Zabrinjavajuće: Kako će izgledati hrvatska obala za 80 godina i šta će biti s Neumom

Posljednja dva desetljeća broj katastrofa uzrokovanih ekstremnim vremenskim prilikama gotovo se udvostručio na 6.681, u odnosu na 3.656 između 1980. i 1999. godine, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Ujedinjenih naroda objavljenom uoči Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa.

Oko četiri petine katastrofa u tom razdoblju otpada na poplave i oluje, no bilježi se i više suša, šumskih požara i toplinskih valova. 

„Nejasno je zašto svojom voljom i svjesni nastavljamo sijati sjeme svog uništenja, usprkos znanstvenim dokazima da svoj jedini dom pretvaramo u nenastanjiv pakao za milijune ljudi“, piše u uvodu ovog izvještaja.

Prema prošlogodišnjem izvještaju Međunarodnog panela za klimatske promjene Ujedinjenih naroda (IPCC), globalne temperature vjerojatno će porasti na 1,5 Celzijevih stepeni iznad predindustrijskih razina između 2030. i 2052. ako se zagrijavanje nastavi trenutnom brzinom. 

Na sličan scenarij upozorava i članak o klimatskim promjenama objavljen u PNAS-u  2017. godine koji predviđa će do 2100. godine svijet biti topliji za 3 Celzijeva stepena te upozorava da će prema takvim scenarijima razina mora diljem svijeta do kraja stoljeća porasti između 4,3 i 9,9 metara u odnosu na prosjeke prije drastičnih promjena na Zemlji uzrokovanih klimatskim promjenama. Što to znači za Hrvatsku i jedini bosanskohercegovački grad na moru, Neum, pokazuju sljedeća ilustracija.

Već i uz rast nivoa mora od samo jedan ili dva metra, sve rive na Jadranu bit će poplavljene. U slučaju rasta od 4 metra, bit će poplavljena i gotovo svaka stara gradska jezgra gradova uz obalu, a u slučaju rasta od 9 metara, pod vodom će biti Trogir, pola Solina, Kaštela, splitskog Poljuda, Dioklecijanove palače, Lore, luke i kolodvora...

Najranjivije područje na klimatske promjene u Hrvatskoj je dolina Neretve. U slučaju rasta od 4 metra, nestaju Opuzen, Metković i Ploče, Neum. Pod vodom bi završila i stara gradska jezgra Dubrovnika.

Na sjeveru, u Rijeci bi pod morem završila praktično svaka znamenitost ovog grada, a slično bi bilo i u Puli. Kako bi se izbjegla sumorna budućnost Zemlje i pretvaranja iste u nenastanjiv pakao, nužno je brzo djelovati na prevenciji, prilagođavanju na klimatske promjene i smanjivanju rizika od katastrofa, zaključuje se u ovogodišnjem UN-ovom izvještaju, prenosi Večernji list.