Banja Luka / Sofi Mehmed-pašina džamija u Gornjem Šeheru s jamom jedinstvena u BiH

27. 05. 2017. u 09:50:00 AA

Shares: 0

Sofi Mehmed-pašina džamija u Gornjem Šeheru u Banjoj Luci, poznatija kao Jama džamija jedinstvena je na prostoru Bosne i Hercegovine, a vjerovatno i šire, jer u mesdžidu ima poseban prostor - jamu.

Na samom ulazu u džamiju izgrađenu 1554. godine nalazi se kopija vakufname Sofi (Mehmed) Muhamed-paše na kojoj se navodi da datira iz 1554/5. godine. S obzirom na to da se Banja Luka počela razvijati od ovog dijela grada u pitanju je druga po redu džamija koja je izgrađena u Banjoj Luci. Prije nje po nalogu sultana Sulejmana Veličanstvenog na drugoj obali Vrbasa izgrađena je Careva džamija, ali je srušena 1951. godine zbog izgradnje mosta preko Vrbasa. 

Muris Spahić, imam u džematu Gornji Šeher objasnio je da jama, po kojoj je čuvena Sofi Mehmed-pašina džamija, trenutno služi za obavljanje nafila namaza, za želje - salatul hadže...

Ispunjavanje želja 

"Prvobitno je to bio omeđeni prostor koji je bio označen za mjesto na kojem je čovjek držao vaz, predavanja, govor za narodne mase, a nakon toga je ta jama, odnosno prostor koji je obilježen korišten za mjesto gdje donosio zekijat, sadekatul-fitr na poljoprivredne proizvode", objasnio je Spahić i dodao da tada Banja Luka nije bila ni velika ni raširena, tako da e stanovništvo uglavnom bavilo poljoprivredom i zanatima.

Prema njegovim riječima u jami su bile pregrade, okna u koja su se sipale namirnice, a odatle se pomagala sirotinja na ovom prostoru.

"Sada služi za obavljanje namaza i razne želje. Drago mi je da od osnutka, izgradnje džamije, ima tu sličnu ulogu da ljudi putem toga upućuju dove dragom Bogu da ispuni njihove želje i da otkloni od njih problem i belaj", kazao je Spahić.

Na pitanje da li sličnih džamija ima u Europi i svijetu Spahić je rekao da ne može tvrditi, ali da je siguran da u BiH ovakvih primjera nema.

"Ono što je jedinstveno za ovu džamiju jeste da je narod obilježio taj prostor. Osnivač džamije, vakif koji je uvakufio ovu džamiju, sagradio je nije zahtijevao u svojoj vakufnami ništa posebno. Međutim narod je u želji da se sjeća tog čovjeka koji je držao predavanja obilježio je taj prostor i kada je džamija podignuta taj prostor nije dizan sa zemlje", rekao je Muris Spahić i dodao da pošto je džamija podignuta, a ograđeni prostor nije, ostala je jamai postala i ostala simbol ovog dijela grada.

Vakif ove džamije stolovao u gradu Sofiji, a zadužio je čovjeka koji će da izvrši uvakufljenje ovog prostora i vakufnine drugih objekata i parcela koje je zavještao za džamiju.

"Bogami bio je to jedan od većih vakufa na ovom prostoru. Između ostalog, tu je bio most koji je služio narodu, mlinovi na rijeci Vrbas, dućani, konjušnice, hanovi...", kaže Spahić.

Prema njegovim riječima većina tog vakufa je kroz vrijeme uništena, ali džamija nakon tri obnove kroz prethodne viekove ostala je sačuvana. Spahić je istakao da u vakufnami stoji da je to vitka džamija sa kupolom. Pretpostavlja se je kupola prvobitno stajala na četiri drvena stuba, a džamija i dan danas ima kupolu i oblik joj je gotovo isti. Posljednja obnova, nakon rušenja 1993. godine, završena je 2006. godine, a prije toga rekonstrukcija je urađena i 1972. godine.

"Većine objekata koji su čini vakuf ove džamije nažalost nema, uništeni su prodorom austrougarske vojske u grad Banju Luku, spaljeni i tako dalje, neke je zub vremena pojeo, neki su oduzeti od strane države, neke je kao što je most, odnijela je rijeka Vrbas, pa je nakon toga izgrađeno nešto drugo...", rekao je Spahić.

Jama džamije spomenik nulte kategorije 

Sofi Mehmed-pašina ili Jama džamije nakon rušenja Careve džamije koja se nalazila nedaleko 1951. godine preuzela je ulogu centralne džamije ovog dijela grada.

Jama džamije je pod zaštitom države, dok je harem spomenik nulte kategorije.

"Kod same džamije i preko puta džamije najvjerovatnije je pokopana osmanska vojska koja je osvajala Banju Luku, a tako se najvjerovatnije i rodila ideja da se podigne džamija na ovom platou", rekao je Spahić. 

Prema njegovim riječima osmougaoni nišani stariji oko pet vjekova su pokazatelj da su u pitanju vojnici, a na nišanima se ne navode ni imena, ni prezimena.

Na pitanje koliko je džematlija ostalo na području Gornjeg Šehera Spahić je rekao da "svaka oluja nosi sa sobom i kišu, a da je dobar dio stanovništva vjetar je odnio diljem svijeta.

"Međutim to su ljudi koji dolaze u ovom ljetnom periodu budu ovdje sa nama. Ima i stanovništva koje tu živi tokom cijele godine i to su uglavnom redovne džematlije koje dolaze u dažmiju u posjetu, budu na dnevnim namazima, na džumi namazu, na teravijama...", rekao je Spahić.

U ljetnjem periodu ovaj kraj "živne" jer dolaze nekadašnji stanovnici ovog naselja koji su obnovili svoje kuće i nisu zaboravili rodni kraj.

"Općenito znatno je manji broj stanovništva nego što je to bilo prije rata ovdje. Više od peterostruko, ali ako uzmemo procentualno broj ljudi koji je nekada živio i broj ljudi koji trenutno živi, a dolazi u džamiju onda možemo kazati da je to 60 posto veći broj ljudi koji dolazi u džamiju nego što je to bilo ikada prije", dodao je Spahić.

NEMA KOMENTARA