalih, s nedostatkom kadra i finansijskih sredstava. Kako se osjećate kada je pred Vama ovako odgovoran zadatak?

Marić: Nedostatak kadra i financijskih sredstava nije ništa novo, nažalost, to su pravi problemi s kojima se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine suočava već godinama. Uzimajući u obzir činjenicu da sam dugogodišnji muzejski radnik, a zadnje četiri godine sam provela na mjestu zamjenice direktora, odlično sam upoznata sa svim pozitivnim i negativnim stranama posla.

05.08.25. 21:45

Zemaljski muzej BiH pod pritiskom: "Dobijamo prijetnje zbog najavljene pomoći Palestini"

Istovremeno sam svjesna kako je riječ o problemima koji se neće riješiti preko noći, ali vjerujem da je nužno nastaviti podsjećati javnost i odgovorne da ti problemi nisu nestali samo zato što Muzej (dobro) radi. S druge strane, biti direktorom Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, nastaviti putem kojim su započeli Kosta Hörmann i Ćiro Truhelka, je neopisiva čast za nekoga iz struke, bez obzira na sve okolnosti.

Radiosarajevo.ba: Rekli ste ranije da Muzej trenutno funkcioniše s nešto više od polovine potrebnog kadra. Koliko je to održivo na duži rok i koje su posljedice takvog stanja?

Marić: Muzej već dugo funkcionira na taj način, zadnjih godina pokušavamo pomladiti kadar, međutim, nije jednostavno, što zbog neadekvatnih primanja, što zbog neriješene pravne situacije, ali možda najviše zbog činjenice da se uglavnom radi o vrlo specifičnim zanimanjima, za koja često uopće ne postoji edukacija kod nas, npr. paleontologija.

Posljedice nažalost mogu biti vrlo loše, jer zbirke su osuđene na propast ukoliko nemaju osobe zadužene za njihovu brigu.

Radiosarajevo.ba: Postoji li plan za sistemsko rješavanje pitanja zapošljavanja i jačanja stručnog tima?

Marić: Mi imamo plan prioriteta zapošljavanja, ali on ovisi o činjenicama navedenim u prethodnom odgovoru.

Radiosarajevo.ba: Da li postoji dijalog s institucijama vlasti o povećanju budžetske podrške, i ako da, kakvi su konkretni pomaci?

Marić: Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine nije u budžetu; mi imamo mogućnost prijave na Javne pozive i grantove, koji su vrlo često ograničeni isključivo na projektne zadatke, a ne na tekuće troškove poput plaća i hladnog pogona. U toku 2025. godine, jedini tekući transfer koji smo dobili je onaj od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke u iznosu od 270.000 KM, koji smo knjižili na plaće uposlenika za 4 i po mjeseca.

Radiosarajevo.ba: Iako su prihodi od ulaznica i izdavaštva porasli, Muzej i dalje bilježi finansijski minus. Šta planirate učiniti da se postigne dugoročna finansijska stabilnost?

Marić: Ako govorimo u dugoročnosti, to pitanje nije isključivo na Muzeju i našim prihodima, već na odgovornosti nadležnih institucija i konačnom rješavanju pravnog statusa. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, kao i druge slične institucije ne trebaju biti samoodrživi – novac koji zaradimo treba biti usmjeren na edukaciju kadra, produkciju dobrih izložbi, jačanje izdavaštva, povećanje kvantiteta i kvaliteta programa koji nudimo, a ne na isplatu plaća.

Radiosarajevo.ba: Projekat obnove južne strane Botaničke bašte traje već godinama. Hoće li Vaš mandat donijeti konkretne pomake u njegovom završetku?

Marić: Mala ispravka – radovi na obnovi južne strane Botaničke bašte (koji su zapravo dovršetak originalnog projekta Karla Pařzika) su započeli u 2024. godini, a godinama prije toga trajali su administrativni procesi nabavljanja potrebnih dozvola. Za daljnje aktivnosti u okviru tog projekta potrebno je nastaviti administrativnu borbu, na čemu će Muzej definitivno raditi.

Istovremeno s tim, u potpunosti je obnovljen centralni dio Botaničke bašte, uključujući između ostalog obnovu šetnice, koja je bila opasna za posjetitelje, kao i postavljanje tankova za skupljanje kišnice, koja se onda sekundarno koristi za održavanja zelenih površina. Mislim da smo prvi muzej u regiji koji je napravio nešto tako.

Radiosarajevo.ba: Bilo je ranije govora i o vrijednoj donaciji Vlade Japana, oko miliona KM u opremi, šta je s tom donacijom, u kakvom je statusu?

Marić: Projekt "The Installment of IT Network System Equipment and Archive Equipment" je još uvijek u statusu čekanja, odnosno, odluke koje će nadležno tijelo potpisati ugovor s Vladom Japana.

Radiosarajevo.ba: Na koji način planirate privući mlađu publiku i učiniti muzej relevantnim za nove generacije?

Marić: Zemaljski muzej BiH ima razvijenu edukativnu djelatnost, koja uključuje i različite radionice, namijenjene mlađoj publici – drago mi je spomenuti kako su uvijek popunjene i da imamo djecu koja se iznova vraćaju.

18.09.25. 22:30

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine: Čuvar prošlosti i identiteta naše domovine

S druge strane, trudimo se pratiti i osluškivati trendove koje mlađe generacije prate, posebno po pitanju digitalnih alata, pa smo primjerice tako uveli i VR Showroom. Ipak, bez uvođenja obavezne posjete Muzeju u nastavni plan i program, teško je učiti mlađe generacije da se navikavaju na "veliku žutu zgradu" i da je svaka posjeta Muzeju sasvim novo iskustvo.

Radiosarajevo.ba: I za kraj, koji su Vaši prioritetni projekti u narednih godinu dana?

Marić: Prije svega, rad na tekućim aktivnostima – muzeološka, naučna i edukativna djelatnost su temelj našeg djelovanja. Potrebno je također nastaviti rad na tekućim projektima obnove i sanacije, primarno južne strane Botaničke bašte, kako bi se stekli uvjeti da ista bude otvorena za posjetitelje.

Trenutno se radi i na novim izložbama u muzejskoj produkciji, imamo planove gostovanja i međunarodne posudbe predmeta.

Najvažnije od svega, konstantno podsjećati javnost da je nužno riješiti pitanje statusa Muzeja kao institucije kulture od državnog značaja, odnosno, raditi na tome da se Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine konačno vrati na mjesto koje zaslužuje i da bude matična institucija kulture u našoj zemlji, zaključuje nova direktorica Zemaljskog muzeja BiH Ana Marić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba.