Vodič - Šta uraditi kad doživite digitalno nasilje

Digitalno nasilje nije „to je samo internet“. Ono je krivično djelo koje može ostaviti duboke psihološke, socijalne posljedice. Ipak, veliki broj građana još uvijek ne zna kako reagira kada se suoči s prijetnjama, ucjenama, uznemiravanjem ili objavom ličnih podataka na društvenim mrežama. Upravo zato donosimo vodič namijenjen svima koji žele da se zaštite, a ne znaju koja su njihova zakonska prava.

1. Odmah sačuvati dokaze

• Iako je reakcija straha normalna, najvažnije je:
• Napraviti screenshotove prijetećih poruka, videa, komentara, inbox poruka, e-mailova.
• Sačuvati linkove, profile, vrijeme i datum.
• Napraviti kopiju ekrana i kada se počinilac obriše poruku (često se povlače).

To su ključni dokazi za policiju i tužilaštvo.

Trending

Semir Efendić za Radiosarajevo.ba: "Ideologija kojoj robuje Max Primorac učestvovala u Holokaustu"

2. Ne ulaziti u raspravu i ne odgovarati

• Ne vraćati poruke nazad.
• Ne prijetiti i ne provocirati.
• Samo prikupljati dokaze.

3. Blokirati i prijaviti platformi

Svaka platforma (Instagram, Facebook, TikTok, YouTube, X/Twitter) ima opcije:

• Block / Restrict
• Report (Harassment / Bullying / Threats)

Ove prijave ostaju zabilježene i često budu tražene kao dokaz.

4. Obavijestiti pouzdanu osobu

Ako je osoba uplašena:

• Nekome iz porodice ili prijatelja reći šta se dešava.
• Podijeliti dokaze osobama od povrenja, da ne bude sama u tome.

5. Prijaviti policiji - službeno i odmah

U FBiH digitalno nasilje može biti krivično djelo.

Prijavu može podnijeti:

• u policijskoj stanici
• telefonom na 122 (tražiti da se evidentira prijava)
• Tražiti da se sastavi ZAPISNIK – bez zapisnika nema postupka.

6. Na koje zakone se pozvati ako policija ne želi da postupi

Često se žrtve suoče s rečenicom:"To je samo preko interneta, tu mi ne možemo ništa."

To nije tačno! Evo konkretnih zakona:

1) Krivični zakon Federacije BiH (KZ FBiH)

Možete se pozvati na sljedeće članke:
- Član 183. – Ugrožavanje sigurnosti
Ako osoba prijeti da će vas povrijediti, ubiti, naškoditi:
prijetnja putem interneta je jednako krivično djelo kao i uživo.
- Član 208. – Nasilničko ponašanje
Vrijedi i za digitalni prostor ako se porukama izaziva strah, panika, uznemirenost.
- Član 179. – Progon (stalking)
Ako vas neko kontinuirano uznemirava porukama, komentarima, lažnim profilima.
- Član 378. – Neovlašteno korištenje ličnih podataka
Objavljivanje slika, snimaka, adrese, podataka bez vaše dozvole.
- Član 205. – Prijetnja
Vrijedi za tekst, video, audio, inbox, e-mail – sve se računa.

2) Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH (AZLP BiH)

Ako neko: objavi tvoje podatke, zloupotrijebi profil, dijeli slike bez dozvole
Može se prijaviti Agenciji za zaštitu ličnih podataka.

3) Zakon o zaštiti od nasilja u porodici (ako je počinilac partner / bivši partner)

Policija tada mora postupiti, izreći zaštitne mjere i obavijestiti centar za socijalni rad.

7. Šta reći u policiji (ako se uplašiš ili oni odbijaju evidentirati prijavu)

Može se doslovno reći ovako: „Molim vas da evidentirate moju prijavu i sastavite zapisnik. Ono čemu sam izložena spada pod čl. 183. KZ FBiH (ugrožavanje sigurnosti) i čl. 179. (progon). Ne želim otići dok ne dobijem službeni broj prijave.“

Ako odbiju, zatražiti kontakt dežurnog tužioca. Policija mora proslijediti slučaj tužilaštvu ako postoji prijetnja.

8. Potražiti pomoć organizacija

Ako je osoba uplašena, može se pokušati obratiti sljedećim organizacijama: Plavi telefon, Fondacija lokalne demokratije, Centar ženskih prava, Medica Zenica, Centar za sigurni internet
Oni mogu i trebali bi pomoći u pisanju prijave, poći sa vama u policiju, pružiti pravno savjetovanje, pokušati obezbijediti psihološku podršku.

Digitalno nasilje je nasilje. Tačka.

Nije „bezazleno“, nije „samo internet“ i ima jednaku težinu kao fizičko ili verbalno nasilje.
Žrtva nikada nije kriva što je prijavila!