Helenistički grad Daorson: Šta je uništilo drevni grad u Hercegovini

Semra Hodžić
Helenistički grad Daorson: Šta je uništilo drevni grad u Hercegovini
Da se ljudska civilizacija razvijala na prostoru Bosne i Hercegovine još od prahistorije dokazuju brojna arheološka nalazišta i historijska bogatstva.

O boravku starih Ilira na području krševite Hercegovine danas svjedoči helenistički grad Daorson u kojem je živjelo ilirsko plemstvo.

U Ošanićima udaljenim tri kilometra od Stoca očuvana je gradina koja je nastala na prahistorijskom utvrđenom naselju koje je tu kontinuirano postojalo od početka ranog (17/16. stoljeća p.n.e.) do kraja kasnog bronzanog doba (9/8. stoljeća p.n.e).

Sjeverozapadnu granicu ovog helenističkog grada Daorsona činila je još 167. godine prije nove ere zelena Neretva, koja je ujedno i predstavljala granicu Rimske republike na Balkanu.

Zbog brojnih ratova koji su u tom periodu vođeni na ovom prostoru, uništen je cijeli grad Daorson, a plemstvo sa Daorsona i puk iz doline zauvijek su prestali živjeti u tom gradu. 

"Iz podataka se o ratovima rimskog pretora Vatiniusa protiv Delmata, može prilično tačno utvrditi vrijeme uništenja grada Daorsona i definitivnog prekida života u tom gradu. Arheološki materijal s Utvrđenja (Akropole), Banja i Grebena ispod Utvrđenja nije mlađi od sredine ili druge polovice I stoljeća p.n.e., što se podudara s pretpostavljenim vremenom napadaja na grad i s prekidom života u tom gradu", navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine koji su ovo arheološko područje u Ošanićima kod Stoca 2003. godine proglasili nacionalnim spomenikom BiH.

U srušenom helenističkom gradu nikada više nije nastalo trajno naselje, ali ipak postoje mnogobrojni dokazi koji svjedoče o tome da su se narodi iz različitih epoha kretali ovim područjem. 

" Novi centar Daorsa razvio se u dijelu Vidova polja i današnjeg Stoca početkom I stoljeća p. n. e. kao municipij Diluntum", navode iz Komisije za Radiosarajevo.ba.

Dok je bilo života u Daorsonu, bio je i veoma važno mjesto jer su u njemu bili smješteni najreprezentativniji objekti, a zbog svog položaja u historijskoj literaturi je često nazivan Akropolom, a razlikuje se od bilo koje druge utvrde nastale pod helenističkim utjecajem.

Kompletno arheološko nalazište sastoji se iz dvije cjeline: Akropole na Ošanićima koje naginje ka rijeci Bregavi u kojem je živjelo ilirsko plemstvo i naselje na Banjama u kojem je živio običan puk. Grad je sa tri strane bio omeđen liticama.

Među očuvanim ostacima ovog grada nalaze se dva tornja, odbrambeni zidovi,, ulaz u Akropolu i kiklopski zid. koji je izgrađen u IV stoljeću prije nove ere. Njegov naziv je simboličan - Kiklop je divovsko biće iz grčke mitologije sa samo jednim okom, a ispred kiklopskog zida nalazila se prva linija odbrane. Istraživanja na Daorsonu pokazala su kuda se je kretala ulica, gdje se nalazio trg, svetilište koje se nalazilo na najljepšem mjestu na grebenu itd.

Naselje na Banjama u kojem je živio običan ilirski puk nalazi se na istočnoj i sjevernoistočnoj strani od Akropole.

"Na površini od oko 15 hektara nalazi se mnoštvo ostataka raznovrsnih većih i manjih objekata uglavnom pravokutnog oblika sačuvanih u temeljnoj zoni. Pretpostavlja se da je naselje nastalo u dvije faze, ali svakako poslije Akropole, tj. poslije 3. stoljeća  p.n.e", navode za Radiosarajevo.ba iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Na nekim od ovih zaravni jasno je gdje su se nalazili kvartovi sa trgovima i prometnicama, a s druge strane mnogim objektima danas se ne može raspoznati namjena. Terase i naseobinski prostori protežu se do 100 metara od obala rijeke Radimlje. 

"Grad Daorson ima mnoge karakteristike manjeg helenističkog grada.  O visokom stupnju kulture i civilizacije svjedoče: kovanje vlastitog novca, izrada kompliciranih umjetnički ukrašenih kopča, grafiti na fragmentima keramičkih posuda, dijelovi kamenih, oko 2 m visokih, ljudskih statua. Posebno se ističe nalaz depoa, nađenog u škripu na kraškoj, sjeverozapadnoj padini ispod Akropole. U njemu je bio pohranjen kovački i juvelirski alat, među kojima se ističu kalupi za izlivanje i otiskivanje brojnih figura, simbola i dekorativnih elemenata, i proizvodi tih obrta, ukupno 243 komada.

Nađeni predmeti svjedoče o radionicama sa vrsnim majstorima svih obrta koje predstavljaju. Deponirani materijal sakriven je tijekom II stoljeća p.n.e., ali pojedini komadi potječu iz  IV stoljeća p.n.e. Ovaj grad, centar ilirskog plemena Daorsa, je bio snažno prožet dostignućima helenističke civilizacije, a samo mali dio dosadašnjih nalaza je autohtonog karaktera", navode iz Komisije.

Na ovim lokalitetima pronađen je i veliki broj keramike iz bronzanog i željeznog doba. Jedan od najznačajnijih  nalaza je kaciga sa grčkim natpisom ΠΙИ, vjerojatno kratica ilirskog imena vlasnika PINNES. Izrađena je vjerojatno tokom III stoljeća p.n.e., ali prema mjestu i okolnostima nalaza bila je u upotrebi i mnogo kasnije u trenutku razaranja i spaljivanja ilirskog grada Daorsa.

Sav pokretni materijal koji je pronađen na ovom području čuva se u prahistorijskom odjelu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Kao i brojni drugi nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini i helenistički grad Daorson propada zbog nebrige vlasti. 

"Područje je izloženo ubrzanom propadanju zbog nedostatka održavanja i neprovođenja minimalnih mjera zaštite, vidljive su velike količine urušenog materijala, a za vrijeme rata kamen sa lokaliteta uziman je za gradnju suhozidnih ograda, dok je na lokalitetu pasla stoka", navode iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za Radiosarajevo.ba.

Doktor Nils Miller Schissel sa Arheološkog instituta u Frankfurtu radio je geomagnetna istraživanja Daorsona te otkrio zidine koje se danas nalaze pod slojem zemlje, a koje su oko 500 godina starije od zidina koje su već otkopane, što dokazuje da ljudi u kontinuitetu žive na ovom području više od 3.700 godina.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iPhone i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije