U selu kraj Neuma Rimljani su živjeli 5 stoljeća

Semra Hodžić
U selu kraj Neuma Rimljani su živjeli 5 stoljeća
U dalekom 3. stoljeću prije nove ere u "gradu na sedam brežuljaka" iz kojeg se iznjedrilo jedno od najvećih carstava svih vremena, tekle su posljednje pripreme za pohod na Iliriju, zemlju smještenu na brdovitom Balkanu.

Već dobro uvježbani rimski legionari sa sobom nose mač gladijus, koplje i strijelu, te obavezni štit u obliku pravougaonika ili kruga i kreću na kraljicu Teutu i ilirske gusare na Jadranskom i Jonskom moru.

Skoro dvije stotine godina trebalo je Rimljanima da osvoje Balkan gdje će izgraditi nekoliko naselja čiji su ostaci vidljivi i danas.

Gradeći naselja na plodnom Balkanu, bogatom mnogim prirodnim resursima, Rimljani otkrivaju i danas jedini bh. grad na moru. Mediteranska klima s dugim i toplim ljetima, te kratkom i blagom zimom, gode kršnim legionarima s Apeninskog poluotoka, te na dva kilometra od mora i Neumskog zaljeva grade cijelo selo.

"Vranjevo selo je u 1. stoljeću prije nove ere bilo značajno rimsko naselje koje je u kontinuitetu trajalo sve do 6. stoljeća p. n. e", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koja je ovo arheološko područje i nekropolu sa stećcima proglasila nacionalnim spomenikom BiH u odluci 2004. godine.

Selo se nalazilo uz cestu koja je vodila u antički Diluntum (Stolac) i vezivalo se na cestu Narona-Epidaurum ili Narona-Leusinium. Kako se naselje tada zvalo nije poznato. 

Ovo je naselje u srednjem vijeku bilo važan politički centar župe Žaba i sjedište najistaknutijeg vlasteoskog roda.

Ostaci naselja zapravo su prvi put navedeni u arheološkim istraživanjima 1984. godine kada se otkrivaju ostaci građevine ovog sela, sakralni objekt u obliku stuba na kojem se nalazi krst, te ostaci zidova.

Uz ostatke naselja prostire se i nekropola sa 66 stećaka. Većina ovih kamenih nadgrobnih spomenika pripada kneževskoj porodici Nikolić.

"U 14. stoljeću Nikolići su bili gospodari feudalnih oblasti, isključivi nosioci političke i kulturne djelatnosti žapske župe i članovi bosanskog velikaškog zbora (barones regni)", naveli su iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika za Radiosarajevo.ba.

Nekropola sa stećcima podijeljena je na dva dijela. Na stećcima se primijete tragovi razaranja, a samo neki od njih imaju ukrase i natpise. Na određenom broju stećaka primjetna je posebna vještina dijaka u ukrašavanju pojedinih slova.

Kao i mnogo puta do sada, bh. vlasti ne pokazuju interes za kulturno-historijska blaga koja se nalaze na tlu Bosne i Hercegovine.

Tako je još prije 12 godina utvrđeno da do ove nekropole ne postoji nikakav pristupni put niti staza.

"Jedini mogući prolaz vodi kroz okolne parcele na kojima se izvode poljoprivredni radovi. Parcele su ograđene visokim šibljem. Cijelo područje zaraslo je u visoko samoniklo rastinje. Nekim dijelovima nekropole nije moguće pristupiti. Geodetskim snimanjem u februaru 2004. godine, utvrđeno je da je ukupan broj stećaka (66) na nekropoli danas znatno manji u odnosu na stanje iz 1985. godine, kada su evidentirana 152 stećka. Nedostaje 86 stećaka", naveli su za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Sigurno je da bi pristup ovom starom gradu nadomak Neuma značajno doprinio promociji turizma jedinog bh. grada na moru i njegove okoline iz kojeg bi mogli biti organizirani historijski časovi i posjete u pratnji turističkog vodiča.

Iako je jasno da su naša kulturno-historijska bogatstva, naročito iz antičkog doba, itekako primamljiva turistima širom svijeta, te važna za očuvanje naše historije, u BiH gotovo da ne postoji nikakav interes za tim.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije