Ulpiana, nijemi svjedok zadivljujućeg načina života starih Rimljana na Balkanu

Utvrđeno je da se ovaj, nekada rimski, a kasnije i bizantijski antički lokalitet, u centralnom delu Kosova, prostire na oko 120 hektara.

"Poseban izazov je potvrditi nešto od ranije, a to je da na ovom dijelu ima toliko ruda bogatih plemenitim metalima, kao i obradivog zemljišta, a da ne pričamo o slikovitim pejzažima", kažu oduševljeni mladi arheolozi.

Predvođeni profesorima s Arheološkog instituta u Prištini, kreću u istraživanje čak i na tropskoj vrelini koja je vladala na cijelom Kosovu.

"Naš rad je je poseban, težak i istovremeno lijep da ljepši ne može biti. Kad ispod, u iskopinama, vidite, koliko se nivoa preliva, običnim laicima to je samo zemlja, a mi vidimo da je to u stvari kako smo nastajali i postojali", kaže oduševljeno jedan od mladih arheologa, koji su tog dana došli na studentskoj posjeti. 

Grad Ulpiana se spominje početkom 1. vijeka kada su Rimljani došli na ove prostore i počeli da je grade. I završili je tokom vladavine Markusa Upiusa Trajana koji je bio rimski imperator. Po njemu je grad i dobio ime.

Prva iskopavanja su počela 1953. a ona sistematska godinu dana kasnije. Tada je, sada pokojni doktor Emil Českov koji je bio pionir arheologije Kosova, svoj rad usmjerio kod sjeverne Nekropole i tada je prvi put otkrivena Ulpiana.

"Zadivljujući način života u tako dalekom vremenu, organizacija života, izgradnja gigantskih kamenih zidova govori nam o svakom dijelu ovog malog prostora koji je iskopan", počinje svoju priču glavni arheolog Ulpiane Milot Berisha, objašnjavajuċi koji je pribor korišten za izgradnju ovog grada, kovanice, uklesano kamenje, kupaonice, putevi, kanali, sve od kamena.