Učenici Druge srednje škole u Velikoj Kladuši: Kuhar i pekar zanimanje budućnosti

Sve više su traženi zanatski smjerovi koji nude dobru perspektivu zbog čega su sve aktuelniji kod osnovnoškolaca u ovom kantonu. 

Biti kuhar ili pekar zanimanje je budućnosti, kažu učenici Druge srednje škole u Velikoj Kladuši.

Zbog sve veće potražnje za ovom vrstom znanja i kompetencija, u posljednjih nekoliko godina mladi u najzapadnijem gradu Bosne i Hercegovine sve više upisuju zanatske smjerove kako bi sebi priskrbili sigurnu budućnost u nekoj od zemalja Evropske unije. 

"Upisala sam ovaj smjer jer, prije svega, volim da kuham i pravim jela po svom ukusu. Brat mi je također završio za kuhar i radi u Austriji već duže vrijeme. Što se tiče naše zemlje i ovdje se može lako naći zaposlenje s ovim smjerom, ali je slabo plaćeno u odnosu na inostranstvo", kaže Elvira Didović, treći razred odjeljenja kuhara. 

Za Šejlu Didović kada je završila osnovu školu nije bilo dileme koji smjer će odabrati prilikom upisa u srednju školu.

Raspitala se o kuharskom smjeru i dobila pozitivne informacije, što je učvrstilo njenu odluku da odabere ovu vrstu zanimanja. 

"Kada sam došla u ovu školu nisam znala ništa od kuhanja, ali zahvaljujući profesoricama Emini i Đuli mnogo sam toga naučila i ne bi se ustručavala raditi bilo gdje. Ovi zanatski smjerovi su dosta priznatiji i cjenjeniji u inostranstvu nego kod nas u Bosni i Hercegovini, tako da nakon završetka škole planiram otići na rad u inostrastvo", kaže Didović. 

Znanja i vještine koje se traže

Đula Hadžić preko 15 godina radi kao predavač praktične nastave u Drugoj srednjoj školi u Velikoj Kladuši.

Mnoge generacije su prošle kroz njenu školu kulinarstva, a dosta njih su danas vrlo uspješni kuhari širom svijeta.

Ističe kako ovaj smjer uvijek imaju perspektivu te da učenici koji imaju ove vještine, mogu pronaći posao bez poteškoća. 

"Imamo dosta učenika koji rade u inostranstvu i redovno nas posjećuju jer cijene naš trud kojeg smo uložili u njihovo obrazovanje. Prije trenda migracija imali smo veliku potražnju za ovim smjerom jer bilo je puno više djece nego danas. Međutim, sve manje djece ima u posljednjih nekoliko godina i trenutno imamo samo jedno odjeljenje", kaže Hadžić. 

Dino Galijašević voli kuhati i od malih nogu se zanimao za ovaj posao. Njegovi planovi za budućnost uglavnom su usmjereni na inostrano tržište rada, gdje ima rodbinu koja ga čeka da završi školovanje i pridruži im se. 

"Kad sam bio dijete uvijek sam se vrzmao po kuhinji i kuhao s mamom. Ovaj posao je zaista vrlo tražen i lako se može doći do posla. Moj brat i snaha rade u jednom hotelu u Austriji i njihova iskustva su vrlo pozitivna. Tako da planiram i ja tamo da tražim posao", kaže Galijašević. 

Adnan Terović je voditelj praktične nastave u odjeljenju pekara u Drugoj srednjoj školi Velika Kladuša. Do sada je izveo 7 generacija, a prije toga smjer pekara nije, kaže, ni postojao u obrazovnom sistemu Unsko-sanskog kantona. Ima vrlo pozitivna iskustva kada je u pitanju zanimanje pekara. 

"Ova škola se pokazala kao najperspektivnija kada je u pitanju konkurentnost na tržištu rada. Dovoljno je kazati da u Bosni i Hercegovini plaća pekara kreće od 850 do 1300 km. Trenutno zanatska zanimanja imaju puno bolju perspektivnu od ovih neproizvodnih zanimanja. Interes za upisom je velik, ali trenutno organizujemo nastavu samo za jedno odjeljenje. Ovdje imamo svu potrebnu opremu za izvođenje praktične nastave, tako da naši učenici izlaze sasvim osposobljeni za rad u bilo kojem objektu", kaže Terović. 

Amir Sadiković je učenik trećeg razreda odjeljenja pekara. Upisao je ovaj smjer jer je čuo da je puno lakše pronaći zaposlenje. 

"Prije nego što sam se odlučio upisati ovaj smjer, čuo sam mnoga pozitivna iskustva učenika koji su prije mene završili školu. Oni su se odmah nakon školovanja pronašli posao, što me je motiviralo da se odlučim za ovu vrstu zanimanja", kaže Sadiković. 

Za Alena Ponjevića, učenika trećeg razreda odjeljenja pekara, nema dileme da je ovo posao budućnosti i da je s diplomom pekara zaposlenje nakon škole zagarantovano. 

"Mnogi iz prijašnjih generacija koji su završili ovaj smjer danas radi po Njemačkoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Tamo je ovaj posao dobro plaćen i ja ću po završetku školovanja posao tražiti tamo", kaže Ponjević. 

Prema riječima Emine Hadžić, koja radi kao predavač praktične nastave u Drugoj srednjoj školi u Velikoj Kladuši, učenici koji prođu sistem teoretske i praktične nastave u ovoj školi, osposobljeni su da odmah počnu s radom, što ih čini vrlo konkuretnim, kako na domaćem, tako i na inostranom tržištu rada. 

"Ima dosta zanimanja za ove smjerove i kod nas. Tako da učenici lako pronalaze posao nakon završetka školovanja. Radimo po EU VET programima tako da su diplome priznate vani i učenici bez problema pronalaze posao i tamo. Imamo i strane jezike u školi tako da oni koji se trude i nauče, čeka ih zagarantovan posao nakon što završe obrazovanje kod nas", ističe Hadžić.