UDT formirao predmet: Kako su nastali "neprimjereni kontakti"?

Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH formirao je predmet protiv predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debeveca zbog "neprimjerenog kontakta" sa direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osmanom Mehmedagićem protiv kojeg se vodi postupak pred Sudom BiH, potvrđeno je danas za Radiosarajevo.ba iz VSTV-a. 

Naime, više medija jučer je objavilo snimke video nadzora iz jedne stambene zgrade u Sarajevu, a na kojima se vide predsjednik Suda BiH Debevec i direktor OSA BiH. 

Kako su navedeni snimci dospjeli u medije, zasad nije poznato, ali je poznato da je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine istovremeno "došlo do istih saznanja" i u roku odmah formiralo predmet "o mogućem neovlaštenom sastanku Mehmedagića i Debevca".

Formiran predmet

To je medijima ubrzo potvrdio Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH. 

Akteri snimaka odbili su govoriti za Radiosarajevo.ba. No, javnost se s pravom pita radi li se o nastavku onog što je "Slobodna Bosna" nazvala "medijski mratom zaraćenih strana u sarajevsko-bosanskohervegovačkom pavosudnom i obavješajnom prostoru"? Očito je to u velikoj mjeri tačno, a to, sve skupa, ostavlja ozbiljne posljedice u bh. pravosudno-sigurnosnom sustavu. 

Prema našim saznanjima, snimak su zabilježile nadzorne kamere jednog "poznatog člana akademske zajednice" koji je i Debeveca i Mehmedagića pozvao, i to istovremeno, na "babine", a da to njih dvojica nisu znali, te su se "susreli na ulazu u zgradu". Bit će da je ta osoba dostavila snimke Tužilaštvu BiH!? 

Da li sve ove tvrdnje "drže vodu" mogli bi potvrditi akteri novog slučaja, ali i Državno tužilaštvo, ili će na snazi dobiti navodi da je u pitanju "jeftin pokušaj diskreditacije predsjednika Suda BiH, raznih pritisaka"... 

Istina, kako nam je potvrđeno iz više izvora, akteri priče ne negiraju autentičnost snimaka, međutim, dovodi se u pitanje vrijeme njihovog nastanka. No, istraga bi, svakako, trebala reći svoje. 

O kontaktima 

S druge strane, naši sagovrnici bliski Sudu BiH smatraju da javnost nije upućena, a da treba znati da predsjednik Suda BiH, bio to Debevec ili neko drugi, nema doticaja s predmetima, a kako se implicira u medijskim tumačenjima poslije snimaka. On formalno "niti zna, niti treba znati o postojanju bilo kakve optužnice potvrđuju pred Sudom BiH". Zapravo, uopće "nema kontakata s predmetima". Za razliku, recimo, od glavnog tužioca  BiH koji parafira svaku optužnicu. 

Osim toga članovi Zakona o OSA-i govore o obavezi saradnje Državnog suda i direktora obavještajne agencije, koji se u praksi mogu odvijati i  na dnevnoj osnovi. Baš kao što član 11. Zakona o Sudu BiH ukazuje šta su prava i dužnosti predsjednika Suda BiH. 

Drugim riječima, Debevcu nije zabranjeno da kao predsjednik Suda BiH kontaktira sa direktorom OSA-e, a predsjednik Suda BiH je predsjednik te pravosudne institucije i poslije radnog vremena. 

Kako god, izvori bliski bh. pravosuđu ukazuju i to da prilikom spornog susreta nije bilo govora o predmetima Suda BiH, već da su se akteri "sijela" raspravljali "o ličnim problemima". Kojim i kakvim, to zasad nije poznato.

Kako god, očekuje se, pak, da Tužilaštvo BiH, koje je formiralo predmet, odgovori na pitanje da li su i koja krivična djela počinili akteri sa snimka. 

Podsjetimo, u Sudu Bosne i Hercegovine je 18. decembra počelo Mehmedagiću i rukovodiocu Odsjeka za cyber sigurnost Muhamedu Pekiću, koji su optuženi za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja. Oni su prije dvije sedmice negirali krivicu po optužbama Tužilaštva.

Tužilaštvo tereti Mehmedagića i Pekića da su tokom augusta 2020. godine zloupotrijebili svoj službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete OSA-e, u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do fotografija i informacija o pošiljatelju anonimne krivične prijave protiv direktora OSA-e. Tužilaštvo BiH je, također, 14. decembra 2020. godine dostavilo Sudu BiH na potvrđivanje još jednu optužnicu protiv Mehmedagića u predmetu "Sigurnosne provjere".

Tako da je u slučaju Mehmedagića ovo praktično treći slučaj.