Turbe sedam braće često se posjećuje i tokom ramazana
Ovo mjesto se često posjećuje i u mubarek danima. U posjetu dolaze i mnogi građani kako iz cijele Bosne i Hercegovine tako i iz regije, a često i turisti. Uglavnom petkom ili uoči petka.
Za njega se veže i jedna od najpoznatijih legendi ovoga grada.
Naziv ovog turbeta potiče od turskih riječi "yediler turbesi" što znači "turbe sedmorice", a u narodu je poznatije kao Turbe sedam braće.
Iako nije riječ o rođenoj braći, nego o sedam ljudi koji su umrli pod različitim okolnostima i u različitim periodima, Sarajlije vjeruju kako su te osobe braća po istinskoj vjeri.
"Turbe je podigao Sulejman-paša Skopljak oko 1815. godine. Mnogi vjeruju da su ukopana braća po krvi, ali zapravo su u pitanju nevino pogubljeni ljudi koji nisu bili u krvnom srodstvu", rekao je za Radiosarajevo.ba hafiz Muhamed Čajlaković.
Čajlaković nam priča kako je Sulejman-paša Skopljak izdao naređenje da se postojeće mezarje ogradi zidom sa sedam prozora, te da se podigne soba za čuvara turbeta, koja je služila i kao malena tekija.
Brojna narodna vjerovanja vezana su za ovo mjesto
Vjeruje se kako će biti uslišene molitve onome koji, krenuvši od vrata, rukama dodirne svaki prozor te ubaci nešto novca i prouči Fatihu. Poslije ubacivanja sedam novčića, od turbeta se ne treba vraćati istom ulicom kojom se došlo, a u povratku treba osluškivati koje će prve riječi izgovoriti slučajni prolaznici.
Prikupljenim novcem, prema riječima hafiza Čajlakovića, raspolaže Islamska zajednica te da se najvjerovatnije koristi za gradnju džamije.
Hafiz je ispričao i legendu iz 1494. godinu kada se u Sarajevu odigrao nemili događaj kada je iz državne kase, koja se nalazila na mjestu današnje kasarne, pokradena izvjesna svota novca. Razbojnici, u želji da prikriju zločin, optužili su dvojicu stranih derviša, putnika koji su se našli u Sarajevu. Vlast je povjerovala podvalama lopova, pohvatala derviše i pogubila ih. Ukopani su pored šejhovog mezara, a kasnije se ustanovilo da su derviši nepravedno pogubljeni.
Uslijedit će događaj nakon što je princ Eugen Savojski 1697. godine spalio Sarajevo. Dućani i kuće tada su bili građeni od drveta, zemlje i pruća, te je Sarajevo u požaru doživjelo najveću tragediju u dotadašnjoj historiji.
Osmanlijske vlasti pokrenule su istragu da bi otkrile odgovorne za tu katastrofu. Privedeno je nekoliko muslimanskih prvaka od Bosanskog Broda do Sarajeva, a četvorica od njih optuženi su da nisu na vrijeme dostavili dojavu o prelasku princa Eugena Savojskog preko Save. Osuđeni su na smrt i ukopani u Turbe.
Današnji izgled Turbeta zadužbina je bosanskog valije Sulejman-paše Skopljaka koji je 1815. izdao naređenje da se ovo mezarje ogradi zidom sa sedam prozora, te da se podigne soba za čuvara turbeta. Jedan od turbedara bit će i znameniti sarajevski učenjak i pjesnik Muhamed Sejfudin Iblizović Sejfija. Soba čuvara turbeta postala je premala pa je tako nastala i tekija poznata pod imenom "Jedileri".
Tekija i soba čuvara turbeta su, nažalost, porušene čime je turbe izgubilo čuvare vlastitog sjećanja i osobe koje su molitvom vraćali dug Sarajlija onima koji tamo leže.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
.jpg?v1713527246)
